Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Usvojen Predlog zakona o budžetu za 2023. godinu

Vlada Republike Srbije
Foto: Kancelarija za saradnju s medijima
Srpska ekonomija

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici Predlog zakona o budžetu za 2023. godinu, kojim su predviđeni ukupni prihodi i primanja u iznosu od 1.843,4 milijarde dinara, što je za 133,8 milijardi dinara, odnosno 7,8 odsto, više u odnosu na iznos prihoda predviđen rebalansom budžeta za 2022. godinu.

Poreski prihodi planirani su u iznosu od 1.592,8 milijardi dinara, a neporeski u iznosu 200,1 milijardu dinara, uključujući i sopstvene prihode indirektnih budžetskih korisnika.

U strukturi ukupnih prihoda, poreski prihodi iznose 86,4 odsto, dok neporeski prihodi iznose 10,9 odsto ukupnih prihoda budžeta Republike Srbije. Ostatak čine donacije u iznosu od 50,5 milijardi dinara, što je 2,7 odsto ukupnih prihoda.

Predlogom budžeta za 2023. godinu predviđeni su ukupni rashodi i izdaci u iznosu od 2.107,4 milijarde dinara. Procenjeni nivo javnog duga na nivou opšte države smanjuje se i do kraja 2023. godine zadržava na nivou od 56,1 odsto BDP.

Takođe, očekuje se da sledeće godine srpska privreda ostvari rast od 2,5 odsto.

Na današnjoj sednici usvojen je i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju, kojim se preciziraju postojeće odredbe i vrši dodatno usklađivanje sa postojećim zakonskim okvirima, kako bi sistem e-faktura još bolje funkcionisao.

Vlada je usvojila i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu kojim je izvršeno usaglašavanje predmeta oporezivanja porezom na nasleđe i poklon i porezom na prenos apsolutnih prava sa vrstama nepokretnosti koje mogu biti predmet prometa, zbog čega se obuhvata i prenos prava trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku ili stambenom kompleksu i preciziranje nastanka poreske obaveze u specifičnim slučajevima.

Danas su usvojeni i izmenjeni i dopunjeni predlozi Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Izmenama i dopunama predviđeno je povećanje neoporezivog iznosa zarade sa 19.300 dinara na 21.712 dinara mesečno, smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje sa 25 na 24 odsto i uređivanje oporezivanja fizičkih lica koja ostvaruju prihode od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem.

Vlada je usvojila i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kojim se usklađuju odredbe Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji sa odredbama zakona koji uređuje porez na dohodak građana, odredbama zakona koji uređuje fiskalizaciju, kao i odredbama zakonika koji uređuje krivični postupak i uvođenje novih krivičnih dela koja su od značaja za suzbijanje izbegavanja plaćanja javnih prihoda.

Takođe, usvojen je i Predlog zakona o izmeni Zakona o penzijskom osiguranju, kojim je predložena izmena načina usklađivanja visine penzija.

Predviđeno je da se način obračuna procenta usklađivanja penzija određuje u zavisnosti od odnosa visine isplaćenih penzija i novčanog iznosa kao uvećanja uz penziju prema visini bruto domaćeg proizvoda.

U zavisnosti od visine navedenog odnosa predlaže se da se penzije od januara naredne godine usklađuju na jedan od tri načina: prema kretanju zarada, kretanju potrošačkih cena ili tako da se uzima u obzir polovina procenta promene zarada i polovina procenta promene potrošačkih cena.

Na ovaj način obezbeđeno je da rast penzija prati rast zarada u periodima kada je niže učešće rashoda za penzije i novčani iznos kao uvećanje uz penziju u bruto domaćem proizvodu, a u periodima kada je navedeno učešće veće obezbeđuje se zadržanje kupovne moći penzija njihovim usklađivanjem prema potrošačkim cenama.

Na sednici su usvojeni izmenjeni i dopunjeni predlozi Zakona o porezu na dodatu vrednost, Zakona o fiskalizaciji, kao i Zakona o republičkim administrativnim taksama.

Takođe, usvojena je izmenjena i dopunjena Uredba o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2022. godini kojom je budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za ovu godinu uvećan za 16,5 milijardi dinara i iznosi 78,5 milijardi dinara, što predstavlja gotovo 5,3 odsto poreskih prihoda budžeta Republike Srbije.

Za direktna plaćanja koja se odnose na premiju za mleko, osnovne podsticaje za biljnu proizvodnju i podsticaje u stočarstvu obezbeđeno je dodatnih 7,7 milijardi dinara, a za mere ruralnog razvoja 2,87 milijardi dinara.

Na sednici su usvojene izmene Uredbe o utvrđivanju programa finansijske podrške poljoprivrednim proizvođačima suncokreta roda 2022. godine koje treba da obezbede finansijsku podršku poljoprivrednim proizođačima kako bi se očuvala stabilnost njihovog dohotka.

