Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Elektronski registar nelegalnih objekata ubrzao bi proces legalizacije

Beograd
Srpska ekonomija

Dosadašnji pristup rešavanju problema nelegalne gradnje nije dao željene rezultate ni posle gotovo 30 godina, a u gradovima koji imaju do 100.000 stanovnika, u proseku 40.000 predmeta čeka na ozakonjenje. Godišnje se reši oko 1.500, dok isto toliko novih nastane. Rešenje nudi i Siva knjiga NALED-a gde se kao jedan od prvih koraka ističe uspostavljanje Jedinstvene evidencije nelegalno građenih objekata i podnetih zahteva za ozakonjenje (JENGO) koja bi putem digitalne platforme bila dostupna svim građanima na uvid.

Evidencija treba primarno da obuhvati oko dva miliona objekata koji čekaju na ozakonjenje i sve podatke i dokumenta neophodna za okončanje postupka, radi lakšeg uvida i dopune od strane građana, ali i efikasnije  kontrole nadležnih organa. Ujedno, ta evidencija bi omogućila da se kontinuirano analiziraju zahtevi i problemi koji se javljaju u njihovom rešavanju, kako bi se efikasnije postupalo u budućnosti. Centralizacijom sistema i uspostavljanjem portala za informisanje javnosti dodatno će se smanjiti prostor za korupciju u ovoj oblasti, objavio je NALED.  

- Milioni građana danas koriste nelegalne objekte za život ili rad, ali te objekte ne mogu da prometuju, da ih stave pod hipoteku, da bi dobili kredit, niti mogu u tim prostorima da registruju proizvodnu ili poslovnu delatnost. Ti objekti imaju mnogo manju vrednost, a pojedini nemaju ni uslove za priključenje na komunalnu infrastrukturu, pa nemaju ni vodu ni struju. Velika većina je podnela zahtev za legalizaciju, ali se na rešavanje tih zahteva čeka godinama. Zato je važno da se kompletna procedura što pre digitalizuje i da se svi koji su uključeni u ovaj proces uvežu u jedan centralizovani sistem, koji bi bio nalik portalu za izdavanje građevinskih dozvola. Tako bi se na jednom mestu sve završavalo – tu bi bili registrovani svi već podneti zahtevi, tu bi se podnosili novi zahtevi, vršila razmena dokumenata između državnih organa uključenih u ovaj postupak i građana, omogućilo praćenje predmeta, uplate takse za ozakonjenje i prijave poreza, pa sve do finalnog upisa u katastar – kaže programska direktorka NALED-a Jelena Bojović.

Jedan od ključnih razloga za neefikasnost procesa legalizacije u Srbiji je nedostatak kapaciteta lokalnih samouprava, zbog čega se predlaže da se u posao utvrđivanja prava svojine i konvalidacije uključe i posebno formirane komisije od predstavnika pravosudnih i ostalih relevantnih profesija uključujući i javne beležnike. Takođe, sam postupak je previše složen i zavisi od uključenosti velikog broja različitih organa  .

Da bi objekat bio ozakonjen, on mora ispunjavati određene prostorne i urbanističke uslove, mora se dokazati vlasništvo nad objektom, odnosno odgovarajuće pravo na zemljištu. Preporuka NALED-a je da se važeći propis izmeni i postupci razdvoje tako, da upis prava svojine ne zavisi od urbanističkih uslova. Pitanje usklađenosti sa planskim dokumentima rešavalo bi se upisom zabeležbe, kojom se konstatuje da objekat nije građen u skladu sa prostornim i urbanističkim uslovima, a budući kupci bili bi informisani o pravnim nedostacima tako upisanog objekta.  

Takođe, 2,7 miliona nepokretnosti  pripadaju tzv. „delimično regulisanom tržištu“, imaju građevinsku dozvolu, ali nemaju upotrebnu ili ne postoji potpuna dokumentacija kako bi se upisale u katastar. Za ovakve objekte potrebno je utvrditi pretpostavljene vlasnike, na osnovu svih dostupnih dokaza i  sprovesti upis.    

- Moguće je napraviti različita pravila za određene pravne situacije kako bi se masovni upis realizovao. Na primer ukoliko je podnosilac zahteva za ozakonjenje objekta ujedno i vlasnik zemljišta, u katastru se proveri da li se JMBG poklapa i na osnovu toga se izvrši upis bez odlaganja. Posebna pravila moguće je odrediti i za mnoge druge situacije, kao kad imamo da je podnosilac zahteva samo jedan od suvlasnika zemljišta ili za ozakonjenje objekata za koje je izdata građevinska dozvola, ali nije dobijena upotrebna, za infrastrukturne objekte i slično – zaključuje Bojović.

