Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Velika potražnja za gerontodomaćicama u Srbiji

Beograd
Srpska ekonomija

Šabac, Bečej, Novi Bečej, Kikinda, Bačka Topola, Bela Palanka, Raška i Sjenica bogatiji su za 141 novu gerontodomaćicu i gerontodomaćina, kao rezultat projekta „Obuka, radna praksa i mogućnost zapošljavanja u oblasti pomoći u kući za starije osobe“ Centra za podršku i inkluziju Help Net.

Iz Help Net-a ističu da je svakim danom sve više ljudi koji se javljaju državnim i privatnim ustanovama, nevladinim organizacijama i pojedincima i pojedinkama koji poseduju odgovarajuće kvalifikacije za pomoć i podršku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

“Obuka, organizovana uz podršku globalnog programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ omogućila je povratnicima i povratnicama, kao i osobama koje pripadaju osetljivim društvenim grupama da dobiju priliku za nove poslovne uspehe. Pored toga, lokalne zajednice dobile su radnu snagu koja im je preko potrebna”, navela je Marija Bogdanović, vođa programa „Migracije za razvoj“ u Srbiji.

Gordana Milanović, direktorka Help Net-a kaže da Republički Zavod za socijalnu zaštitu naglašava da su trenutno usluge socijalne zaštite, među koje spadaju i usluge koje se pružaju u neposrednom životnom okruženju korisnika, kao što je i usluga pomoći u kući, dostupne za oko 1 odsto svih starijih osoba u stanju potrebe. Takođe, Zavod je procenio da je neophodno da usluge obuhvate 4 odsto ove populacije.

Nedostatak gerontodomaćica u ruralnim krajevima

“Prema zvanično dostupnim podacima Zavoda, gotovo 6 odsto punoletnog stanovništva u Beogradu koristi usluge socijalne zaštite i taj trend je u blagom porastu u odnosu na prethodne godine. Mapiranje usluga socijalne zaštite je pokazalo da je usluga pomoći u kući, iako potrebna i u ruralnim oblastima, najzastupljenija u urbanim delovima Srbije i u velikim centrima”, kaže Milanović.

“Uslugu pomoći u kući je u 2021. godini koristilo 16.355 punoletnih korisnika, što predstavlja povećanje od gotovo 3 odsto u odnosu na prethodne godine”.

Prema istraživanjima Zavoda za period 2016. - 2020. godine, postoji konstantno povećanje u broju zaposlenih koji pružaju uslugu pomoći u kući, u skladu sa povećanjem potražnje za ovom uslugom. U prilog neophodnosti pružanja usluge pomoći u kući govori i činjenica da je, kako se usluga razvijala, u periodu od 2013. godine do danas broj licenciranih pružaoca usluge dosegao 117. Bez obzira što usluga pomoći u kući ima najveći broj pružalaca i korisnika, na listama čekanja je zabeležen najveći broj potencijalnih korisnika, pa se tako krajem 2020. godine skoro 2.000 korisnika našlo na ovoj listi.

“Većina gerontodomaćina i gerontodomaćica ima prehodno iskustvo neformalnog negovanja članova i članica svojih porodica, te razumeju koliko je ovaj posao važan i koliko korisnicima i korisnicama i njihovim porodicama znači njihova uloga”, navodi Milanović.

Neophodan senzibilitet

Iako prema standardu usluge nije neophodno da pružaoci i pružateljke pomoći u kući imaju specifične kvalifikacije da bi nakon završenog akreditovanog treninga dobili neophodne sertifikate za rad, svi gerontodomaćini i gerontodomaćice se slažu da su u radu sa ljudima presudni senzibilitet, dobre komunikacione veštine i dobra organizacija rada i podrške.

„Često me ljudi pitaju kako mogu da radim ovaj posao – zar mi nije teško? Teško mi je ponekad, sećam se kako sam negovala svog oca, ali ovo je pre svega humano zanimanje. Posebno kad pomislim da sam ponekad ja jedina osoba koja je tog dana prešla prag tog korisnika,“ navela je M.V. (54) iz Šapca, jedna od gerontodomaćica koje su pohađale obuku.

Višemesečni program obuke i podrške u zapošljavanju imao je još jednu važnu komponentu, pored direktnog doprinosa promenama životnih okolnosti povratnika i povratnika i osoba koje pripadaju osetljivim društvenim grupama, a to je – mentorski rad. Devetnaest stručnih radnika i radnica iz oblasti socijalne zaštite bilo je podrška za 94 gerontodomaćina i gerontodomaćice u pomenutim gradovima i opštinama. Prethodno zaposleni kod licenciranih pružaoca usluge pomoći u kući, mentori i mentorke su bili zaduženi za timove od po najviše pet gerontodomaćina i gerontodomaćica koji su imali priliku za dvomesečnu plaćenu radnu praksu.

