Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prepoznati i podržati domaće muzičko stvaralaštvo

Beograd
Foto: PKS Ivana Vukotić
Srpska ekonomija

Najveći izazov za kreativne industrije u Srbiji jeste promeniti odnos javnosti i institucija prema intelektualnom vlasništvu, procesima kreativnog rada i dosega uloženog truda u društvu, ali i uvođenje politika koje će podržati razvoj i samoodrživost domaćeg stvaralaštva, kao i položaj i status samostalnih umetnika, zaključak je današnjeg panela „Domaće muzičko stvaralaštvo“ koji je održan u Privrednoj komori Srbije (PKS), u organizaciji Udruženja za kreativnu industriju. 

Današnji panel, jedan u nizu u okviru serije diskusija pod nazivom „Izazovi kreativne industrije“, posebno se bavio problemima i izazovima Domaćeg muzičkog stvaralaštva (DMS). Učesnici su predložili definiciju DMS koja podrazumeva da je Domaće muzičko stvaralaštvo ono koje je komponovao državljanin Srbije i u čijem stvaranju je učestvovalo bar još dvoje naših državljana iz neke od kategorija: tekstopisac, aranžer, izvođač, produkcija, objavila je PKS. 

Moderator panela je bila Ana Stanić, predsednica Grupacije muzičkih izvođača i muzičkih autora u PKS, a u diskusiji su učestvovali Maja Rakovic, potpredsednica Grupacije radiodifuzije u PKS i vlasnica Naksi Radija, Željko Vasić, predstavnik Udruženja kompozitora Srbije, Dejan Manajlović, direktor SOKOJ-a i Rodoljub Stojanović, zamenik predsednika Grupacije muzičke industrije PKS.

„Za dostizanje samoodrživosti muzičke industrije Srbije prvo se mora promeniti odnos prema prisutnosti DMS u medijima, sa posebnim osvrtom ka novijem sadržaju kako bi se održavala zdrava unutrašnja konkurencija, moraju se uvesti minimalne kvote emitovanja domaćeg muzičkog stvaralaštva za javne servise, kao i zakonske obaveze za raspodelu javnih sredstava i dobara tako da se zaštiti ovaj vid kreativnog rada, a neophodno je raditi i na otvaranju muzičkog centra Srbije koji bi promovisao razvoj domaće muzičke industrije u zemlji i svetu“, saglasni su učesnici panela.  

Prioritet organizacije panela posvećenih kreativnoj industriji, kako je istaknuto u PKS, jeste da se rasvetle i jasno predstave problemi koje stvara piraterija – krađa proizvoda stvaralaštva, zatim nedovoljna svest o podržavanju domaćeg stvaralaštva i spora izmena zakona i poreskih politika. Za dostizanje ovih ciljeva neophodna je saradnja sa institucijama Republike Srbije, ministarstvima nadležnim za kulturu, obrazovanje, privredu i finansije. Potrebna je i podrška svih reprezentativnih udruženja, kao i mobilizacija svih izvođača i autora za podršku regulisanja poslovanja. Kulturna dobra i servisi obuhvataju vrednosti, identitet i značenja koja prevazilaze njihovu striktno komercijalnu vrednost i kao takva su obuhvaćena Konvencijom UNESCO o zaštiti i promociji različitosti kulturnog izraza.

Udruženje za kreativnu industriju PKS okuplja preko 4.000 preduzeća, više od 8.000 preduzetnika, dok ukupan broj pravnih subjekata u kreativnoj industriji prevazilazi 21.000. Samo kinematografija zapošljava i angažuje preko 20 000 ljudi. Kreativna industrija svojim dobrim funkcionisanjem preliva prihode i na druge industrijske grane i u državni budžet, promoviše zemlju i održava kulturni identitet i prevazilaženje izazova sa kojima se susreće kreativna industrija od velike je opšte važnosti.

Ostali naslovi

Svetski dan turizma na Adi Ciganliji
Srpska ekonomija
Svetski dan turizma biće obeležen 27. septembra na Adi Ciganliji, a manifestacija je zakazana za dva dana ranije, u nedelju, 25. septembra 2022
Udruženo protiv planinskog otpada
Srpska ekonomija
Javno preduzeće „Gold Gondola” Zlatibor organizovanom akcijom čišćenja i prikupljanja otpada na delu trase gondole obeležiće 26. septembar, Svetski dan čistih planina. Ovaj dan obeležava se sa ciljem jačanja svesti o značaju planina kao i isticanja mogućnosti i ograničenja ka njihovom očuvanju
 Kretanje cena žitarica zavisi od situacije u regionu Crnog mora
Srpska ekonomija
Usled rasta tenzija sa Rusijom, cene svih roba su rasle u drugoj polovini nedelje u Čikagu. Cene soje trpele su zbog pada kineskog uvoza. U Francuskoj, slabi prinosi kukuruza doveli su do novog snižavanja procene proizvodnje ove žitarice
Građevinski radovi u Hrvatskoj u julu povećani za 4 odsto
Srpska ekonomija
Fizički obim građevinskih radova u julu u Hrvatskoj je veći za četiri odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, dok je na mesečnom nivou manji za 2,5 odsto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku
Račun emisije u vazduh
Srpska ekonomija
Emisija sumpor-dioksida (SO2) u 2020. godini iznosila je 417,6 kilotona (Gg), što je za 5,1% više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna emisija SO2 u sektoru Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom ima udeo od 91,3% i beleži rast u poređenju sa 2019. godinom, objavio je Republički zavod za statitisku
Gasprom neće menjati cenu gasa za Republiku Srpsku
Srpska ekonomija
Gasprom je od 1. januara do 15. juna povećao isporuke gasa BiH za 55,5 odsto u odnosu na isti period lani. Ovlašteni distributer gasa za Republiku Srpsku je kompanija Gas Res, a za Federaciju BiH Energoinvest. Energoinvest je 1. juna potpisao aneks ugovora sa Gaspromom kojim je obezbeđeno snabdevanje do 1. januara 2023. godine
Javni poziv za učešće u programu Prestonica kulture Srbije 2024.
Srpska ekonomija
Ministarstvo kulture i informisanja Vlade Republike Srbije raspisalo je 22. septembra javni poziv za iskazivanje interesovanja lokalnih samouprava za učešće u programu Prestonica kulture Srbije 2024. godine, a prijava traje do 24. oktobra 2022. godine
Harmonija Gornjeg Podunavlja 24. i 25. septembra u Somboru
Srpska ekonomija
Festival Harmonija Gornjeg Podunavlja“  biće održan 24. i 25. septembra u Somboru i Eko-centru Karapandža, u organizaciji Turističke organizacije grada Sombora. Ova manifestacija se realizuje sa ciljem promocije Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“, tj. upoznavanja stanovništva i turista sa prirodnim, tradicionalnim, umetničkim vrednostima Specijalnog rezervata
U julu izdato 2 370 građevinskih dozvola
Srpska ekonomija
U julu mesecu 2022. izdato je 2 370 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 4,0% u odnosu na isti period prethodne godine. Od ukupnog broja dozvola izdatih u julu, 81,5% dozvola odnosi se na zgrade, a 18,5% na ostale građevine
Rast cena žitarica, pad cena uljarica
Srpska ekonomija
Smanjena aktivnost na berzanskom tržištu dovela je do manjeg ukupanog prometa u odnosu na prošlu nedelju. Na Produktnoj berezi Novi Sad ukupno je trgovano 3.500 tona, finansijske vrednosti 158.569.500,00 dinara. Cene žitarica beležile su rast, dok je na tržištu uljarica uočen negativan cenovni trend