Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Podrška građana evropskim reformama i dalje na visokom nivou

Beograd
Srpska ekonomija

Ministarstvo za evropske integracije Vlade Republike Srbije saopštilo je da je redovno istraživanje javnog mnjenja „Evropska orijentacija građana Srbije” pokazalo da 43 odsto građana Srbije podržava članstvo zemlje u Evropskoj uniji.

Pomenuto istraživanje, u kome je učestvovalo 1.050 ispitanika starijih od 18 godina, na teritoriji Srbije (bez Kosova i Metohije), sprovelo je resorno ministarstvo, prema standardu Evrobarometra.

Prema rezultatima istraživanja, ukoliko bi sutra bio održan referendum sa pitanjem „Da li podržavate članstvo Srbije u EU?”, 43 odsto građana Srbije glasalo bi za, 32 odsto protiv, 13 odsto uopšte ne bi glasalo, a 12 ne zna šta bi odgovorilo na ovo pitanje.

Podrška građana reformama je, kao i prethodnih godina, ostala visoka. Od ukupnog broja ispitanika, dve trećine (65 odsto) smatra da bi reforme neophodne za ulazak naše države u EU trebalo sprovoditi zbog dobrobiti građana i stvaranja bolje i uređenije Srbije.

Na pitanje o bespovratnoj razvojnoj pomoći Srbiji od 2000. godine do danas, 28 odsto ispitanika je od ponuđenih odgovora prepoznalo da je EU najveći donator našoj državi, a iza se nalaze Kina, Rusija i Norveška.

Poredeći sa zvaničnim podacima o bilateralnoj pomoći, građani su u pravu kada identifikuju EU kao najvećeg donatora jer je od 2000. do kraja 2020. godine sa 5,3 milijardi evra realizovanih bespovratnih sredstava doprinela razvoju Srbije, pri čemu su najveći bilateralni donatori Nemačka, Švedska i Italija.

Trećina ispitanika upoznata je sa činjenicom da se u Srbiji sprovode projekti finansirani EU sredstvima, posebno u oblastima zaštite životne sredine, obrazovanja, zdravstva, nauke i inovacija, prekogranične saradnje, energetike, kulture, transporta, poljoprivrede, razvoja privatnog sektora, reforme javne uprave i pravosuđa i unutrašnjih poslova.

U pograničnim oblastima taj procenat je mnogo veći jer čak polovina ispitanika (48 odsto) zna da se u njihovim sredinama sprovode projekti u okviru prekogranične saradnje, a više od 80 odsto njih se u potpunosti ili delimično slaže da vidi konkretne rezultate sprovođenja ovih projekata finansiranih iz fondova Unije, dok 38 odsto građana smatra da bi i država i oni lično imali koristi (ili mnogo koristi) od članstva Srbije u EU.

Građani smatraju da će najviše koristi od ulaska naše države u EU imati velike kompanije, industrija, mala i srednja preduzeća (ukupno 35 odsto), zdravstvo 11 odsto, školstvo 10 odsto, sudstvo i socijalna zaštita po sedam odsto. S druge strane, 21 odsto građana misli da će domaća poljoprivreda najviše izgubiti ulaskom Srbije u EU. 

Borbu protiv korupcije i reformu zdravstvenog sistema (po 17 odsto), bolju zaštitu ljudskih prava, reformu obrazovnog sistema (po 12 odsto) i reformu pravosuđa (11 odsto) građani vide kao najznačajnije koristi i kao one koje najviše utiču na njihov svakodnevni život. Sledeće po važnosti za građane su unapređenje poljoprivrede (11 odsto) i bolja zaštita životne sredine sa 10 odsto.

Za najveći broj građana članstvo u EU predstavlja mogućnost putovanja unutar EU (15 odsto), više mogućnosti zapošljavanja (14 odsto), put ka boljoj budućnosti mladih ljudi (13 odsto), ali za 13 odsto ispitanika predstavlja i rizik da izgube sopstveni kulturni identitet.

