Državni sekretar Ministarstva zdravlja Vlade Republike Srbije Mirsad Đerlek izjavio je danas da je približno 30 odsto stanovništva Srbije gojazno, a da posebno zabrinjava sve veći procenat gojazne dece.
Đerlek je, na konferenciji „Epidemija gojaznosti u postkovid eri“, koju organizuje Centar za gojaznost Struktura i European Communication Center, istakao da je naročito zabrinjavajuće to što će se taj broj u narednih 10 godina udvostručiti, dok će planeta 2030. godine imati približno 1,2 milijarde gojaznih ljudi.
Prema njegovim rečima, deca su nam, zbog loših navika, loše ishrane i nedovoljne fizičke aktivnosti u velikom problemu, a 80 odsto te dece ostane gojazno i u starijem dobu.
Državni sekretar je naglasio da to može da bude veoma opasno, s obzirom na to da oni vrlo rano dobijaju dijabetes od gojaznosti, a kasnije i vaskularne i cerebrovaskularne bolesti, koje su vodeće po smrtnosti.
On je predočio da su osnovni uzroci gojaznosti loše navike u ishrani i smanjeno kretanje, a da smo tokom pademije kovida videli da gojazne osobe imaju mnogo komorbiditeta i da je gojaznost, osim toga, ozbiljan faktor rizika i kada su u pitanju kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti i dijabetes.
Đerlek je istakao da to nije samo zdravstveni problem, već opštedruštveni problem koji se mora rešavati sistemski, dodavši da je jedan od načina borbe protiv gojaznosti kontrolisana ishrana.
Prvo što treba da naučimo decu jeste da jedu više voća i povrća i da povećaju fizičku aktivnost pošto su telefoni, računari i druge savremene tehnologije uticali na to da sve više vremena provode u zatvorenom prostoru, upozorivši na to da imamo sve veći broj dece koja imaju srčane probleme.
On je izrazio nadu da će uskoro biti napravljena ozbiljna strategija za borbu protiv gojaznosti, koja će biti u najvećoj meri posvećena kontrolisanoj ishrani i povećanoj fizičkoj aktivnosti.
Pomoćnik ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Milan Pašić izjavio je da je to ministarstvo zainteresovano za intersektorski pristup rešavanju problema gojaznosti.
Prema njegovim rečima, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je, kroz sveobuhvatne reforme obrazovanja, obuhvatilo zdrave stilove života kao jedan od opštih ciljeva.
Pokušavamo da učenicima, prvenstveno onim najmlađima predškolskog uzrasta, zatim i osnovcima i srednjoškolcima ponudimo različite sadržaje koji se tiču zdravog stila života, naveo je Pašić.
On je objasnio da se to pre svega odnosi na fizičku aktivnost i edukaciju o pravilnoj ishrani i sve ono što je neophodno da učenici kasnije kada postanu odrasli to implementiraju da bi bili zdravi.