Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali izjavio je danas da je visinom minimalne zarade od 40.020 dinara za 2023. godinu uspostavljena ravnoteža između zahteva poslodavaca i sindikata, i da ona podrazumeva dalje očuvanje životnog standarda građana i zaposlenosti radnika koji primaju najniže zarade.
Mali je, gostujući na Radio-televiziji Srbije (RTS), objasnio da je ukupan trošak navedenog povećanja minimalnih zarada 41 milijarda dinara, odnosno 350 miliona evra, kao i da će veći deo tih troškova snositi Vlada.
Prema njegovim rečima, neoporezivi deo zarade biće uvećan sa 19.300 na 21.712 dinara, dok će za jedan procentni poen biti umanjeni doprinosi za PIO na teret poslodavca.
Želimo da očuvamo životni standard građana, a povećanje minimalne zarade je samo deo paketa. Važno je da građani razumeju da se pri donošenju jedne ovako teške odluke mora uzeti u obzir više faktora – da treba da se poveća standard, ali da sa druge strane ne ostanemo bez teško stečenih radnih mesta, precizirao je ministar.
On je preneo da su poslodavci rekli da oni u uslovima krize i rasta cene energenata nemaju prostora da povećavaju plate, navodeći da je Vlada uvažila taj argument tako što je preuzela najveći teret povećanja plata.
Makroekonomska stabilnost, održavanje postojeće zaposlenosti i povećanje zarada bili su ciljevi kojima se Vlada vodila, naveo je Mali i ujedno napomenuo da je pre desetak dana Republički zavod za statistiku saopštio podatak da je stopa nezaposlenosti u Srbiji 8,9 odsto, što je istorijski najniža stopa u našoj zemlji.
Ministar je, na primedbe da minimalna zarada ne prati minimalnu potrošačku korpu, rekao da treba imati u vidu da minimalna zarada nije socijalna, već ekonomska kategorija, i da ona podrazumeva isplatu određene sume novca u slučaju da poslodavac upadne u teškoće.
On je najavio da će i penzije biti povećane, te će u novembru biti rast od devet odsto, a od 1. januara 12,1 odsto, dok će prosečna penzija u 2023. godini biti za 20,8 odsto veća u odnosu na 2022. godinu.
Dijalog koji smo uspostavili na Socio-ekonomskom savetu veoma je važan. Ovo krizu smo prebrodili razgovarajući kako bismo zaštitili radna mesta i spasili privredu. Očekuje nas teška zima i važno je da budemo jedinstveni. Za narednu godinu ostaje da nalazimo rešenja, poručio je Mali.
On se osvrnuo i na dogovoreni kredit sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima od milijardu dolara, ocenivši da je reč o veoma povoljnom kreditu.
Uzimamo kredit od UAE po kamatnoj stopi od tri odsto. Ako bismo danas izašli na tržište kapitala, kamata bi bila između 7 i 7,5 odsto. U januaru nam dospevaju stari krediti od milijardu evra i želimo da te skupe kredite refinansiramo ovim povoljnim kreditom, objasnio je Mali.
Prema njegovoj oceni, nisu osnovane primedbe da se ovim kreditom povećava naš javni dug, jer ako vraćamo skuplje kredite jeftinijim zaduživanjem, menjamo stare kredite novim, prosta matematika govori da javni dug neće rasti.
On je ukazao na to da neke zemlje u Evropi, kao što je Nemačka, imaju veći javni dug od Srbije, odnosno 68 odsto im je učešće javnog duga u BDP, ali to ne znači da je ta zemlja nestabilna i slaba.
Javne finansije Srbije su stabilne i jake i isplaćujemo sve svoje obaveze na vreme, ponovio je Mali i naglasio da je zadatak za naredni period očuvanje privrede, nastavak investicionih ulaganja i održanje stabilnosti i životnog standarda građana.