Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, izjavila je u Sarajevu na drugom forumu Energetske zajednice o pravednoj tranziciji, da je ulaganje u nove energetske kapacitete koji za proizvodnju energije koriste OIE najbolji način da se osigura energetska bezbednost, ekonomska izvesnost i politička stabilnost i da je energetska tranzicija prilika za zdraviju životnu sredinu i podizanje životnog standarda.
„Nikada više nije bilo nesigurnosti u globalnoj energetici, nego što je danas. Potrebe za hitnim akcijama na polju borbe sa klimatskim promenama nametnula je brige, ograničenja ali i zadatke. Rast tražnje za energentima u post kovid periodu, kao i uticaj na cene, samo su se nadovezali na već postojeće brige. Moramo da učinimo sve, da kroz ovaj period donošenja mnogih kratkoročnih odluka prođemo što bezbolnije – uz uslov da nikako ne ugrožavamo naš put i budućnost a to je dekarbonizovan svet i ozelenjen ekonomski razvoj. Samo tako ćemo obezbediti uslove da kao planeta imamo dovoljno energije, hrane i vode. Energetski sektor se danas nalazi pred velikim izazovima, koji zahtevaju velike revolucionarne promene u ovom sektoru. Zato ja volim da kažem da smo mi u energetskoj revoluciji koja će opredeliti tok budućeg razvoja sveta, Evrope, našeg regiona, više nego bilo koja industrijska revolucija do sada. Mi, na ovom prostoru Zapadnog Balkana, Jugoistočne Evrope, regiona koji pokriva Energetska zajednica delimo zajedničku ambiciju, a to je demokratski otvoren prosperitetan prostor, u kojem će ljudi ostajati da žive. Na tom putu, mi nismo sami – EU i Energetska zajednica jesu naš ključni partner, sa kojima treba da radimo mnogo više, jer ovom prostoru treba i zajedničko tržište, bazirano na EU pravilima, kao što nam treba i regionalni ekonomski prostor“, rekla je Mihajlovićeva u govoru u centralnom delu Foruma.
„Naš region može i treba da bude na mapi globalnih investitora zelene energije. Mi, kao region samo ako to hoćemo možemo postati centar novog zelenog energetskog dila. Ali naš zajednički dogovor mora biti budućnost regiona, jer je to način da buduće generacije žive u drugačijem okruženju. Pogled u budućnost traži od svakoga od nas, da hitno preduzimamo mere, i ozelenimo našu stvarnost i našu budućnost, radeći na trilemi : ekonomija – energetika – ekologija. Naši ciljevi moraju biti ambiciozni, a njihova realizacija treba da bude pravedna, zato je pravedna tranzicija jedini način da sve izazove, opstrukcije, ograničenja, brige koje danas vidimo pretvorimo u naše prednosti i nove modele rasta. Ekonomski rast je tesno povezan sa rastom proizvodnje, potrošnje i upotrebe resursa i naravno, kao takav ima odlučujuće efekte na prirodnu sredinu i ljudsko zdravlje“, navela ja Mihajlovićeva.
Potpredsednica Vlade je istakla da ne smemo stalno da se zaklanjamo iza izgovora da obnovljiva energija nije dovoljno balansno sigurna, i da je važnije da energije imamo praveći se da vidimo da je za samo 2 godine preko 19.000 ljudi na našem prostoru umrlo kao direktan odgovor na emisije iz termoelektrana na ugalj.
„Srbija je u procesu ne samo rada na Nacionalnom planu za klimu i energetiku, i Energetske strategije do 2050 godine, već želimo i da definišemo dokument Pravedne tranzicije i izlaska iz proizvodnje energije iz uglja. Srbija, kao što je poznato, dominantno dobija električnu energiju upravo iz niskokaloričnog lignita, sa puno sumpora, pepela i vlage. Cena koštanja eksploatacije i proizvodnje električne energije daleko premašuje i prodajnu cenu, ali i cenu održivog razvoja. Pravedna tranzicija našeg regiona je naša realnost, od posvećenosti ograničenju nacionalnih emisija do samog procesa sprovođenja tranzicije. Mi ne možemo više sebi da priuštimo karbonski intenzivnu industriju, i samo oni koji nisu svesni troškova ekoloških, energetskih kao i ekonomskih mogu i dalje da nove tehnologije i zelenu energiju nazivaju „zeleni džihad”, zaključila je Mihajlovićeva.