Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbiji nedostaje 200 miliona stabala

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je dostići minimum pošumljenosti od 41%. Drugim rečima, u našoj zemlji nedostaje 10,000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, poručuju NALED i Zeleni razvojni centar povodom obeležavanja Svetskog dana šuma. 

Ove dve organizacije danas su potpisale i Memorandum o saradnji, sa ciljem povezivanja civilnog i privrednog sektora i širenja vizije održive i odgovorne zajednice, a u fokusu zajedničkog rada biće sprovođenje specifičnih akcija kao što su „Posadi svoj hlad“ i "Let's do it! Serbia – Svetski dan čišćenja" koja obuhvata uklanjanje divljih deponija i širenje svesti o pravilnom upravljanju otpadom.

- Danas je za nas posebna svečanost - obeležavamo prvih pet godina akcije "Posadi svoj hlad" u kojoj smo posadili oko 120 hiljada malih sadnica u više od 100 gradova Srbije i više od 800 komada odraslog drveća u parkovima naših gradova. Citirajući čuvenog pesnika Tagoru, koji je rekao da "onaj koji sadi drvo u čijem hladu neće sedeti, razume smisao života", pozivamo sve da nam se pridruže i pomognu da pošumimo gradove i sela Srbije, kako bismo učinili život boljim za sve – poručio je Predrag Ratić, tim lider akcije „Posadi svoj hlad“ i zahvalio dugogodišnjim partnerima kao što su Američka ambasada, GIZ, Evropska unija i NALED. 

Početak saradnje obeležen je simbolično sadnjom tri jasena, lipe i platana na Novom Beogradu, a svako drvo nosi svoju poruku.  Jasen je drvo sreće i zdravlja, a u mnogim mitologijama poznato kao drvo večnog života. Lipa je simbol večnosti, dok je platan oličenje grada, naročitno rasprostranjen u Evropi i omiljeno gnezdilište ptica.

Direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović istakao je da se NALED zalaže za saradnju sa svim zainteresovanim predstavnicima civilnog, privatnog i javnog sektora kako bi zajedno radili na razvoju cirkularne ekonomije i podsticali inovativne pristupe u zaštiti i obnovi šumskih ekosistema, koji direktno utiču na očuvanje vode, vazduha i zemljišta. 

- Cilj Evropske unije jeste da do 2030. prepolovi emisije gasova sa efektom staklene bašte i da do 2050. zasadi 3 milijardi sadnica drveća kako bi postala klimatski neutralna. To je primer koji treba da sledimo i ne samo da bismo se pridružili porodici evropskih zemalja, već prvenstveno kako bismo očuvali zdravlje naših ljudi i naročito dece, zaustavili UV zračenje i štetne PM čestice. Nemamo drugu planetu i vreme je da krenemo da brinemo o njoj – naglasio je Krstović.

Drveće ima važnu ulogu u gradovima, pored toga što spušta visoke temperature tokom leta i preterano hlađenje zimi, ublažava efekte olujnih vetrova i time smanjuje naše račune za struju. Jedno drvo uzima ugljen dioksid i daje kiseonik koji je potreban za jednog čoveka godišnje, a procene kažu da svako četvrto dete danas ima probleme sa astmom, što je izazvano nedostatkom zelenila.

U Evropi najviše šuma ima Švedska, 28 miliona hektara, a slede Finska, sa 22 miliona i Španija sa 18 miliona hektara. Najveći procenat od zemalja u regionu imaju Crna Gora i Slovenija, gde su po dve trećine teritorije pokrivene zelenilom, što ih svrstava među najpošumljenije države u Evropi.

Ostali naslovi

Produžen rok za dostavu prijava po konkursu UNWTO za Najbolja turistička sela
Srpska ekonomija
Sekretarijat Svetske turističke organizacije objavio je da je rok za onlajn prijave za učešće u četvrtom izdanju „Najbolja turistička sela“, koji je pokrenut 24. januara 2024. godine, produžen do 08. maja 2024. godine
Nadmašen rekord po broju prijavljenih za Beogradski maraton
Srpska ekonomija
Do početka 37. Komtrejd Beogradskog maratona ostalo je mesec dana, saopštili su organizatori. Prema rečima organizatora, već sada je nadmašen rekord po broju učesnika, s obzirom na to da je prijavljeno više od 11.500 trkača
Izmena javnog prevoza tokom manifestacije Svetsko prvenstvo u krosu 2024
Srpska ekonomija
Tokom održavanja manifestacije „Svetsko prvenstvo u krosu 2024” 29. i 30. marta doći će do zatvaranja saobraćaja u desnoj kolovoznoj traci Bulevara Nikola Tesle – smer ka Zemunu, na delu od Ulice ušće do Ulice trešnjinog cveta, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz
Beč proširuje projekat postavljanja elektropunjača u zonama za utovar robe
Srpska ekonomija
Utovar, istovar i punjenje, u isto vreme! Prve stanice za punjenje električnih vozila u zonama za utovar robe postavljene su u Beču pre tačno godinu dana. Preduzeća koja su učestvovala na pilot-projektu bila su veoma zadovoljna konceptom. Nakon što se projekat pokazao kao veoma uspešan, Privredna komora Beča krenula je u potragu za novim lokacijama
Poziv dobrovoljnim davaocima krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije poziva sugrađane da i tokom ove nedelje daju krv. To se može učiniti u ovoj ustanovi, koja se nalazi u Svetog Save 39, radnim danima od 7 do 19 i subotom od 8 do 15 sati
Beograd u fokusu renomiranih italijanskih medija
Srpska ekonomija
Povodom prezentacije Beograda u okviru poslovnog događaja „Aviareps RoadShow 2024” u Milanu, o našoj prestonici pisali su renomirani mediji specijalizovani za turizam, saopšteno je iz Turističke organizacije Beograda
Put ka inkluzivnoj radnoj zajednici
Srpska ekonomija
Forum mladih sa invaliditetom poziva društveno odgovorne poslodavce da postanu deo jedinstvene Mreže poslodavaca za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koja ima za cilj da kreira inkluzivnu radnu zajednicu u kojoj će osobe sa invaliditetom lakše dolaziti do zaposlenja, a poslodavci do kvalifikovanih kadrova
Bicibus i u Beču sve popularniji
Srpska ekonomija
Da li ste čuli za „Bicibus“? To je kao autobus od bicikala koji voze u nizu tj. organizovana vožnja, gde se deca i roditelji u određeno vreme sastaju na stajalištima duž utvrđene rute i zajedno voze do škole. Koncept poznat i pod imenom „Velobus“ počeo je 2021. godine kada su neke porodice u Barseloni počele sa vožnjom „Bicibusa“ i postale primer drugim gradovima
Cirkularna ekonomija u praksi
Srpska ekonomija
Kako uskladiti ekonomski rast sa zaštitom životne sredine, imajući u vidu ograničenost prirodnih resursa koji su nam na raspolaganju? Odgovor na ovo pitanje daje cirkularna ekonomija kao suprotnost preovlađujućem modelu koji se oslanja na princip „uzmi, iskoristi, baci“. U „kružnoj“ ekonomiji potencira se ponovna upotreba proizvoda i efikasnije korišćenje materijala i resursa
Mladi ljudi aktivno doprinose informisanju javnosti o važnim društvenim pitanjima
Srpska ekonomija
Premijera dokumentarnog filma „Tačka B” mlade autorke Nine Marić istražuje život izbeglica u Beogradu