Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Tanja Miščević razgovarala je danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Beogradu Emanueleom Žiofreom o predstojećim aktivnostima u procesu pristupanja Srbije EU.
Miščević je upoznala sagovornika sa planovima na ubrzanju reformi u procesu evropskih integracija kako bi bila ostvarena korist za građane Srbije, naglasivši da reforme po standardima EU doprinose jačoj ekonomiji, stabilnijem energetskom sektoru, efikasnijoj javnoj upravi, a naročito vladavini prava.
Ona je ponovila da je članstvo u EU strateški cilj naše države, i dodala da će se na planu unutrašnjih reformi nastaviti sa sprovođenjem svih aktivnosti usmerenih na dostizanje preporuka iz Izveštaja Evropske komisije o Srbiji, prelaznih merila u otvorenim poglavljima i merila za otvaranje klastera.
Potpuno smo svesni svojih obaveza u procesu evropskih integracija u odnosu na političke, ekonomske i pravne kriterijume i u partnerstvu sa EK i državama članicama nastojaćemo da ih što pre dostignemo, poručila je ministarka.
Miščević je izrazila zahvalnost Žiofreu na značajnoj pomoći u iznosu od 165 miliona evra za hitnu pomoć u oblasti energetike, koju je prilikom svoje prošlonedeljne posete Srbiji predstavila predsednica EK Ursula fon der Lajen.
Žiofre je čestitao ministarki Miščević na imenovanju, istakavši da će njena liderska i koordinaciona uloga za sva pitanja u vezi sa EU biti ključni za uspešno suočavanje sa izazovima koji predstoje.
Naša bliska saradnja sa vama, Ministarstvom finansija i resornim ministarstvima biće od suštinskog značaja za brže usvajanje reformi zarad građana Srbije i za sprovođenje Ekonomsko-investicionog plana EU, rekao je šef Delegacije EU.
Prema njegovim rečima, energetski paket od 165 miliona evra predstavlja opipljiv znak da EU stoji uz Srbiju u rešavanju izazova energetske krize.
To će, kako je istakao, omogućiti Srbiji da podrži ugrožene porodice i privrednike poput malih i srednjih preduzeća, kako bi izašli na kraj sa visokim cenama energenata, pri čemu je pozvao da se nedavno objavljeni Izveštaj EK o Srbiji za 2022. godinu dobro iskoristi kao smernica za reforme.
On je naveo da će ukupni tempo pristupnih pregovora Srbije i dalje zavisiti posebno od reformi u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa sa Prištinom.
Žiofre je, govoreći o vladavini prava, istakao da je potreban dalji rad i politička posvećenost kako bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci, posebno u ključnim oblastima pravosuđa, slobode medija i okupljanja, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i procesuiranju ratnih zločina pred domaćim sudovima.
S obzirom na to da je Srbija otvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja, zatvaranje već otvorenih poglavlja i klastera trebalo bi da bude sve više u fokusu, predočio je on, izrazivši uverenje u to da će biti nastavljena odlična saradnja tog ministarstva sa Delegacijom EU.
Posebno je bilo reči i o predstavljanju sadržine Izveštaja EK o Srbiji za 2022. godinu, o čemu će se ove nedelje razgovarati i na sednici Odbora za evropske integracije Narodne skupštine, kako bi svi detalji i ocene bili predstavljeni i narodnim poslanicima.