Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EU taksa na emisije ugljen dioksida – pretnja ili prilika za srpsku privredu?

Beograd
Srpska ekonomija

Evropska unija sa udelom od gotovo 60% ukupnog izvoza Srbije u prošloj godini najveći je trgovinski partner naše zemlje i kada od 1. januara 2026. u skladu sa CBAM uredbom (Carbon Border Adjustment Mechanism - Mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika) na snagu stupi naplata taksi za emitovane količine ugljen dioksida za proizvode koji ulaze na tržišta evropskih država, biće direktno pogođeno šest industrija – cementna, gvožđa i čelika, električne energije, alumunijuma, đubriva i vodonika - ali će posledice neminovno osetiti cela srpska privreda. Mogu li nova briselska pravila osim pretnje da budu i prilika za pogođene sektore da očuvaju i povećaju konkurentnost na tržištu EU?

NALED-ov Savez za zaštitu životne sredine u narednom periodu biće primarna platforma kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika, definisali predlozi mera za pomoć pogođenim industrijama da sačuvaju proizvodne kapacitete, unapredio rad nacionalnih institucija i uveo CBAM koncept u domaće zakonodavstvo. Cilj rada na regulatornoj reformi jeste da se zajedno sa predstavnicima institucija i industrijama pogođenih CBAM regulativom dođe do najboljih rešenja koja će smanjiti emisiju CO2 i zaštiti domaće tržište, u skladu sa evropskim praksama.

Veliki korporativni sistemi kao što je Holcim grupa, u okviru koje posluje i kompanija Lafarge Srbija, imaju obavezu izveštavanja o ukupnim emisijama ugljen-dioksida regulatornim telima EU, dok istovremeno finansijska tržišta prate i analiziraju šta je od najavljenih akcija na smanjenju emisija CO2 i izvršeno.

- To znači da CBAM nije stvar izbora, već prioritet svake kompanije koja se nalazi na berzi i još jedan pokazatelj  na osnovu koga se potencijalni investitori opredeljuju da investiraju u industriju koja je danas opterećena zahtevima vezanim za CO2 regulativu. Kompanije ne traže subvencije niti materijalnu podršku bilo koje prirode, međutim, ono što se očekuje je hitna podrška regulatornih tela Vlade Srbije kroz donošenje ključnih mera kako bi srce srpske privrede kucalo i posle januara 2026 – kaže Dimitrije Knjeginjić, direktor Lafarge Srbija.

Ukazuje da dok EU konutinuirano usavršava mehanizme uz pomoć kojih bi industrije smanjile emisiju CO2 i bila zaštićena tržišta njihovih zemalja, u Srbiju se bez ikakve kontrole dozvoljava uvoz proizvoda sa najvišim emisijama ugljen-dioksida, često i sumnjivog porekla, čime se obesmišljava napor domaćih proizvođača da smanje emisije CO2.

- Ovakva realnost na tržištu je u potpunoj suprotnosti sa strategijom Evropske unije za trajnim smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. Osim obaveze da kao država primenjujemo sva pravila koja važe u EU kako bi srpski proizvođači roba mogli da izvoze svoje proizvode na evropsko tržište, nužno je da se identična pravila uvedu i za sve uvoznike proizvoda na srpsko tržište, a koji su predmet CBAM - ističe naš sagovornik.

U suprotnom, ukazuje Knjeginjić, srpsko tržište biće preplavljeno proizvodima koji svoje mesto više ne mogu pronaći na tržištu EU usled CBAM regulative, što će dovesti do tektonskih poremećaja tržišta gde će domaća industrija čelika, cementa, veštačkih đubriva biti izbrisana. Navodi i da se cementna industrija smatra odgovornom za oko 7-8% ukupnih globalnih emisija CO2 i zbog toga je suočena sa različitim društvenim i tehničkim izazovima kako bi dekarbonizovanu i cirkularnu ekonomiju primenila u praksi.

- Saradnja NALED-a sa ključnim industrijskim akterima može doprineti najvažnijem zajedničkom cilju - očuvanju i jačanju konkurentnosti srpske privrede, pa samim tim i cementne industrije. Dobro pripremljen privredni ambijent ne samo da će sačuvati radna mesta u industriji, već će stvoriti priliku da se taj broj poveća. Kreiranje nacionalnog regulatornog sistema koji će obezbediti energetski intenzivnoj industriji mehanizme i alate da pruži odgovor na CBAM, smanji svoje GHG emisije, jeste jedan od najvećih izazova donosiocima odluka u Srbiji – ističe Knjeginjić.

U cilju što bržeg i efikasnijeg prilagođavanja cementne industrije novim privrednim okolnostima uslovljenih CBAM regulativom, Knjeginjić navodi pet mera kao neizostavne: obezbediti dostupnost alternativnih sirovinskih materijala koji smanjuju emisije CO2, dozvoliti uvoz otpada u energetske svrhe kao što su to omogućile sve zemlje iz našeg okruženja, ograničiti uvoz roba koje imaju veći ugljenični otisak od istih proizvoda proizvedenih u Srbiji, usvojiti poseban zakonski okvir za industriju pogođenu CBAM regulativom i uvesti identična pravila na emisije CO2 koja važe unutar zemalja EU (monitoring, izveštavanje, verifikacija, trgovina i oporezivanje uvoza).

