Ministarska za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Gordana Čomić izjavila je danas da su siromaštvo, nezaposlenost i rastuća neformalna ekonomija, zajedno sa potražnjom za jeftinom radnom snagom i uslugama, faktori koji dovode do trgovine ljudima radi radne eksploatacije.
Čomić je na Regionalnoj konferenciji o borbi protiv trgovine ljudima, koja je okupila više od 100 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Srbije i drugih zemalja i međunarodnih organizacija, ocenila da su potrebne strategije za borbu protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije.
Ona je navela da Savet Evrope dosledno prati i razmatra skoro sve društvene procese iz perspektive poštovanja ljudskih prava, čemu je i Srbija privržena.
Pretvaranje ljudskih bića u robu pred sve nas stavlja ogroman zadatak da se tim ljudima pomogne, a krivci za njihove nesreće kazne, naglasila je ministarka.
Izvršna sekretarka Konvencije Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima Petja Nestorova rekla je da ta međunarodna organizacija priprema novu preporuku za 46 država članica, koja sadrži sveobuhvatan paket mera za sprečavanje i borbu protiv trgovine ljudima.
Prema njenim rečima, među ovim merama je i proširenje obima zaštite rada na sve sektore privrede, uključujući neformalnu ekonomiju i neprijavljenje radnika.
Ona je dodala da preduzeća imaju važnu ulogu u identifikovanju i suprotstavljanju rizicima trgovine ljudima kroz svoje poslovanje i lance snabdevanja.
Koordinatorka Evropske unije za borbu protiv trgovine ljudima Dajen Šmit navela da je radna eksploatacija trajno drugi vodeći oblik eksploatacije u Uniji i da je približno 30 odsto registrovanih žrtava trgovano u svrhu radne eksploatacije.
Na nivou EU, cilj nam je da se bavimo radnom eksploatacijom kroz sveobuhvatni pristup, koji uključuje prevenciju, istragu i krivično gonjenje trgovaca ljudima, štiteći žrtve u svakom trenutku, objasnila je ona.
Šmit je napomenula da je Evropska komisija predstavila predlog zabrane robe koja se proizvodi prinudnim radom na tržištu EU, i predočila da taj predlog uključuje robu proizvedenu prisilnim radom žrtava trgovine ljudima, a obuhvata i domaće i uvozne proizvode iz EU.