Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Potražnja za frilenserima i visina njihovih plata porasla u toku pandemije

Biznis i finansije
Srpska ekonomija

Payoneer izveštaj o globalnom prihodu frilensera za 2022. godinu pokazuje da je globalna prosečna satnica frilensera porasla za skoro 40% u poređenju sa prethodnim izdanjem iz januara 2020.

Fintech kompanija sa modernom platformom za digitalna plaćanja Payoneer izdala je četvrto izdanje izveštaja o prihodima frilensera. Izveštaj je zasnovan na istraživanju 2000 frilensera iz preko 100 zemalja, među kojima se nalaze i zemlje Balkana, i pruža uvid u njihovo poslovanje od početka pandemije. Dok je globalna nezaposlenost dostigla istorijski vrhunac izazvan pandemijom, frilenseri su relativno dobro prebrodili situaciju koja je nastala. Više od 30% ispitanika prijavilo je veću potražnju za svojim uslugama od početka pandemije, dok je 45% prijavilo da je potražnja ostala konstantna bez usporavanja. Najveći porast zabeležile su oblasti programiranja, marketinga i finansija.

Nalazi izveštaja pokazuju i sledeće podatke:

Značajno povećanje cene radnog sata frilensera

U poređenju sa prethodnim izveštajem od pre dve godine, došlo je do povećanja prosečne globalne cene satnice frilensera. Izveštaj pokazuje da je globalna prosečna cena radnog sata frilensera sada 28 dolara, što je znatno više od prosečnih 21 dolar, koji je prikazan u Globalnom izveštaju o prihodima frilensera za 2020. S obzirom da 40% frilensera naplaćuje više za svoje usluge u odnosu na početak pandemije i da potražnja nastavlja da raste, prilika za nezaposlene da uspeju nikada nije bila veća.

Među zemljama na Balkanu situacija je nešto drugačija, te prema anketiranim ispitanicima prosečna cena satnice frilensera je 21 dolar. Međutim, interesantan podatak je da su najvišu cenu satnice na ovom području naveli ispitanici između 45 i 54 godine, koja iznosi 26 dolara. Kada sagledamo segment nivoa obrazovanja, trećina ispitanika je navela da ima diplomu srednje škole.

Razlika u platama između polova i dalje postoji, ali ima i pozitivnih strana

U izveštaju se naglašava da se razlika u platama između polova, nažalost, malo povećala od 2020. godine. Iako je porastao broj žena koje ulaze u svet frilensera, plate žena zaostaju iza njihovih muških kolega, a taj jaz raste u poslednje dve godine. Rodna razlika u plaćanju među ispitanicima istraživanja najizraženija je u Severnoj Americi, gde žene prijavljuju prosečnu zaradu od 37 dolara po satu, u poređenju sa muškarcima koji su prijavili prosečnu zaradu od 52 dolara po satu. Žene su prijavile da zarađuju manje od muškaraca u svakom regionu od 100 ispitanih zemalja, osim u Južnoj Americi, gde žene zarađuju više od svojih muških kolega za 4 dolara po satu, verovatno pod uticajem bolje plaćenih industrija koje su traženije u ovim regionima.

Na području Balkana prosečna zarada po satu za žene je 16 dolara, dok su ispitanici muškog pola naveli da je njihova satnica 22 dolara.

Frilensing nudi više mogućnosti za žene

Kao što je potvrdilo istraživanje Svetskog ekonomskog foruma, pandemija je usporila napredak žena u globalnoj radnoj snazi, kako u pogledu zarade tako i mogućnosti zapošljavanja. Međutim, jedan od optimističnijih zaključaka iz Payoneer-ovog izveštaja je da je učešće žena kao frilensera nastavilo da raste i povećalo se sa 24% (Globalni izveštaj za 2020. godinu) na 29% u izveštaju za 2022. Zaista, tradicionalno tržište rada koje sve manje obavećava je možda otvorilo vrata da više žena uđe na frilensing digitalno tržište. Pored toga, žene su prijavile veći nivo zadovoljstva nego njihove muške kolege, otkrivajući postojeći potencijal frilensinga da ženama ponudi atraktivnu alternativu tradicionalnom načinu rada.

„Kako priroda radne snage postaje sve fleksibilnija, preduzeća sve više shvataju vrednost fleksibilnog resursa koji mogu da koriste kada je to potrebno“, rekao je Robert Klarkson, glavni direktor prihoda u Payoneer-u.