Projekat „Obuka, radna praksa i mogućnost zapošljavanja u oblasti pomoći u kući za starije osobe“ sprovodi se u okviru globalnog programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ koji u Srbiji sprovodi GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nacionalnom službom za zapošljavanje i Komesarijatom za izbeglice i migracije.

Ostali naslovi

RGZ adekvatno reagovao tokom sajber napada a podaci u bazama katastra su bezbedni
Srpska ekonomija
Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija obavilo je vanredni inspekcijski nadzor u RGZ-u povodom bezbednosti baza podataka katastra tokom sajber napada. Potvrđeno je da je RGZ adekvatno postupio, u uslovima intenzivnog sajber napada, i da je svojim pravoremenim delovanjem zaštitio podatke o imovini građana koje se nalaze u bazama podataka
Podrška jedinicama lokalne samouprave u oblasti zapošljavanja
Srpska ekonomija
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju  (GIZ) potpisali su finansijski sporazum, koji ima za cilj jačanje uloge jedinica lokalne samouprave u oblasti politike zapošljavanja i socijalnog preduzetništva
Urbana mobilnost
Srpska ekonomija
Sinergija institucija, privrede i društva u celini neophodna je kako bismo postavili temelje održivih gradova u Srbiji, zaključak je Кonferencije „Кreiraj (po)kretanje“ koja je održana prvog dana Evropske nedelje urbane mobilnosti, na Hipodromu Beograd
Staklena bašta Jevremovac napunila 130 godina
Srpska ekonomija
"Dani evropske baštine" su deo manifestacije Saveta Evrope i Evropske komisije u okviru koje se populariše naše nasleđe kao deo evropskih naroda. Tim povodom otvorena je izložba posvećena velikom jubileju staklenika pod čijim svodom se nalazi više od 1000 biljnih vrsta od kojih su neke retke i ugrožene
Duplo više gostiju, a veći i broj noćenja u Beogradu
Srpska ekonomija
U prvih sedam meseci ove godine, ukupno 592.827 turista je posetilo Beograd, što je duplo više u odnosu na isti period prošle godine, od čega su 484.092 strani gosti. Ukupan broj ostvarenih noćenja u Beogradu u ovom periodu bio je 1.635.192 što je za 64 odsto više
Rast nezaposlenosti u Crnoj Gori
Srpska ekonomija
U drugom kvartalu 2022. godine u Crnoj Gori aktivnog stanovništva bilo je 295,7 hiljada od kojih je 252,6 hiljada ili 85,4% zaposlenih i 43,1 hiljade ili 14,6% nezaposlenih1 lica. Broj zaposlenih u odnosu na prethodni kvartal je povećan za 7,5%, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine beleži rast od 29,9%
Sve veći broj vozila prelazi državnu  granicu
Srpska ekonomija
Ukupan broj putničkih motornih vozila koja su ušla u Republiku Srbiju u drugom kvartalu 2022. godine veći je za 24,1% u odnosu na isti period prethodne godine. Domaćih vozila je više za 16,1%, dok je stranih vozila više za 30,6%. Od vozila sa stranom registracijom najviše ih je sa registracijom Mađarske, 7,3%, zatim Nemačke, 5,8%, i Bosne i Hercegovine, 5,4%
Obuke iz voćarstva, organske proizvodnje i pčelarstva od 19. septembra
Srpska ekonomija
Sekretarijat za poljoprivredu Gradske uprave Grada Beograda, u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom, održaće besplatne teorijske i praktične obuke iz oblasti voćarstva, organske proizvodnje i pčelarstva
Završava se Vukov sabor
Srpska ekonomija
Vukov sabor, najstarija i najmasovnija kulturna manifestacija u Srbiji, završava se danas. Sabor, koji ima za cilj da, sećanjem na Vukovu ličnost i delo, širi prosvetiteljske ideje, da neguje i čuva jezik i narodnu baštinu, da podstiče razvoj književnosti i narodnog stvaralaštva, otvoren je 12. septembra
Promenljive cene na svetskim produktnim berzama
Srpska ekonomija
Na svetskim produktnim berzama cene su promenljive, kao i predvidjanja ovogodišnjeg roda za pojedine kukture. Kod soje, USDA izveštaj je doneo procenu nižih prinosa nego što je očekivano.