Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Održana Konferencija Bezbednost i prevencija prevarnih radnji

Beograd
Srpska ekonomija

Konferencija Bezbednost i prevencija prevarnih radnji, koju organizuje Erste Banka, održana je po treći put pod sloganom Sigurnija budućnost (Securing the Future), i okupila je predstavnike banaka, Udruženja banaka Srbije, Mreže za sajber bezbednost, državnih institucija, revizorskih kuća, OEBS misije u Srbiji, goste iz regiona, kao i stručnjake iz oblasti fizičke bezbednosti, zaštite podataka i upravljanja kontinuitetom poslovanja. Tom prilikom oni su razmenili svoja znanja i iskustva o najrelevantnijim temama iz oblasti sajber kriminala, socijalnog inženjeringa i upravljanja rizicima finansijskog kriminala, digitalne forenzike, ali i opšte bezbednosti.

Članica Izvršnog odbora Erste Banke Suzan Tanrijar zvanično je otvorila ovogodišnju konferenciju, naglasivši da digitalizacija u bankarskom sektoru, ali i ostalim oblastima, uz brojne mogućnosti, nažalost otvara prostor i za prevarne radnje. „Mi kao društvo moramo staviti bezbednost u centar svih naših napora. Na tom putu potrebne su tri stvari: kontinuirano ulaganje u ljude – kako bismo imali još više eksperata, najsavremenija tehnologija koja bi to ispratila, ali i uključivanje ostalih aktera u ovaj zajednički proces, jer više nisu samo finansijske institucije meta napada, nego i sve druge industrije“, istakla je ona i dodala da moramo izgraditi jaku mrežu koja će poslužiti kao platforma za usaglašavanje zakonodavnih i izvršnih aspekata da bismo adekvatno uzvratili pretnjama.

Novina u organizaciji u odnosu na prethodne dve konferencije je interaktivni rad svih eksperata kroz brejnstorming sesije, gde su, radeći u timovima, imali priliku da se fokusiraju na odabrane teme i zajedno dođu do najbitnijih preporuka. Između ostalog, diskutovalo se o intenziviranju edukacije u cilju smanjenja rizika bezbednosti i prevara, o tome kako prepoznati razne oblike fišinga, kako se zaštititi od prevara na bankomatima i tokom internet plaćanja, ali i kako na ne nužno skupe načine zaštititi informacione sisteme malih i srednjih preduzeća.

Vladimir Mićić, direktor Službe upravljanja rizicima bezbednosti Erste Banke, zahvalio je učesnicima na velikom interesovanju i podsetio da se ideja o konferenciji rodila pre pet godina, te da se od primarnog cilja – podizanja svesti o značaju edukacije u ovoj oblasti – danas već uveliko ušlo u implementaciju procesa koji svet oko nas čine sigurnijim. „Izuzetno me raduje da iz konferencije u konferenciju rastemo, što je dokaz da u našem društvu postoji svest o značaju ove teme – tu stepenicu smo već preskočili. Ono na čemu dalje treba da radimo jeste usavršavanje alata i tehnika za miran san, odnosno načina da zaštitimo sebe i ljude u svom privatnom i poslovnom okruženju“, naglasio je Mićić.

Ostali naslovi

Uručeni ključevi 15 stanova za izbeglice u Lučanima
Srpska ekonomija
Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije saopštio je da su danas u Lučanima uručeni ključevi 15 stanova izbeglicama iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji su izgrađeni u okviru Regionalnog stambenog programa, Potprojekat 5
Beogradski teniski klubovi postaju zeleniji za 400 novih sadnica
Srpska ekonomija
Samo jedno stablo godišnje proizvodi dovoljno kiseonika za dva odrasla čoveka, apsorbujući u isto vreme ugljen-dioksid, a da njegova krošnja fizički zadržava štetne PM čestice (finu prašinu koja nastaje nepotpunim sagorevanjem fosilnih goriva)
Povereništvo brine o najugroženijima
Srpska ekonomija
U susret Međunarodnom danu migranata, Zemunsko povereništvo za zbrinjavanje izbeglih i prognanih lica je u saradnji sa Komesarijatom za izbeglice i migracije Republike Srbije, Danskim savetom i lokalnim Savetom za migracije Gradske opštine Zemun realizovalo brojne projekte od životnog značaja za najugroženiju populaciju
Francuske kompanije značajne za ekonomski rast Srbije
Srpska ekonomija
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Goran Vesić i direktor za kontinentalnu Evropu pri Ministarstvu za Evropu i spoljne poslove Francuske Frederik Mondoloni razgovarali su danas o značaju koji za nastavak ekonomskog rasta Srbije imaju projekti francuskih kompanija u našoj zemlji, kao i o njihovom daljem razvoju
Srbija posvećena daljem razvoju trgovinske saradnje sa Kinom
Srpska ekonomija
Ministar unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Republike Srbije i nacionalni koordinator za saradnju sa Kinom Tomislav Momirović izjavio je danas da je Srbija prepoznala sve veći potencijal kineskog tržišta, iskazavši očekivanje da će izvoz srpskih poljoprivrednih proizvoda u tu zemlju biti dodatno unapređen
Nastavna sredstva na poklon školama u zonskom sistemu
Srpska ekonomija
JKP „Parking servis” je uručilo osnovnim školama sa područja zonskog sistema parkiranja nastavna sredstva, nabavljena novcem od plaćanja parkiranja na posebno obeleženim đačkim parking-mestima, saopštavaju iz ovog gradskog preduzeća
Ministarski savet Energetske zajednice usvojio ciljeve do 2030. godine
Srpska ekonomija
Ministarka rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Dubravka Đedović učestvovala je na sastanku Ministarskog saveta Energetske zajednice u Beču, na kojem su usvojeni ciljevi za period do 2030. godine kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine
U narednoj godini 100.000 vaučera za odmor u Srbiji
Srpska ekonomija
Ministar turizma i omladine u Vladi Republike Srbije Husein Memić ocenio je da bi ova godina mogla biti najuspešnija turistička godina u Srbiji kada je reč o broju dolazaka turista i broju noćenja, kao i po deviznom prilivu od turizma
Ostalo je 15 dana do obavezne primene e-faktura
Srpska ekonomija
Korisnici javnih sredstava bili su prvi koji su od 1. maja ove godine izdavali i primali e-fakture, a njih su sledili subjekti privatnog sektora koji posluju sa javnim sektorom. U sistemu elektronskog fakturisanja je 10.692 korisnika javnih sredstava, a kroz sistem prošlo više od 6 miliona e-faktura
Vlada usvojila više predloga zakona i uredbi
Srpska ekonomija
Vlada Republike Srbije usvojila je Predlog zakona o filmskom i ostalom audio-vizuelnom nasleđu, imajući u vidu potrebu za sistemskim uređenjem svake pojedinačne oblasti zaštite kulturnih dobara shodno svojim specifičnostima