Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srpski kadril Johana Štrausa Mlađeg u Hofburgu 10. februara 2023. godine

Beč
Foto: copy right by 120_ZuckerBaeckerball_Pressefoto_13
Srpska ekonomija

Svetosavski bal, 24. po redu, biće po prvi put održan u prestižnoj bečkoj palati Hofburg, 10. februara 2023. godine, najavio je organizator, Srpski centar u Beču. Prethodni Svetosavski balovi oržavani su u bečkom Parkhotelu Šenbrun.

Na prvom Svetosavskom balu u Hofburgu očekuje se do 1500 gostiju iz zemlje i sveta, koji će se se naći u Svečanoj sali, Ceremonijalnoj sali, Zimskoj bašti, Bočnoj galeriji, Hofburg galeriji i Hofburg salonu. Više o najprestižnijem okupljanju srpske zajednice u Beču na https://savaball.at/ 

Palata Hofburg, koja je od 13. veka do 1918. godine bila rezidencija carske dinastije Habzburg, danas je sedište najviših austrijskih državnih institucija poput predsedničke kancelarije i Narodne biblioteke. Neki od najpoznatijih bečkih balova se održavaju u traktu Svečane sale ovog zdanja.

Srpski centar u Beču na svom sajtu podseća da je ideja za organizovanje Svetosavskog bala i obnavljanje tradicije nastala kada je društvo „Johan Štraus“ iz Beča zatražilo podršku srpskih privrednika u Austriji za štampanje sabranih dela Johana Štrausa. U okviru tih dela nalazio se i „Srpski kadril“. Tragajući za istorijatom nastanka ove kompozicije došlo se do zanimljivog podatka da je knez Miloš Obrenović, koji je od 1842. godine živeo u Beču i posećivao bečke balove, dao nalog Johanu Štrausu sinu Mlađem da napiše kompoziciju prikladnu za Slavenski bal. Tako je nastala kompozicija „Srpski kadril“, a ista je prvi put izvedena na Slavenskom balu u Beču 1846. godine. Miloš Obrenović je Slavenskim balom želeo da okupi ugledne Srbe koji su živeli i radili u austrjskoj prestonici u to vreme, a među njima su bili i velikani Vuk Stefanović Karadžić i Branko Radičević. Slavenskom balu svojim prisustvom su na značaju davali strane diplomate, srpski zvaničnici, visoki oficiri sa svojim porodicama, kao i mnogi ugledni građani Austrije.

Nakon stogodišnje pauze, godine 1998. po prvi put se organizuje srpski bal pod novim imenom – „Svetosavski bal“. To ime bal nosi i danas, a dobio ga je po prvom srpskom arhiepiskopu i prosvetitelju, Svetom Savi.

Zvanični program Svetosavskog bala povezuje dve kulture i na njemu se izvode kako bečki valcer tako i srpske tradicionalne igre. Operske arije i šansone deo su balskog programa, kao i neizostavni „Srpski kadril“ Johana Štrausa Mlađeg. Svetosavski bal godinama uspeva da okupi građane srpske zajednice u dijaspori. Među balskim gostima sreću se ugledni gosti iz sfere kulture, obrazovanja i nauke, diplomate, sveštenstvo, ali svakako i studenti, poslovni ljudi i obični živalj, nezavisno od porekla i nacionalnosti, te se svi rado druže, zabavljaju i nazdravljaju uz uvek zanimljiv kulturni program Svetosavskog bala.

 

Ostali naslovi

Rast kreditnih zahteva u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi
Srpska ekonomija
Prema najnovijem Istraživanju bankarskog kreditiranja sa fokusom na centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu (CESEE) Evropske investicione banke (EIB), povećane potrebe preduzeća za likvidnošću i veća tražnja stanovništva za stambenim kreditima doveli su do rasta kreditnih zahteva u ovom regionu
Između Beograda i Istanbula 17 letova nedeljno
Srpska ekonomija
Zahvaljujući rastućoj potražnji za letovima između Beograda i Istanbula, i saradnji sa Turkiš erlajnsom koja se kontinuirano unapređuje, Er Srbija će tokom predstojeće zimske sezone obavljati do 17 letova nedeljno između dva grada, umesto sadašnjih 10. Putnike tokom letnje sezone 2023. godine očekuje čak 6 letova dnevno. Tri leta će obavljati Er Srbija, a preostala tri Turkiš erlajns
Publikacija Platne kartice - Sve što ste želeli da znate o platnim karticama
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije izdala je krajem prošle godine knjigu "Platne kartice - Sve što ste želeli da znate o platnim karticama" koji predstavlja preko potreban pregled odgovora na sva pitanja o platnim karticama, od trenutka rađanja ideje o njima sve do opisa toka transakcije, standarda i sertifikacija, saveta za bezbedno i pametno korišćenje
Sve veći broj banaka obezbedio deep link tehnologiju u svojoj aplikaciji
Srpska ekonomija
Upotrebu tehnologije deep link za izvršavanje IPS plaćanja na internetu omogućilo je 14 banaka u Srbiji, i to: Alta banka, Banka Inteza, Eurobank Direktna, Erste banka, Unikredit banka, OTP banka, NLB Komercijalna banka, Rajfajzen banka, AIK banka, Halkbank, Adiko bank, RBA banka, Banka Poštanska štedionica i Mobi banka, saopštio je Sektor za platni sistem Narodne banke Srbije
Dvocifrena stopa inflacije u većini zemalja
Srpska ekonomija
Inflacija je rasla skoro svuda u 2022. Veliki broj zemalja beleži rekordno veliki stepen inflacije. Neke se čak suočavaju sa trocifrenom stopom. Globalno, piše bankar.me. Zimbabve, Liban i Venecuela imaju najviše stope na svetu
Rad od kuće nastavljen je i posle pandemije
Srpska ekonomija
U Nemačkoj je malo ostalo od ograničenja pandemije, ali će rad od kuće ostati gde je i sada, ocenjuje ekonomski institut Ifo. Obaveza poslodavaca da svojim zaposlenima omoguće rad od kuće pala je u proleće, ali je udeo onih koji su nastavili da rade od tada praktično nepromenjen na oko 25 odsto, prema podacima zavoda
Hristos se rodi! Vaistinu se rodi
Srpska ekonomija
Hristos se rodi! Vaistinu se rodi! Zdravlja, sreće, ljubavi, para...da Vam svaki dan u ovoj godini bude bolji od prethodnog dana! Vaša Srpska ekonomija!
Nove destinacije Er Srbije u Nemačkoj, Francuskoj i Švedskoj
Srpska ekonomija
Er Srbija uvešće direktne letove do Hamburga, Geteborga, Kelna i Marselja tokom maja 2023. godine i tako nastaviti sa širenjem mreže svojih destinacija u sledećoj letnjoj sezoni. Do novih destinacija u Nemačkoj i Švedskoj srpska nacionalna avio-kompanija leteće tri puta nedeljno, dok će između Beograda i Marselja saobraćati dva puta nedeljno
Među 100 najboljih u jugoistočnoj Evropi deset srpskih kompanija
Srpska ekonomija
Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije najveća je srpska kompanija na rang listi SEE TOP 100 i nalazi se na desetom mestu sa ostvarenim prometom od 2,9 milijardi evra u 2021. godini, što je za 12% više nego godinu dana ranije
Srećno Badnje veče!
Srpska ekonomija
Srećno Badnje veče želi Vam Srpska ekonomija!