Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

eFakture povećavaju likvidnost srpske privrede

Beograd
Foto: Kancelarija za saradnju s medijima
Srpska ekonomija

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Siniša Mali rekao je danas, otvarajući konferenciju „eFakture i elektronska plaćanja za konkurentniju privredu”, da je uvođenje elektronskih faktura u poslovanje privrede verovatno najvažniji reformski potez u poslednjih 20 godina.

Mali je naveo da je Srbija na planu uvođenja eFaktura ispred Francuske, koja planira da to učini 2027. godine, Španije, koja će ih uvesti 2026, kao i Slovenije, koja je donela zakon, ali ga još nije ratifikovala u parlamentu.

U ovom trenutku imamo više od 20.000 korisnika javnih sredstava, celu državu koja je već u sistemu elektronskih faktura, kao i najveći broj privrednika, istakao je potpredsednik Vlade.

On je rekao da je ovo primer za to kako možemo da povećavamo konkurentnost domaće privrede jer je sve urađeno na predlog privrednika, kako bi unapredili svoje poslovanje i učinili ga transparentnijim i konkurentnijim, ali i kako bi dobili povraćaj PDV-a u kraćem vremenskom periodu.

Pozivam sve privrednike koji su u sistemu PDV-a, a još nisu prešli na elektronske fakture, da urade to što pre jer je od 1. januara obavezno korišćenje eFaktura za sve koji su u tom sistemu, naglasio je Mali.

Prema njegovim rečima, koristi od elektronskih faktura su ogromne – sistem je besplatan i transparentan i privrednik tačno zna šta je kupio i prodao u prometu između pravnih lica, troškovi za privredu su niži, a čuvanje faktura jednostavnije.

Najvažnije je, kako je dodao, što ćemo uparujući ulazne i izlazne fakture u sistemu elektronskih faktura moći da radimo povraćaj PDV-a u roku do 24 do 48 sati automatski, umesto da traje 35 do 40 dana kao danas.

Mali je dodao da je to velika pomoć likvidnosti naše privrede, koja će mnogo brže raspolagati sredstvima od povraćaja PDV-a, a moći će da ih koristi kao obrtna sredstva ili za investicije, pa tako neće morati privrednici da uzimaju kratkoročne kredite za finansiranje likvidnosti.

Potpredsednik Vlade je istakao da je Srbija u poslednje tri krizne godine pokazala koliko joj je privreda otporna i da je država odlučna da pomogne privredi i građanima, dodajući da su direktne strane investicije ove godine više od tri milijardi evra i da nije zaustavljen nijedan veliki infrastrukturni projekat.

Mali je ocenio da se uvođenjem sistema eFakture i eFiskalizacije država bori pritiv sive ekonomije i zajedno sa privredom menja perspektivu domaće ekonomije kako bi bila konkurentnija i atraktivnija.

Ambasadorka SR Nemačke u Srbiji Anke Konrad rekla je da njena zemlja snažno podržava uvođenje fer poslovanja i efikasno suzbijanje sive ekonomije u Srbiji, dodajući da će ove reforme smanjiti troškove srpskih preduzeća, unaprediti efikasnost javne uprave i doprineti ostvarenju ravnopravne konkurencije svih učesnika na tržištu.

Ona je ohrabrila Vladu Srbije da preduzima dalje aktivnosti koje suzbijaju poslovanje u sivoj zoni, u čemu značajnu ulogu ima Naconalna inicijativa za bezgotovinsko plaćanje, koju je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) pokrenula u bliskoj saradnji sa Ministarstvom finansija, pre nešto više od godinu dana.

Ova inicijativa predstavlja primer privatno-javnog partnerstva, jer ujedinjuje ogromno razvojno iskustvo GIZ-a, poslovne kapacitete značajnih kartičnih operatora Viza i Masterkard, stručnost i mrežu NALED-a i relevantnih državnih institucija, pre svega Minstarstva finansija, navela je ona.

Predsednik Upravnog odbora NALED-a Vladislav Cvetković istakao je da su eFaktura, eFiskalizacija i ePlaćanja stubovi transparentne ekonomije i fer konkurencije.

Za građane bezgotovinska plaćanja znače veliku uštedu vremena, sigurnu kupovinu, a donose i daleko veći izbor zahvaljujući kupovini preko interneta po nižim cenama, rekao je Cvetković.

