RGZ indeks je jedinstven pokazatelj trenda rasta cena nepokretnosti u određenom periodu u Srbiji koji daje čistu inflaciju cena kroz vreme odnosno čist odnos potražnje i ponude, rekla je Ivana Štrbac, načelnica Odeljenja za procenu i vođenje vrednosti nepokretnosti. Ona je objasnila da su međunarodne institucije osmislile i preporučile matematički metod koji se zove hedonička regresija koju sada primenjuje i RGZ. U RGZ indeks ulaze različite karakretistike nepokretnosti koji se dobijaju upravo iz baza Zavoda – Registra cena nepokretnosti, Katastra nepokretnosti, Registra stambenih zajednica i digitalne platforme geoSrbija.
S obzirom da je RGZ indeks izrađen prema međunarodnim standardima, on je samim tim i pouzdan, rekla je gostujući u jutarnjem programu RTS-a Ivana Štrbac i naglasila da taj inteks besplatan i transparentan i kao takav omogućava građanima da imaju uvid u kretanja na tržištu nepokretnosti.
Nepokretnost predstavlja kapital čija se vrednost sada može izračunati tačnije vrednost za stanove koji su prometovani od 2016. godine do danas. Recimo želite da izračunate vrednost stana u starogradnji koji je kupljen u trećem kvartalu 2020. godine u Beogradu. U navedenom periodu indeks je iznosio 115. Na primer, imate stan koji ste kupili za 100.000 evra, onda se taj iznos pomnoži sa indeksom za treći kvartal ove godine a indeks iznosi 147. Zatim se to podeli sa indeksom iz godine kada ste ga kupili, u našem slučaju to je 115. Dobije se cifra od 128.000 evra. To znači da je vrednost vašeg stana za dve godine porasla za 28.000 evra.
Poslednjih godina po rastu cena prednjače Vojvodina i Beograd. Ako se posmatra poslednji kvartal zabeležen je nagli skok cena u južnoj i istočnoj Srbiji i to pre svega kada je reč o stanovima u starogradnji, pokazuju podaci RGZ-a.
Od drugog tromesečja 2021. do danas godišnja stopa cena je ubrzano rasla, došlo je do ekspanzije, dok je u trećem kvartalu 2022. godine taj rast cena malo usporen. U periodu od 2018. do 2021. godine bio je zabeležen stabilan rast od 7 do 8 odsto na godišnjem nivou.
Zbog poskupljenja kredita od početka godine zabeležen je konstantan pad broja nepokretnosti koje su plaćene iz kredita.
Zahvaljujući RGZ indeksu mogu prvi put da se porede cene nepokretnosti u Srbiji i u zemljama EU. Srbija se po cenama nalazi u zlatnoj sredini. Češka ima najveći porast cena, dok italija i Španija imaju blaži porast.
RGZ je sa dosadašnjim načinom rada i servisima koje je razvio dobar primer napretka u oblasti zemljišne administracije. Postignuti rezultati predstavljeni su u Njujorku u UN-u. Sada je direktor RGZ-a mr Borko Drašković pozvan da rad Zavoda prezentuje 29. novembra u Evropskom parlamentu.