Zanimljiv je podatak da je najveći procenat građana izrazio spremnost da izmeni dosadašnje životne navike, ako je u cilju ulaska u EU. Čak 41 odsto građana se izjasnilo da su spremni da, na primer, počnu da odvajaju smeće za reciklažu, da plaćaju kauciju za PET ambalažu i štede energiju i vodu.

Trećina navodi da bi bila spremna da menja i svoje radne navike sa istim ciljem, pre svega radno vreme, dužinu godišnjeg odmora i beneficije koje ima na poslu.

Na pitanje u kakvom bi društvenom sistemu voleli da žive, građani kao uzor najpre navode Švajcarsku (25 odsto), a potom Nemačku (20 odsto) i Norvešku (14 odsto).

Ostali naslovi

Vučević prisustvovao Svetosavskoj akademiji u Kumanovu
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević prisustvovao je sinoć, kao izaslanik predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića, Svetosavskoj akademiji povodom Dana Svetog Save – nacionalnog praznika Srba u Severnoj Makedoniji, u Zanatskom domu u Kumanovu
Važnost saradnje javnog sektora i organizacija civilnog društva u rešavanju problema teže zapošljivih grupa
Srpska ekonomija
U okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“ koji sprovodi GIZ GmbH u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, sproveden je projekat pilotiranja koncepta za uključivanje Roma i drugih višestruko ranjivih osoba na tržište rada. Projekat je sprovela Fondacija „Ana i Vlade Divac“
Četbot MIA uslužila 80.000 građana i poštedela ih odlaska na šalter
Srpska ekonomija
Prvi četbot lokalnih samouprava u Srbiji i BiH baziran na veštačkoj inteligenciji omogućio je da gotovo 80.000 građana Sombora, Šapca, Bijeljine i Laktaša dođe do željenih usluga bez odlaska na šalter gradske uprave. Sa četbotom su obavili 142.000 konverzacija za nešto više od godinu dana
Tržište elektronske trgovine u Srbiji beleži dvocifreni rast
Srpska ekonomija
Ministar unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović pozvao je sinoć na zajednički rad na dodatnom unapređenju tržišta elektronske trgovine koje danas u Srbiji beleži dvocifreni rast
Izgradnja Palate pravde u Novom Sadu teče po planu
Srpska ekonomija
Ministarka pravde u Vladi Republike Srbije Maja Popović, šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre, gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić i predsednik Višeg suda u Novom Sadu sudija Miroslav Alimpić obišli su radove na izgradnji zgrade pravosudnih oraga u tom gradu
Ponovno uspostavljanje linije 503 do Resnika
Srpska ekonomija
Sekretarijat za javni prevoz Grada Beograda saopštio je da se linija 503 od Voždovca do Resnika od sutra vraća na svoju redovnu trasu
Za razvoj izrazito nedovoljno razvijenih opština 365 miliona dinara
Srpska ekonomija
Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici izmenjenu Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se njeno trajanje produžava do 28. februara 2023. godine, a u cilju daljeg sprečavanja većih poremećaja na tržištu i očuvanja životnog standarda stanovništva
Usvojena Strategija za mlade do 2030. godine
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić saopštila je da je Vlada na današnjoj sednici usvojila Nacionalnu strategiju za mlade do 2030. godine, koja je jedan od najvažnijih dokumenata koji se bavi položajem mladih
Izuzetna saradnja Srbije i Crne Gore u oblasti obrazovanja
Srpska ekonomija
Ministar prosvete u Vladi Republike Srbije Branko Ružić i ministar prosvete Crne Gore Miomir Vojinović razgovarali su danas o saradnji u oblasti obrazovanja i mogućnostima za njeno unapređenje. Ružić je istakao da su dosadašnji rad i saradnja izuzetno uspešni, uz ocenu da će odnosi dva bliska naroda doprineti tome da bilateralna saradnja u oblasti obrazovanja bude još jača
Kontinuitet i stabilnost u reformi javne uprave i javnih finansija
Srpska ekonomija
Ministar državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije Aleksandar Martinović predsedavao je danas Trećoj sednici Saveta za reformu javne uprave (RJU), na kojoj je usvojen Predlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izveštaja 2021. o sprovođenju Strategije RJU za period od 2021. do 2030. godine