On je dodao da bezgotovinsko plaćanje privrednicima povećava prilike za razvoj poslovanja kroz sticanje novih kupaca uvođenjem internet prodaje i otvaranjem novih tržišta.

Očekujem da ćemo uskoro lansirati POS program kao deo Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaćenje. On je namenjen preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima koji do sada nisu prihvatili bezgotovinsko palćenje. Namera nam je da tokom tri godine opremimo 25.000 prodajnih mesta POS terminalima, objasnio je Cvetković.

Prema njegovim rečima, privrednici koji se budu prijavili za ovaj program dobiće besplatnu instalaciju i korišćenje POS terminala godinu dana.

Ostali naslovi

Kompanija Luksoft donosi dodatna znanja u Srbiju
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić istakla je danas, otvarajući Razvojni centar svetski poznate kompanije za softverska rešenja „Luksoft” u Beogradu, da ta kompanija u našoj zemlji već ima više od 1.000 zaposlenih, a da će ih do kraja sledeće godine biti preko 2.000
Ministar Basta održao sastanak sa predstavnicima kompanije NIS
Srpska ekonomija
Ministar privrede Rade Basta razgovarao je danas sa generalnim direktorom NIS-a Kirilom Tjurdenjevim, ukazavši tom prilikom posebno na značaj prošlogodišnjeg Ugovora o strateškom partnerstvu potpisanog imeđu, Ministarstva privrede u ime Vlade Republike Srbije, kompanije NIS i HIP Petrohemije
Odbrambeni sistem države fokusiran na obuku svojih pripadnika
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević poručio je danas da je dobro pripremljena, isplanirana i sprovedena obuka osnov za jačanje svake vojske, time i Vojske Srbije
Obeleženo 20 godina učešća Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović prisustvovali su sinoć u Domu Garde na Topčideru svečanosti povodom obeležavanja Dana Centra za mirovne operacije Operativne uprave Generalštaba i dve decenije učešća Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama
Preko 300 zvanica na dočeku mladog francuskog vina Novi Božole
Srpska ekonomija
U Beogradu je juče otvorena deseta, jubilarna Francuska nedelja, u organizaciji Francusko-srpske privredne komore. Cilj Francuske nedelje je promocija istorijskih, kulturnih i poslovnih veza između Francuske i Srbije, a period njenog održavanja vezuje se za široko popularan običaj u Francuskoj - doček mladog francuskog vina Novi Božole
Najbolji božićni market za 2022. nalazi se u Budimpešti
Srpska ekonomija
Prema European Best Destination, najposećenijem turističkom sajtu u Evropi, koji sarađuje sa preko 300 turističkih organizacija, Budimpešta je već ponela titulu najbolje božićne destinacije u Evropi u 2022. godini. Glavni razlog zbog kog je ovo priznanje pripalo upravo Budimpešti jeste božićni market koji se ove godine otvara danas, 18. novembra, i traje sve do 1. januara 2023.
Sledeće godine za turističku infrastrukturu 20 odsto veći budžet
Srpska ekonomija
Ministar turizma i omladine u Vladi Republike Srbije Husein Memić izjavio je na otvaranju 53. međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu da će sledeće godine budžet za turističku infrastrukturu iznositi 830 miliona dinara, što je 20 odsto više nego u ovoj godini
Od danas božićna rasveta u Beču
Srpska ekonomija
Danas počinje božićna rasveta u Beču koja će obuhvatati 30 ulica i trgovačkih zona i koja će morati da uzme u obzir visoke cene struje i nestašicu energenata. U 2021. godini rasveta je radila 660 sati, a ove godine će to biti smanjeno na 364 sata čime će biti obezbeđena ušteda od 45 odsto
Stabilnost ekonomije omogućava Srbiji da na pravi način finansira energetske projekte
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su stabilnost i uspeh reformi koje smo sprovodili u proteklih nekoliko godina ključni faktori koji nam daju mogućnost da se izborimo sa izazovima globalne ekonomske krize, ali i da velike energetske projekte finansiramo na pravi način
Srbija odlučna u nastojanju da postane energetski nezavisna
Srpska ekonomija
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravka Đedović poručila je na regionalnoj konferenciji „Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na Zapadnom Balkanu“ da naša zemlja teži da kroz veće korišćenje potencijala obnovljivih izvora energije brže postane energetski samodovoljna i nezavisna