Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali razgovarao je sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju predvodi Jan Kes Martejn, o aktuelnom aranžmanu Srbije, kao i budućim koracima u okviru saradnje.
Mali je na sastanku u Ministarstvu finansija, na početku dvonedeljne posete misije MMF-a našoj zemlji, rekao da je najvažnija poruka da se Srbija ponašala domaćinski, da je prethodnih godina aktivno sprovodila sve reformske ciljeve i da je zaštitila svoju zemlju od udara krize, ali da je podrška uvek dobrodošla.
On je istakao da je Srbija tokom prethodnih aranžmana ispunila svih 18 zadatih reformskih ciljeva iz 2018. godine, kao i još osam tokom 2021. godine, dok se trenutno radi na ispunjenju još pet reformskih ciljeva.
Prema njegovim rečima, među njima najvažniji je zadatak koji se odnosi na fiskalna pravila, odnosno usvajanje novog fiskalnog pravila o deficitu koje će biti vezano za javni dug.
Ministar je istakao ekonomske rezultate koje je Srbija postigla u proteklih nekoliko godina, ukazavši na rekordno nisku nezaposlenost, koja danas iznosi 8,9 odsto u drugom kvartalu ove godine, dok je 2012. svaki četvrti građanin bio bez posla, budući da je ova stopa iznosila 25,9 odsto.
Mali je podsetio i na to da je bruto domaći proizvod Srbije u apsolutnom iznosu te godine iznosio 35 milijardi evra, dok će ove godine premašiti 60 milijardi evra, te da bi deficit budžeta sigurno bio ispod ciljanih tri odsto da se nije desila energetska kriza u drugoj polovini godine, zbog koje Srbija izdvaja dodatna novčana sredstva.
U prva dva kvartala godine imali smo zdrav rast srpske ekonomije i zaista verujem u to da smo u reformama i ekonomskom razvoju dali svoj maksimum. Usled novonastale krize, važna nam je podrška MMF-a, objasnio je Mali.
On je dodao da je Srbija spremna da prati dalje pravac oporavka kako bi što bezbolnije prebrodila i novu svetsku krizu, uz očuvanje svih do sada postignutih ekonomskih rezultata.
Mali je sa Martejnom razgovarao i o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu, o novonastalim izazovima u sektoru energetike i neophodnim investicijama u energetici, najvažnijim stavkama aktuelnog budžeta, te rebalansu koji se očekuje, završetku reformskih ciljeva iz aktuelnog Instrumenta za koordinaciju politike i definisanju eventualnih novih reformskih i kvantitavnih ciljeva.