Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-decembar 2021. godine iznosi 59364,8 miliona dolara – porast od 29,8% u odnosu na isti period prethodne godine; 50225,9 miliona evra – porast od 25,5% u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
Izvezeno je robe u vrednosti od 25566,2 mil. dolara, što čini rast od 31,1% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 33798,6 mil. dolara, što je za 28,8% više nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 21623,2 miliona, što čini rast od 26,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz robe imao je vrednost od 28602,7 miliona, što je za 24,6% više nego u istom periodu prethodne godine.
Deficit iznosi 8232,5 mil. dolara, što čini povećanje od 22,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 6979,6 miliona, što je povećanje od 18,2% u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 75,6% i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 74,3%.
Posmatrano regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (34,8%); sledi Beogradski region (23,8%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (21,8%), Region Južne i Istočne Srbije (19,5%), a oko 0,1% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.
Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (45,7%); slede Region Vojvodine (30,1%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (13,8%), Region Južne i Istočne Srbije (9,6%), a oko 0,7% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Ne raspolaže se podacima za Region Kosovo i Metohija.
Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima. Na primer, uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a to su energenti za ukupnu teritoriju Srbije.
U strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti) najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 61,8% (15798,5 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 27,7% (7077,4) i oprema, 10,5% (2689,1). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 0,0% (1,2 mil. dolara).
U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju, 55,2% (18645,2 mil. dolara), slede roba za široku potrošnju, 19,7% (6662,3), i oprema, 14,1% (4750,0). Neklasifikovana roba po nameni iznosi 11,1% (3741,3 mil. dolara).
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60,3% ukupne razmene.
Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 2542,3 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza: nafte i naftnih derivata, žitarica i proizvoda od njih, gvožđa i čelika, električnih mašina i aparata, kao i pića. Izvoz Srbije iznosi 4030,4 a uvoz 1488,1 mil. dolara za posmatrani period. Pokrivenost uvoza izvozom je 270,8%. Izraženo u evrima, izvoz iznosi 3411,4 a uvoz 1262,4 mil. evra (suficit je 2149,0 mil. evra, a pokrivenost uvoza izvozom 270,2%).
Glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su Nemačka, Italija, Kina, Bosna i Hercegovina, Italija, Rumunija, Ruska Federacija, Mađarska i Turska.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz okruženja: Bosnom i Hercegovinom (izvoze se najviše gasna ulja i motorni benzin, a uvozi se koks i polukoks od kamenog uglja i rezano drvo četinara), Crnom Gorom (izvoze se rude olova i koncentrati i lekovi za maloprodaju, a uvoze se najviše električna energija i dimljeno svinjsko meso) i Severnom Makedonijom (izvoz električnih provodnika i električna energija, a uvoze se najviše lekovi za maloprodaju i zavarene cevi od gvožđa i čelika). Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Rumunijom, Bugarskom, Velikom Britanijom, Slovačkom, Češkom, Švedskom, SAD-om, Hrvatskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (zbog uvoza telefona za mrežu stanica i laptopova). Sledi deficit sa: Turskom, Nemačkom, Ruskom Federacijom, Irakom, Italijom, Belgijom, Republikom Korejom, Poljskom, Švajcarskom, Grčkom, Francuskom, Holandijom, Mađarskom, Španijom...
Prema odsecima Standardne međunarodne trgovinske klasifikacije (SMTK), izvoz prvih pet odseka čini 30,8% ukupnog izvoza. Uvoz prvih pet odseka čini 26,5% ukupnog uvoza. Odsek nerazvrstana roba, u koji se uključuje i roba na carinskom skladištu i u slobodnoj zoni, ima učešće u ukupnom uvozu 11,3%.