Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

EU taksa na emisije ugljen dioksida – pretnja ili prilika za srpsku privredu?

Beograd
Srpska ekonomija

Evropska unija sa udelom od gotovo 60% ukupnog izvoza Srbije u prošloj godini najveći je trgovinski partner naše zemlje i kada od 1. januara 2026. u skladu sa CBAM uredbom (Carbon Border Adjustment Mechanism - Mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika) na snagu stupi naplata taksi za emitovane količine ugljen dioksida za proizvode koji ulaze na tržišta evropskih država, biće direktno pogođeno šest industrija – cementna, gvožđa i čelika, električne energije, alumunijuma, đubriva i vodonika - ali će posledice neminovno osetiti cela srpska privreda. Mogu li nova briselska pravila osim pretnje da budu i prilika za pogođene sektore da očuvaju i povećaju konkurentnost na tržištu EU?

NALED-ov Savez za zaštitu životne sredine u narednom periodu biće primarna platforma kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika, definisali predlozi mera za pomoć pogođenim industrijama da sačuvaju proizvodne kapacitete, unapredio rad nacionalnih institucija i uveo CBAM koncept u domaće zakonodavstvo. Cilj rada na regulatornoj reformi jeste da se zajedno sa predstavnicima institucija i industrijama pogođenih CBAM regulativom dođe do najboljih rešenja koja će smanjiti emisiju CO2 i zaštiti domaće tržište, u skladu sa evropskim praksama.

Veliki korporativni sistemi kao što je Holcim grupa, u okviru koje posluje i kompanija Lafarge Srbija, imaju obavezu izveštavanja o ukupnim emisijama ugljen-dioksida regulatornim telima EU, dok istovremeno finansijska tržišta prate i analiziraju šta je od najavljenih akcija na smanjenju emisija CO2 i izvršeno.

- To znači da CBAM nije stvar izbora, već prioritet svake kompanije koja se nalazi na berzi i još jedan pokazatelj  na osnovu koga se potencijalni investitori opredeljuju da investiraju u industriju koja je danas opterećena zahtevima vezanim za CO2 regulativu. Kompanije ne traže subvencije niti materijalnu podršku bilo koje prirode, međutim, ono što se očekuje je hitna podrška regulatornih tela Vlade Srbije kroz donošenje ključnih mera kako bi srce srpske privrede kucalo i posle januara 2026 – kaže Dimitrije Knjeginjić, direktor Lafarge Srbija.

Ukazuje da dok EU konutinuirano usavršava mehanizme uz pomoć kojih bi industrije smanjile emisiju CO2 i bila zaštićena tržišta njihovih zemalja, u Srbiju se bez ikakve kontrole dozvoljava uvoz proizvoda sa najvišim emisijama ugljen-dioksida, često i sumnjivog porekla, čime se obesmišljava napor domaćih proizvođača da smanje emisije CO2.

- Ovakva realnost na tržištu je u potpunoj suprotnosti sa strategijom Evropske unije za trajnim smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte. Osim obaveze da kao država primenjujemo sva pravila koja važe u EU kako bi srpski proizvođači roba mogli da izvoze svoje proizvode na evropsko tržište, nužno je da se identična pravila uvedu i za sve uvoznike proizvoda na srpsko tržište, a koji su predmet CBAM - ističe naš sagovornik.

U suprotnom, ukazuje Knjeginjić, srpsko tržište biće preplavljeno proizvodima koji svoje mesto više ne mogu pronaći na tržištu EU usled CBAM regulative, što će dovesti do tektonskih poremećaja tržišta gde će domaća industrija čelika, cementa, veštačkih đubriva biti izbrisana. Navodi i da se cementna industrija smatra odgovornom za oko 7-8% ukupnih globalnih emisija CO2 i zbog toga je suočena sa različitim društvenim i tehničkim izazovima kako bi dekarbonizovanu i cirkularnu ekonomiju primenila u praksi.

- Saradnja NALED-a sa ključnim industrijskim akterima može doprineti najvažnijem zajedničkom cilju - očuvanju i jačanju konkurentnosti srpske privrede, pa samim tim i cementne industrije. Dobro pripremljen privredni ambijent ne samo da će sačuvati radna mesta u industriji, već će stvoriti priliku da se taj broj poveća. Kreiranje nacionalnog regulatornog sistema koji će obezbediti energetski intenzivnoj industriji mehanizme i alate da pruži odgovor na CBAM, smanji svoje GHG emisije, jeste jedan od najvećih izazova donosiocima odluka u Srbiji – ističe Knjeginjić.

