Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

One i Olimpijada

Beograd
Srpska ekonomija

U susret Letnjim Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama u Parizu 2024. u Francuskom institutu u Beogradu otvorena je izložba One na Olimpijadi, koja prikazuje kako su se žene borile i izborile za učestvovanje na najvećem svetskom sportskom takmičenju.

Izložbu je otvorio gospodin Stanislas Pjere, savetnik za kulturu Ambasade Francuske i direktor Francuskog instituta u Srbiji i tom prilikom je rekao:

dvojezičnom francusko-srpskom izložbom slavimo sport, slavimo Letnje Olimpijske i Paraolimpijske igre u Parizu, na kojima će učestvovati preko pet hiljada sportista i isto toliko sportistkinja. Žene i Olimpijske igre dugo su bile u kontradiktornim, pa čak i neprijateljskim odnosima. Na početku moderne renesanse Olimpijskih igara, krajem devetnaestog veka, žene su bile isključene iz tog najvećeg sportskog takmičenja. Sportistkinjama su bile potrebne decenije da malo po malo steknu svoje pravo mesto u sportu uopšte, a posebno na Olimpijadi. Bilo je to putovanje puno prepreka, predrasuda i zabrana, ali na tom putu bilo je onih koje su uspevale da zablistaju neprikosnovenim sjajem, koji je obasjavao put odvažnim naslednicama.

Izložba govori o ovoj evoluciji ženskog sporta, kako sportskoj tako i društvenoj, ne izostavljajući ništa što je rečeno i urađeno, ne samo u ranim danima, već i u novije vreme. Stoga, logično, pokušava da istakne što više žena koje su doprinele ovoj evoluciji. Od pionirskih liderki, kao što je Alis Milijat, osnivačica Svetskih igara za žene 1922. godine, do velikih francuskih i stranih sportistkinja kao što su: Kristin Karon, Mari-Žoze Perek, Lora Manauu ili nedavno Klarisa Agbegnenu ili Simon Bajls - izložba nam omogućava prikaz spektakularnog puta pređenog tokom perioda koji traje preko 130 godina.

Gospodin Pjere pozvao je sve Beograđane i turiste koji vole sport, istoriju sporta, i raduju se predstojećoj Olimpijadi, da pogledaju ovu izuzetnu izložbu u izlozima Francuskog instituta u Beogradu, na uglu Knez Mihailove i Zmaj Jovine ulice.

Izložba je podeljena u šest segmenata :

*One nisu dobrodošle

*One uzimaju sudbinu u svoje ruke

*Zauvek prve

*One nameću svoje uslove

*One se suočavaju sa ograničenjima svoga tela

*One nas čekaju na Olimpijadi 2024

Dospeli smo do toga da će ove godine broj takmičarki biti izjednačen sa brojem takmičara. Dolaze iz 206 zemalja.

Izložbu je realizovao Francuski institut u Srbiji u saradnji sa Nacionalnim muzejem sporta u Parizu. Trajaće do 25. avgusta.

Ostali naslovi

Poseta zaštićenom području Ludaško jezero
Srpska ekonomija
Američka privredna komora u Srbiji organizovala je dvodnevnu posetu kompanija članica Specijalnom rezervatu prirode „Palić -Ludaš“, sa ciljem jačanja saradnje između upravljača zaštićenih područja i kompanija na unapređenju zaštite životne sredine
Inovativna rešenja u inspekcijskoj kontroli goriva doprinela povećanju budžetskih prihoda
Srpska ekonomija
Iako pokazuje tendenciju pada, obim sive ekonomije u Srbiji i dalje je relativno visok - prema poslednjim procenama kreće se u rasponu od 21% do 23,6%, i njeno suzbijanje trebalo bi da ostane jedan od prioriteta nove Vlade
BFC opštine izdale četiri puta više dozvola za gradnju od ostatka Srbije
Srpska ekonomija
U Srbiji je prošle godine podneto ukupno 148.907 zahteva za gradnju, a porast u broju izdatih dozvola zabeležen je u svim krajevima. Lokalne samouprave koje poseduju certifikat o povoljnom poslovnom okruženju (BFC) ili su u procesu certifikacije izdale su čak četiri puta više dozvola i to za duplo kraće vreme, govori nova statistika NALED-a
Beč traži zelene proizvode, tehnologije i usluge
Srpska ekonomija
Toplotni talas ne popušta ni u Beču. Sa vrlo visokim temperaturama raste i potrošnja električne energije, što još jednom potvrđuje neophodnost klimatskih projekata u gradu. Privredna agencija Beča želi da poveća broj klimatskih projekata sopstvenim subvencijama pod nazivom „Vienna Planet Fund“
Erste Banka obeležava 160 godina od osnivanja Novosadske štedionice
Srpska ekonomija
Pre tačno 160 godina, 1864. godine, osnovana je prva finansijska institucija na teritoriji današnje Republike Srbije – Novosadska štedionica, koja danas posluje kao Erste Banka. Nastala po ugledu na slične zavode iz Pešte i Budima, kao prva banka a ujedno i prvi novčani zavod, Novosadska štedionica je bila pokretač razvoja bankarskog sistema na ovim prostorima
Zlatibor centar fudbalskih pripema u regionu
Srpska ekonomija
Kao prethodnih godina i ovog leta je Zlatibor centar fudbalskih priprema za klubove iz Srbije, ali i šire. Od zvučnijih imena, ove godine su ovde pripreme obavili šampion Srbije FK Crvena zvezda koja je bila gost hotela Palisad. Na Zlatiboru je smešten i FK Pari Nižnji Novgorod, dok je  kiparski Apoel odavde krenuo u pohod u kvalifikacije za Ligu Šampiona
Najavljeni letovi na tečni vodonik koji emituju 90% manje štetnih gasova od kerozina
Srpska ekonomija
Holandska avio-kompanija KLM Royal Dutch Airlines i ZeroAvia, kompanija za proizvodnju avio-motora sa nultom emisijom štetnih gasova, sklopile su juče partnerstvo i najavile letove na tečni vodonik
Opština Zemun pokrenula inicijativu da se sačuva Livnica Pantelić
Srpska ekonomija
Gradska opština Zemun pokrenula je inicijativu i uputila dopis Gradu Beogradu da se spomenik kulture Livnica „Pantelić” otkupom od vlasnika sačuva od zaborava, saopštili su iz Opštine Zemun. Mogućnost da se pokrene ova inicijativa otvorena je voljom jednog od naslednika i suvlasnika ovog objekta, koji se nalazi u Lagumskoj ulici
Zlatiborska Gold Gondola postaje ovog vikenda epicentar mode
Srpska ekonomija
Zlatibor, odavno već centar turističke ponude Srbije, postaće ove subote i prestonica mode kada će renomirani modni kreator Igor Todorović upriličiti modnu reviju svoje Resort 2025 kolekcije inspirisane, između ostalog, prirodnim odlikama Zlatibora i panoramskim prizorima iz gondole
EU taksa na emisije ugljen dioksida – pretnja ili prilika za srpsku privredu?
Srpska ekonomija
NALED-ov Savez za zaštitu životne sredine u narednom periodu biće primarna platforma kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika, definisali predlozi mera za pomoć pogođenim industrijama da sačuvaju proizvodne kapacitete, unapredio rad nacionalnih institucija i uveo CBAM koncept u domaće zakonodavstvo