„Isto tako, sve više radnika shvata da je frilensing karijera koja se dobro plaća, nudi veću fleksibilnost i otvorena je za kvalifikovane profesije, uključujući finansije, marketing i programiranje. Frilensing ekonomija omogućava pojedincima iz bilo kog dela sveta da određuju svoje radno vreme, cenu i rade u ulogama koje najbolje odgovaraju njihovim veštinama, istovremeno koristeći razne mogućnosti. Oduševljeni smo što smo partneri sa ovim malim preduzećima koji su osnova globalne ekonomije i što im pomažemo da pristupe resursima i alatima koji su im potrebni da bi ostvarili svoj potencijal.”

Ostali naslovi

Završava se Vukov sabor
Srpska ekonomija
Vukov sabor, najstarija i najmasovnija kulturna manifestacija u Srbiji, završava se danas. Sabor, koji ima za cilj da, sećanjem na Vukovu ličnost i delo, širi prosvetiteljske ideje, da neguje i čuva jezik i narodnu baštinu, da podstiče razvoj književnosti i narodnog stvaralaštva, otvoren je 12. septembra
Promenljive cene na svetskim produktnim berzama
Srpska ekonomija
Na svetskim produktnim berzama cene su promenljive, kao i predvidjanja ovogodišnjeg roda za pojedine kukture. Kod soje, USDA izveštaj je doneo procenu nižih prinosa nego što je očekivano.
Skok cena poljoprivrednih i proizvoda ribarstva
Srpska ekonomija
Cene proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva u julu 2022. godine, u odnosu na isti mesec 2021. godine, povećane su za 45,1%
Nemačkih turista u Hrvatskoj znatno više nego u 2019.
Srpska ekonomija
Tradicionalno najbrojniji turisti u Hrvatskoj, Nemci su i ove godine zadržali tu poziciju, s više od 3 miliona dolazaka i 22 miliona noćenja, čime su u plusu u odnosu na 2021., ali i u odnosu na rekordnu 2019.
Rast cene pšenice, pad cene kukuruza
Srpska ekonomija
U nedelji za nama, na produktnoj berzi Novi Sad zabeleženo je veće interesovanje učesnika na tržištu za novi rod kukuruza i soje. Cenovno, pšenica beleži rast, dok je cena kukuruza rod 2021. u padu. Ukupno je prometovano 4.790 tona robe, finansijske vrednosti 208.474.350,00 dinara
Održava se 57. Župska berba
Srpska ekonomija
"Župska berba" u Aleksandrovcu, 57. po redu, održava se 15. do 18. septembra. Više od pet decenija „Župske berbe“ u čast bogatstva ubranog u nedrima Aleksandrovačke Župe, u čast grožđa, u čast vina, u čast sunca, u čast truda marljivih Župljana, i  ove godine potekla je božanska ambrozija Fontanom vina
Dani ludaje u Kikindi privlače turiste
Srpska ekonomija
Ovogodišnja manifestacija „37. Dani ludaje” održava se u Kikindi od 15. do 18. septembra. Manifestacija je neraskidivi deo tradicije i prepoznatljiv simbol grada. Svojim razvijanjem, od skromne gradske priredbe, stvorena je manifestacija koja promoviše sve turističke, ali i privredne i kulturne potencijale Grada Kikinde, kao i vrednosti ove severnobanatske sredine
Dinar miruje tokom vikenda
Srpska ekonomija
Dinar miruje tokom vikenda i vredi prema evru približno isto kao i u petak. Indikativni kurs iznosi 117,3142 dinara za evro
Promocija najmlađih oficira Vojske Srbije
Srpska ekonomija
U prve oficirske činove biće promovisano 135 kadeta Vojne akademije i Medicinskog fakulteta VMA. Najbolji kadeti VA su Miloš Kostić, prvi u rangu u vidu RV i PVO (opšti uspeh 9,66), Aleksandar Nikolić, prvi u rangu u vidu KoV (9,16) i Kristina Živanović, prva u rangu u službama (9,96). Mladen Hadži Makunčević (opšti uspeh 9,96), najbolji je kadet Medicinskog fakulteta VMA
Održivo nasleđe
Srpska ekonomija
Centar za kulturu Grocka uključuje se raznovrsnim predlozima programa u ovogodišnju kulturno-turističku manifestaciju na temu „Održivo nasleđe”. Ova ustanova je duže od decenije uključena u realizaciju ove značajne manifestacije, saopšteno je iz Opštine Grocka