Sedamnaest predstavnika jedinica lokalnih samouprava okupilo se danas u Beogradu u Hotelu Metropol kako bi razmenili iskustva pri izradi lokalnih akcionih planova za upravljanje migracijama (LAP).
Konferenciju „Razmena iskustava između jedinica lokalnih samouprava: Izrada lokalnih akcionih planova za upravljanje migracijama”, koja je održana u Hotelu Metropol, organizovali su Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Komesarijat za izbeglice i migracije (KIRS).
“Lokalni akcioni planovi su važan instrument, kojim se javne politike na nacionalnom nivou usklađuju sa politikama na lokalu. Vlada RS je 2000. godine usvojila Strategiju o ekonomskim migracijama, kojom se migracije sagledavaju kao deo ekonomskih i društvenih promena. Program Migracije i dijaspora je pružio podršku 17 jedinica lokalne samouprave i Komesarijatu za migracije i izbeglice da izrade, odnosno revidiraju lokalne akcione planove za upravljanje migracijama u skladu sa aktuelnim zakonskim i strateškim okvirom”, navela je Milica Lješević koordinatorka PMD programa u Srbiji.
Kako je dodala, dodatna je pažnja za sprovođenje aktivnosti posvećena trendovima radnih migracija, jačanju veze sa dijasporom, ali i urodnjavanju.
“Nakon izrade i usvajanja ovih ovih dokumenata javnih politika koji odgovaraju potrebama opština sa različitim migracijskim profilima, sledi njihova primena. Stoga je značajno da se osiguraju potrebni kapaciteti u samim opštinama. Veoma nam je značajno da smo bili u prilici da doprinesemo ovom procesu koherentnosti izrade javnih politika na nacionalnom i lokalnom nivou. Program PMD u okviru Nemačke razvojne saradnje će nastojati da pruži podršku akterima u oblasti upravljanja migracijama i u budućnosti”, istakla je Lješević.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati projekta podrške nemačke razvojne saradnje koji sprovodi GIZ za 17 jedinica lokalne samouprave u izradi LAP-ova za upravljanje migracijama, a u saradnji sa KIRS.
Kako je istakla Ljiljana Rakić, načelnica odeljenja za prihvat, zbrinjavanje i povratak po readmisiji u KIRS - Srbija je svesna značaja i potreba migrantskih tokova. Ona je podsetila da je zakonodavni okvir uspostavljen 2008. godine i da je u narednim godinama nadograđivan kako bi što bolje odgovorilo na probleme migracija, kako na državnom tako i na lokalnom nivou.
“Prošle godine, u saradnji sa GIZ-om, Švajcarskom organizacijom za pomoć i Međunarodnom organizacijom za migracije, Komesarijat je otpočeo četvrtu fazu u razvoju lokalnog akcionog planiranja, a koja je najkompleksnija do sada. Moramo spomenuti i usvajanje Strategije o ekonomskim migracijama za period 2021-2017, koja je imala za cilj da sagleda potrebe i načine na koje da Srbija reaguje u situaciji koja je vrlo ozbiljna u celom svetu”, navela je Rakić.
Kako je dodala, prema podacima IOM-a iz 2019. godine, od 272 miliona ljudi koji se nalaze u migracijama različitog tipa, 62 posto, ili 168 miliona su migracije ekonomskog karaktera.
“Ovaj projekat, koji smo započeli i koji bi trebalo da obuhvata 129 lokalnih samouprava do 2023. godine je od izuzetnog značaja jer sagledava potrebe lokalnih samouprava da pomognu ne samo prisilnim migrantima, kao što su izbeglice, raseljena lica, tražioci azila i povratnici po readmisiji, već i ljudima koji se nalaze u ekonomskoj migraciji”, istakla je Rakić.
“Svaka migracije ima i svoje pozitivne i svoje negativne strane, tako da, mi u ovom trenutku imamo zadatak da sagledamo stanje i izvučemo šta je pozitivno i šta bi tu moglo da bude od razvojnog značaja za lokalnu zajednicu, kako bismo situaciju iskoristili za sopstvenu korist – i kako bismo mogli da tim ljudima pomognemo i kako da sačuvamo lokalnu zajednicu.“
Marko Marković, poverenik za izbeglice i migracije Opštine Knjaževac istakao je da su prepoznali mlade kao grupu koja je najrizičnija kada je reč o migracijama ka većim gradskim centrima, te da su zajedno da organizacijom mladih radili na projektima koji bi ih zadržali, a koji su deo LAP.
“Podrška GIZ omogućila nam je da u LAP uvrstimo kategorije koje ranije nismo prepoznavali. Oformili smo projektni tim i dopunili LAP u skladu sa preporukama GIZ”, naveo je Marković.
Ekonomske migracije su neizbežna posledica globalizacije, međutim, ukoliko se njima dobro upravlja, imaju značajne pozitivne strane. Finansijske i filantropske doznake dijaspore, zatim prenos znanja, veština i inovacija stečenih u inostranstvu, doprinos ekonomskom rastu matice kroz investicije i povezivanje pripadnika dijaspore sa domaćom privredom, samo su neke od njih.
Projekat podrške za 17 jedinica lokalne samouprave pri izradi LAP sprovodi se u okviru Globalnih Programa “Migracije i dijaspora” i „Migracije za razvoj“ koje u Srbiji sprovodi GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nacionalnom službom za zapošljavanje i Komesarijatom za izbeglice i migracije.