Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prvi prototip digitalnog evra stići će već 2023. godine

Finansije
Srpska ekonomija

Digitalni evro je zamišljen kao elektronsko sredstvo plaćanja, koje bi mogli da koriste svi u evrozoni, a koji bi danas bio bezbedan i lak za korišćenje kao i gotovina. Da biste ga koristili, potrebna vam je samo mobilna aplikacija, piše BosnaInfo.

Evropska centralna banka (ESB) pokrenula je ovaj projekat u oktobru prošle godine, sa ciljem da se istraži mogućnost marketinga sopstvene digitalne valute. Radna grupa je već preduzela neke korake, au svom najnovijem izveštaju o napretku istakla je četiri ključne oblasti na kojima se trenutno radi.

Prva oblast je dizajn ove valute i način funkcionisanja monetarnog sistema. Za to je, kažu, ključna saradnja privatnog i javnog sektora, važno je utvrditi tačne uloge ECB kao izdavača i drugih posrednika na tržištu, kao i ko će distribuirati digitalni evro krajnjim korisnicima i kako. Radi se na utvrđivanju uloga pokretača transakcija, autentikacije, validacije i drugih aktivnosti plaćanja, kao i konačnog poravnanja između svih uključenih strana.

Drugi važan deo sistema je model poravnanja, odnosno sistem koji će proveriti da li platilac ima dovoljno novca, da li može da se prenese primaocu, kao i da se istovremeno skida sa jednog računa i pronađeno na drugom nalogu. Za to bi trebalo da budu odgovorne centralne banke iz evrozone i njihovi saradnici. Sistem mora biti osmišljen tako da nijedna institucija ne može da vidi stanje na računima građana, niti da analizira njihova plaćanja.

Treće, prebacivanje iz gotovine u digitalni evro mora biti jednostavno, kao i prebacivanje novca iz centralnobankarskog u javni i natrag. Sve to trebalo bi raditi bez prekida, 24/7/365, i bez problema, kao da je reč o prijenosu gotovine “iz ruke u ruku”.

I na karaju, potrebno je stvoriti zajednička pravila, uz koja bi plaćanja digitalnim evrom funkcionisala u celom evropodručju, bez obzira na granice. Rad na knjizi takvih pravila započeće već u januaru 2023. godine.

Ostali naslovi

Srećno Badnje veče!
Srpska ekonomija
Srećno Badnje veče želi Vam Srpska ekonomija!
U Luksemburgu se najmanje radi i najduže živi
Srpska ekonomija
Na vrhu zemalja u kojima je najbolji balans između poslovnih obaveza i privatnog života je Luksemburg, između ostalog, i zahvaljujući sistemu u kome poslodavci nagrađuju zaposlene sa više godišnjeg odmora što su starije životne dobi.
Švajcarska očekuje slab rast u 2023.
Srpska ekonomija
Švajcarska privreda će ostvariti slab rast 2023. godine i tako izbeći recesiju, a trebalo bi da bolje počne 2024. zahvaljujući globalnom oporavku, saopštilo je Ministarstvo ekonomije Švajcarske (SECO)
Srećan Badnji dan!
Srpska ekonomija
Srećan Badnji dan želi Vam Srpska ekonomija!
Crna Gora među finalistima za nagradu Travel Gossip Awards 2023
Srpska ekonomija
Crna Gora je među finalistima za prestižnu nagradu britanskih turističkih agenata Travel Gossip Awards 2023, i to u kategoriji Omiljena skrivena destinacija
Uvode se direktni letovi do Krakova, Ohrida i Varne
Srpska ekonomija
Er Srbija će tokom letnje sezone 2023. godine leteti do 22 nove destinacije do kojih nije letela u letnjoj sezoni prethodne, 2022. godine. Od 04. juna sledeće godine, nacionalna avio-kompanija počeće da leti do Krakova, a samo dan kasnije, 05. juna 2023. godine i do Ohrida i Varne. Avio-karte za te nove destinacije već su u prodaji
Osnovna obuka vojnika na služenju vojnog roka
Srpska ekonomija
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu u toku je realizacija osnovne obuke vojnika koji su služenje vojnog roka započeli početkom decembra
U protekloj godini darivano više od 71.000 jedinica krvi
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije sumirao je proteklu godinu, navodeći da je u 2022. darivano više od 71.000 jedinica krvi i 2.700 jedinica trombocita. Više od 15.000 ljudi tokom protekle godine postalo je deo porodice humanih i prvi put doniralo krv
Srećni praznici!
Srpska ekonomija
Srećnu Novu godinu i Božić želi vam Srpska ekonomija!
Za devet meseci Srbiju posetilo 3.582.681 turista
Srpska ekonomija
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u periodu januar-novembar 2022. godine u Republici Srbiji boravilo je ukupno 3.582.681 turista, što je za 54% više u odnosu na period januar-novembar 2021. godine, od čega je domaćih bilo 1.969.410 (34% više u odnosu na 2021.) ili 55% od ukupnog broja gostiju, a inostranih 1.613.271 (+ 87%), odnosno 45% od ukupnog broja gostiju