Podsetimo, kako bi se omogućilo rešavanje ozbiljnih i decenijama nagomilavanih imovinsko-pravnih problema nad nepokretnostima, NALED je krajem prošle godine pripremio prvu studiju sveobuhvatne reforme koja pored unapređenja postupka upisa u katastar, između ostalog i primenom tzv. konvalidacije, i ozakonjenja nelegalno izgrađenih objekata, predlaže konkretna rešenja i za pitanja komasacije, restitucije, eksproprijacije, oporezivanja nekretnina, upravljanja javnom svojinom i drugih postupaka.

Ostali naslovi

Igrice - od hobija do ozbiljnog biznisa
Srpska ekonomija
Do pre samo nekoliko godina, gaming je u Srbiji bio vid zabave rezervisan za manji krug ljudi i pretežno za entuzijaste. Danas, zahvaljujući napretku tehnologije i sve većem interesovanju za video igre, ova industrija postaje ozbiljan deo srpske privrede. Oduvek je postojala ljubav prema igrama, ali tek u poslednjoj deceniji smo videli pravi bum u razvoju gejming kulture na našim prostorima
Holandski KLM ulaže sedam milijardi evra u obnovu flote
Srpska ekonomija
Prvi od 29 ukupno poručenih aviona tipa Airbus A321neo isporučen je 27. avgusta, i pridružio se evropskoj floti holandske avio-kompanije KLM. KLM će ove godine u svoju flotu preuzeti još tri nova aviona A321neo
Stipendije za srednjoškolce
Srpska ekonomija
Svake godine, Fondacija Ana i Vlade Divac dodeljuje mesečne stipendije učenicima/učenicama i studenatima/studentkinjama iz ugroženih i siromašnih porodica. Od 2017. godine kada je osnovan program, više od 600 talentovanih mladih ljudi je dobilo ovu vrstu podrške na putu ka ostvarivanju životnih ciljeva. Za stipendije za školsku godinu 2024/25. je pristiglo oko 900 prijava
Beč kontroliše stanove za izdavanje
Srpska ekonomija
Tokom letnjih meseci Gradska služba za zaštitu potrošača u Beču izvršila je kontrolu zakonitosti kratkoročnog izdavanja stanova. U okviru ove kontrole sprovedeno je 611 inspekcija. Čak 500 stanova, odnosno više od 80 odsto, bilo je bez odgovarajuće dozvole i prijavljeno je nadležnim organima
Donacije od preko dva miliona dinara socijalno ugroženim porodicama i deci
Srpska ekonomija
Kao vodeći drogerijski lanac koji ove godine obeležava 20 godina poslovanja u Srbiji, dm se fokusira na brigu o najmlađima i njihovim roditeljima, zbog čega među mnogima od njih važi za omiljeno mesto kupovine
Počele prijave za podsticajna sredstva za samozapošljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom u Kragujevcu
Srpska ekonomija
Više od dva miliona dinara za pokretanje i unapređenje poslovanja za osobe sa invaliditetom i poslodavce
Izložba Aleksandre Domanović u bečkoj Kunstale Vin
Srpska ekonomija
U izložbenom prostoru „Kunstale Vin“ u okviru bečkog „Muzejskog kvarta“ od 5. septembra 2024. do 26. januara 2025. godine prvi put u Austriji biće prikazana izložba novosadske umetnice Aleksandre Domanović
Visitor Economy – šta turizam može doneti stanovnicima Beča
Srpska ekonomija
Broj noćenja u Beču sada je iznad nivoa pre pandemije. Međutim, turizam se suočava s promenama, kaže Kornelija Dlabaja sa bečkog Instituta za evropsku etnologiju, koja se bavi istraživanjem turizma. Konkretno, ide se u pravcu održivosti i želji za posebnim doživljajima
Proširenje Beograda na vodi donosi srpskoj prestonici nove škole, vrtiće i zelene površine
Srpska ekonomija
Trenutno je u toku rani javni uvid u izmene i dopune Prostornog plana područja posebne namene uređenja dela priobalja Grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat „Beograd na vodi“, čiji je cilj da se javnost upozna sa narednom fazom razvoja projekta – proširenjem na delove katastarskih opština Savski venac, Stari Grad, Novi Beograd i Čukarica
Pripadnici MUP-a Srbije u Ohridu do 30. avgusta
Srpska ekonomija
Na osnovu protokola između ministarstava unutrašnjih poslova dveju zemalja o saradnji tokom turističke sezone, tri policijska službenika opšte nadležnosti i jedan službenik kriminalističke policije MUP-a Srbije svakodnevno će tokom svog boravka raditi sa kolegama iz Severne Makedonije