Imajući u vidu kretanje cena suncokreta na tržištu i njihov negativan uticaj na dohodak proizvođača, kao i visoke troškove proizvodnje, obezbeđena su sredstva u izosu od 4.860.000.000 dinara, koja će se koristiti za realizaciju Programa finansijske podrške poljoprivrednim proizvođačima ove uljarice za 2022. godinu.

Doneta je i Odluka o privremenoj zabrani izvoza evro dizela EN 590 kako bi se sprečila kritična nestašica tog derivata prouzrokovana svetskim i regionalnim poremećajem na tržištu, a u cilju obezbeđenja sigurnog snabdevanja tržišta Srbije.

Vlada je usvojila i izmenjenu Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije za 2022. godinu i u tu svrhu opredelila sredstva u ukupnom iznosu od 1.080.000.000 dinara.

Razlog za nastavak realizacije tog programa jeste veliko interesovanje podnosilaca prijave, koji su do zatvaranja javnog konkursa za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa započeli proceduru podnošenja prijava na konkurs za dodelu bespovratnih sredstava, a čiji ukupan zbir značajno prelazi sredstva određena prvobitnom uredbom.

Ostali naslovi

Od danas božićna rasveta u Beču
Srpska ekonomija
Danas počinje božićna rasveta u Beču koja će obuhvatati 30 ulica i trgovačkih zona i koja će morati da uzme u obzir visoke cene struje i nestašicu energenata. U 2021. godini rasveta je radila 660 sati, a ove godine će to biti smanjeno na 364 sata čime će biti obezbeđena ušteda od 45 odsto
Stabilnost ekonomije omogućava Srbiji da na pravi način finansira energetske projekte
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su stabilnost i uspeh reformi koje smo sprovodili u proteklih nekoliko godina ključni faktori koji nam daju mogućnost da se izborimo sa izazovima globalne ekonomske krize, ali i da velike energetske projekte finansiramo na pravi način
Srbija odlučna u nastojanju da postane energetski nezavisna
Srpska ekonomija
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravka Đedović poručila je na regionalnoj konferenciji „Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu“ da naša zemlja teži da kroz veće korišćenje potencijala obnovljivih izvora energije brže postane energetski samodovoljna i nezavisna
MUP-u uručena donacija Nemačke u vrednosti od blizu 631 hiljadu evra
Srpska ekonomija
Ministar unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srbije Bratislav Gašić potpisao je sa ambasadorkom SR Nemačke Anke Konrad Protokol o primopredaji donirane opreme Upravi granične policije za nadzor državne granice, u vrednosti od 630.964 evra
Cene sirovina i troškovi proizvodnje najveći izazov za privredu
Srpska ekonomija
Domaća privreda očekuje do kraja godine rast prometa i izvoza, stabilnu poslovnu klimu i zaposlenost, ali najveći izazovi sa kojima su kompanije suočene jesu veći troškovi nabavke energenata, sirovina i repromaterijala, kao i rast cena gotovih proizvoda, pokazala je najnovija anketa PKS „Poslovna aktivnost privrednih subjekata u Republici Srbiji“
Koncert Svoju zemlju srcem grade 20. novembra u Domu omladine
Srpska ekonomija
Savez udruženja učesnika omladinskih radnih akcija Srbije organizuje umetnički koncert brigadirskih i patriotskih pesama namenjen svim generacijama, učesnicima omladinskih radnih akcija i mladima danas, koji sve više učestvuju u dobrovoljnim, volonterskim i ekološkim akcijama radi razvoja i očuvanja svoje sredine
Turistička organizacija Vojvodine na Sajmu turizma u Novom Sadu
Srpska ekonomija
U periodu od 17-19. novembra 2022. godine Turistička organizacija Vojvodine u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama Vojvodine, a pod pokrovitetljstvom Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, učestvuje na 53. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu
Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu
Srpska ekonomija
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na Regionalnoj konferenciji Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu, koju su organizovale ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu i Sarajevu u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom, Poslovnom asocijacijom Norveška-BiH i Norveškim partnerima za saradnju u oblasti energetike
Investicije, inovacije i saradnja u energetici odgovor na krizu
Srpska ekonomija
Za sve vlade Zapadnog Balkana ključno je pitanje energetike, napredak u tom sektoru i veća upotreba obnovljivih izvora energije gde iskustva i podrška Norveške mogu biti dragoceni, poruka je Regionalnog skupa "Mogućnost ulaganja u obnovLjive izvore energije na Zapadnom Balkanu"
Potpisani ugovori sa Srbima koji su napustili institucije na Kosmetu
Srpska ekonomija
Kancelarija za Kosovo i Metohiju Vlade Republike Srbije saopštila je da je danas u četiri opštine na severu Kosmeta počelo potpisivanje ugovora između države Srbije, preko ove kancelarije, i Srba koji su napustili prištinske institucije