U cilju što bržeg i efikasnijeg prilagođavanja cementne industrije novim privrednim okolnostima uslovljenih CBAM regulativom, Knjeginjić navodi pet mera kao neizostavne: obezbediti dostupnost alternativnih sirovinskih materijala koji smanjuju emisije CO2, dozvoliti uvoz otpada u energetske svrhe kao što su to omogućile sve zemlje iz našeg okruženja, ograničiti uvoz roba koje imaju veći ugljenični otisak od istih proizvoda proizvedenih u Srbiji, usvojiti poseban zakonski okvir za industriju pogođenu CBAM regulativom i uvesti identična pravila na emisije CO2 koja važe unutar zemalja EU (monitoring, izveštavanje, verifikacija, trgovina i oporezivanje uvoza).

Cementna industrija jeste najbolja praksa EU za korišćenje alternativnih goriva, odnosno trajno zbrinjavanje otpada, a procene su da bi kompanije u Srbiji mogle da utroše više od milion tona građevinskog otpada kao sirovinu za proizvodnju klinkera i kao mineralni dodatak za proizvodnju cementa i time značajno smanje emisije CO2.

Ostali naslovi

Pripadnici MUP-a Srbije u Ohridu do 30. avgusta
Srpska ekonomija
Na osnovu protokola između ministarstava unutrašnjih poslova dveju zemalja o saradnji tokom turističke sezone, tri policijska službenika opšte nadležnosti i jedan službenik kriminalističke policije MUP-a Srbije svakodnevno će tokom svog boravka raditi sa kolegama iz Severne Makedonije
Letnji kamp na Adi Ciganliji
Srpska ekonomija
Letnji sportsko-obrazovni kamp na Čukarici, koji traje do 30. avgusta, održava se pet godina zaredom i okuplja osnovce uzrasta od 10 do 12 godina. Čukarica organizuje besplatni letnji kamp na kojem će tokom boravka u prirodi na Adi Ciganliji mališani steći nova iskustva u raznim sportskim disciplinama i veštinama
Ponuda Grada Beča za fanove zbog otkazanih koncerata Tejlor Svift
Srpska ekonomija
Zbog planiranog terorističkog napada u Beču otkazana su sva tri planirana koncerta američke pevačice Tejlor Svift. Iako, naravno nema zamene za nastup Tejlor Svift uživo, svi fanovi, tzv. „Sviftis“, imaju priliku da se zajedno zabave. Grad Beč je obezbedio brojne besplatne ponude, ili sa popustom, za sve razočarane fanove
Uplata trećeg kvartala godišnjeg poreza na imovinu za 2024. godinu
Srpska ekonomija
Sekretarijat za javne prihode obaveštava poreske obveznike, fizička lica, preduzetnike i pravna lica, da je 14. avgust 2024. godine rok za uplatu obaveze za treći kvartal godišnjeg poreza na imovinu za 2024. godinu
Letnja škola sportskog penjanja
Srpska ekonomija
Sportsko-penjački savez Beograda, Sportsko-penjački klub „Blek Rok” i Sportsko-kulturni centar „Baza” organizuju besplatnu školu sportskog penjanja za školsku decu. Škola se održava od 1. do 30. avgusta
Daljinsko hlađenje u Beču – iz Dunavskog rukavca u parlamet
Srpska ekonomija
Voda iz Dunava je mnogim Bečlijama prijatno osveženje tokom vrućina, čak i bez direktnog kontakta. Sistem daljinskog hlađenja koristi, između ostalog, vodu iz Dunavskog rukavca i hladi pored ostalog i zgradu parlamenta
Nove pogodnosti za turiste Zlatibora - Zlatibor City Card
Srpska ekonomija
Turistička organizacija Zlatibor pustila je u prodaju "Zlatibor City Card" - novi turistički proizvod koji će svim zainteresovanim posetiocima omogućiti kupovinu ulaznica za lokalitete na jednostavan i isplativ način
Strateško ulaganje u stručne kadrove
Srpska ekonomija
Savremene obuke, prevashodno su namenjene ekspertima iz oblasti KGH (klimatizacija, grejanje, hlađenje): instalaterima, serviserima, projektantima, tehničarima, kao i učenicima i studentima srodnih smerova
Mladi mogu da unaprede svoje zajednice kroz omladinske fondove
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac objavila je Javni poziv za neformalne grupe mladih (do 32 godine starosti) sa područja lokalnih samouprava Sremska Mitrovica i Vranje, da podnesu svoje predloge inicijativa koje imaju za cilj da unaprede život mladih u njihovom zajednice
Beč menja e-autobuse novim autobusima na baterije i vodonik
Srpska ekonomija
Od sredine 2025. godine e-autobusi u Beču biće zamenjeni novim autobusima na baterije i vodonik. Nakon evropskog tendera, Bečke linije ulažu u deset novih minibuseva italijanskog proizvođača „Rampini“. Ovi autobusi će se pokretati i vodonikom i električnom energijom i prvi su minibusevi sa ovom tehnologijom