Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Irena Vujović prisustvovala je danas sednici skupštinskog Odbora za zaštitu životne sredine, na čijem je dnevnom redu bilo razmatranje pitanja iskorišćavanja litijuma na području naše zemlje, sa osvrtom na uticaj na životnu sredinu i celokupni razvoj Srbije.
Sednici su prisustvovali i ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, kao i predstavnici stručne javnosti – profesori Rudarsko-geološkog fakulteta prof. dr Dinko Knežević i prof. dr Nikola Lilić.
Vujović je rekla da je zelena tranzicija glavna tema u Evropi, kao i da je litijum, čije se rezerve nalaze i u Srbiji, prepoznat kao ozbiljan resurs za borbu protiv klimatskih promena i energetsku tranziciju.
Ministarka je navela da se u Srbiji odustalo od ideje da se taj potencijal iskoristi kao razvojna šansa, pre svega zbog nedovoljno znanja i naučnih činjenica, ali i velikog pritiska dela javnosti da se projekat obustavi i to pre nego što su urađene studije koje bi pokazale kakav bi to uticaj imalo na životnu sredinu.
Ona je rekla da je uredba Vlade za projekat „Jadar” ukinuta pre nego što su završene studije procene uticaja na životnu sredinu, koje je trebalo da se nađu na uvidu javnosti i da budu predmet javne rasprave.
Mi nismo imali, kao što ni danas nemamo, relevantne podatke o tome kako bi to uticalo na životnu sredinu, ali smo imali blokade puteva i politizaciju ove teme i sve je to rađeno bez studija, navela je Vujović.
Moram da naglasim da bi to bila jedna od najkompleksnije izrađenih studija, jer je prema rešenju kojim je određen njen obim i sadržaj umesto obaveznih 11, trebalo da obuhvati čak 19 tačaka, čime bi se u potpunosti sagledali potencijalni uticaji projekta na sve činioce životne sredine, objasnila je ministarka.
Ona je dodala da je, iako je projekat obustavljen, tema litijuma veoma prisutna u javnosti i zato je važno da o tome imamo konstruktivan dijalog i da čujemo mišljenje struke.
Ministarka je naglasila da se u Srbiji, koja je kandidat za članstvo u EU, insistira na poštovanju najviših ekoloških standarda, podsetivši na to da je prošle godine otvoren i Klaster 4 u sklopu kojeg je i Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene, što nam stvara dodatnu obavezu da budemo odgovorniji.
Zaštita životne sredine ne treba da bude stvar koja će da nas deli, već svi mi, zajedničkim snagama, moramo da radimo i da je unapredimo, ne samo kada govorimo o ovoj temi, već i o svakodnevnim temama koje nas muče kada je u pitanju životna sredina. Važno je da podignemo svest i da čujemo struku kako bismo bili informisani o činjenicama, ukazala je Vujović.
Ona je poručila da je za budućnost ključno da napravimo balans između našeg razvoja i zaštite životne sredine, čemu se i teži, dodajući da svi projekti koji se realizuju i koji se budu realizovali u Srbiji moraju da zadovolje najviše ekološke i tehnološke standarde, o čemu će država posebno brinuti.