Cementna industrija jeste najbolja praksa EU za korišćenje alternativnih goriva, odnosno trajno zbrinjavanje otpada, a procene su da bi kompanije u Srbiji mogle da utroše više od milion tona građevinskog otpada kao sirovinu za proizvodnju klinkera i kao mineralni dodatak za proizvodnju cementa i time značajno smanje emisije CO2.

Ostali naslovi

Predstavljeni investicioni potencijali Srbije na DITC25 konferenciji u Londonu
Srpska ekonomija
Na poziv Britanske privredne komore, Predrag Nikolić, generalni direktor Centra za digitalnu transformaciju i savetnik predsednika Privredne komore Srbije i Kulvir Rendžer, predsednik Britansko-srpske privredne komore, predstavili su investicione potencijale Srbije i mogućnosti saradnje u oblasti digitalizacije i razvoja startap ekosistema Srbije i Velike Britanije
Plastenici poljoprivrednim gazdinstvima iz Nove Varoši
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac, u saradnji sa opštinom Nova Varoš, raspisala je novi konkurs za dodelu plastenika poljoprivrednim proizvođačima sa teritorije ove opštine. Prošle godine je 20 poljoprivrednika i poljoprivrednica sa teritorije Nove Varoši dobilo plastenike kroz ovaj program
Nađeno rešenje za plaćanje doprinosa zaposlenima koji se bave istraživanjem i razvojem
Srpska ekonomija
Problem plaćanja doprinosa iz budžeta zaposlenima u kompanijama koje se bave istraživanjem i razvojem i koriste poreske olakšice države, biće rešen krajem maja implementacijom tehničkog rešenja koje će omogućiti radnicima u tim firmama evidentiranje uplate doprinosa u momentu dospelosti
Zakup za sopstvenu baštu u Beču 430 evra godišnje
Srpska ekonomija
Grad Beč iznajmljuje građanima parcele u 21. i 22. opštini. Bašte površine do 110 kvadratnih metara mogu se koristiti na period do tri i po godine. Pilot projekat „Bečki gradski vrt" započet je na dve neiskorišćene zelene površine u 21. i 22. bečkoj opštini. Placevi su podeljeni na parcele između 70 i 110 kvadratnih metara, koje su odvojene živom ogradom
Milion sadnica u okviru projekta Zasadi drvo
Srpska ekonomija
Zvanično je posadjna milionita sadnica u okviru projekta „Zasadi drvo“. Ovaj istorijski trenutak obeležen je na Svetski dan šuma na gazdinskoj jedinici “Donje Podunavlje” u Ivanovu
Redovna zamena jedinice Vojske Srbije u misiji na Kipru
Srpska ekonomija
Pripadnici odeljenja vojne policije koji su bili angažovani u mirovnoj operaciji Ujedinjenih nacija na Kipru vratili su se u Republiku Srbiju nakon predaje dužnosti novom kontingentu
Svetlosni buket u bečkom Gradskom parku
Srpska ekonomija
Umetnička instalacija „Buket svetlosti“ (LichtStrauss) u bečkom Gradskom parku kao deo proslave 200. godišnjice Johana Štrausa otvara se 21. marta i trajaće do 25. maja. Umetnica Viktorija Koeln svojom umetničkom kreacijom povezuje umetnost, tehnologiju i feminističke perspektive
Uspeh pripadnika vojske na 32. Novosadskom polumaratonu
Srpska ekonomija
Pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije postigli su sjajne rezultate na 32. Međunarodnom novosadskom polumaratonu. U štafetnoj trci na 21,097 kilometara pobedila je ekipa 72. brigade za specijalne operacije, ekipa 63. padobranske brigade bila je druga, dok je ekipa Odreda vojne policije specijalne namene „Kobre“ zauzela treće mesto
Plastenici za poljoprivredna gazdinstva iz Prijepolja
Srpska ekonomija
Planirana je podrška za najmanje 20 poljoprivrednika i poljoprivrednica, koji imaju registrovana gazdinstva na teritoriji opštine Prijepolje, a koji žele da otpočnu ili prošire svoj posao vezan za plasteničku proizvodnju, sa ciljem ekonomskog jačanja porodica na selu. Ukupna raspoloživa sredstva po ovom konkursu su 5,6 miliona dinara
Konkurs za upis u vojne škole do 31. marta
Srpska ekonomija
Ministarstvo odbrane raspisalo je konkurs za upis u vojne škole, koji je otvoren do 31. marta. Predviđen je upis 240 kadeta Vojne akademije, 33 kadeta Medicinskog fakulteta VMA, 110 učenika Vojne gimnazije – 80 za Opšti, 20 za Vazduhoplovni smer, pet za prijem u drugi i pet za prijem u treći razred Opšteg smera i 80 učenika Srednje stručne vojne škole „1300 kaplara“