Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uspešan izlazak Srbije na međunarodno tržište

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Republika Srbija je juče na međunarodnom finansijskom tržištu realizovala dve emisije evroobveznica u dolarima (dual-tranche). Izdate su evroobveznice ročnosti pet godina i deset godina u ukupnom iznosu od 1,75 milijardi dolara (750 miliona dolara na pet godina i 1.000 miliona dolara na deset godina). Kombinovana tražnja investitora za ovim hartijama premašila je tokom dana iznos od 11 milijardi dolara, što predstavlja jasnu potvrdu poverenja međunarodnih investitora u dugoročno zdrave i održive ekonomske pokazatelje naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta guvernera.
 
Evroobveznica ročnosti pet godina emitovana je uz kuponsku stopu od 6,25%, dok je evroobveznica ročnosti deset godina emitovana uz kuponsku stopu od 6,50%. S obzirom na okolnosti na međunarodnom finansijskom tržištu, koje odlikuje visok nivo kamatnih stopa (kao reakcija na globalne inflatorne pritiske), današnje emisije evroobveznica Republike Srbije mogu se okarakterisati kao veoma uspešne, naročito ako se imaju u vidu sledeći parametri:
 
– Izuzetno visoka tražnja investitora (premašila 11 milijardi dolara) – preko šest puta veća od nominalne vrednosti prodatih evroobveznica, pri čemu je interesovanje pokazalo oko 500 investitora iz celog sveta (SAD, Velike Britanije, Evrope i Azije);
 
- Smanjenje troškova finansiranja (zahtevane stope prinosa investitora) tokom aukcije za 45 baznih poena (0,45 procentnih poena), što je značajnije smanjenje u odnosu na uporedive evroobveznice zemalja iz okruženja emitovanih tokom ovog meseca;
 
- Međunarodni investitori su bili spremni da prihvate i nižu stopu na srpske hartije od „fer vrednovane” (negativan iznos premije za novu emisiju), odnosno da pristanu na nižu stopu od tržišne, za razliku od zemalja u regionu, kod kojih su zahtevali dodatni prinos za novu emisiju;
 
„Činjenica da za Republiku Srbiju kontinuirano postoji ogromno interesovanje najuglednijih investitora, čak i u ambijentu višestruke krize koja je pogodila svet u prethodnoj godini dana, govori o visokom poverenju koje kreatori ekonomskih politika u našoj zemlji uživaju u investicionoj javnosti, odnosno o uverenosti investitora da Srbija čuva ukupnu makroekonomsku stabilnost”, istakla je guverner Jorgovanka Tabaković.
 
Snažna tražnja investitora omogućila je da predstavnici delegacije Republike Srbije u razgovoru sa investitorima dodatno smanje troškove finansiranja (snize kamatnu stopu) za 0,45 procentnih poena u slučaju obeju hartija (tzv. tightening), čime je konačna stopa prinosa bila znatno niža u odnosu na smernice s početka aukcije. Smanjenje stope prinosa tokom dana obimnije je u poređenju s prosečnim smanjenjem koje su postigle uporedive zemlje iz regiona u prethodnim danima (poput Mađarske i Rumunije), a koje je iznosilo oko 0,20 procentnih poena.
 
„U razgovorima sa investitorima prethodnih dana isticali smo da srpsku ekonomiju karakterišu dve ključne reči: stabilnost i pripremljenost – stabilnost domaćih prilika u ambijentu globalnih neizvesnosti i pripremljenost unapred za potencijalne šokove iz međunarodnog okruženja. Ovakvo mišljenje dele i međunarodni investitori, s obzirom na to da su oni danas pristali na stope prinosa na srpske hartije koje su povoljnije ili na nivou onih koje su u prethodnim danima prihvatali u slučaju pojedinih zemalja iz regiona, investicionog ranga i članica Evropske unije”, naglasila je guverner Jorgovanka Tabaković.
 
S ciljem smanjenja i deviznog i kamatnog rizika javnog duga, pokazujući odgovornost za njegovu održivost, Republika Srbija je zaključila i hedžing transakcije, tj. obaveze po osnovu emisije dolarskih evroobveznica odmah je konvertovala u obaveze u evrima. Time je, pored smanjenja izloženosti deviznom riziku kretanja dolara prema evru, smanjen i faktički trošak zaduživanja Republike Srbije, tako da on nakon hedžinga za petogodišnju obveznicu iznosi šestomesečni EURIBOR uvećan za 2,9 p.p., a za desetogodišnju obveznicu šestomesečni EURIBOR uvećan za 3,1 p.p.
 
Delegacije Narodne banke Srbije i Ministarstva finansija obavile su u prethodnim danima niz uspešnih razgovora s međunarodnim investitorima i finansijskim institucijama, zahvaljujući čemu je na današnjoj aukciji interesovanje za srpskim evroobveznicama pokazalo oko 500 eminentnih investitora iz celog sveta, čime je postignuta značajna diversifikacija investitorske baze. Deo prikupljenih sredstava biće iskorišćen za otplatu postojećih dugova, dok bi drugi deo služio za obezbeđenje nastavka rasta naše ekonomije, pri čemu ni u jednom trenutku neće biti dovedena u pitanje održivost javnog duga.
 
„Rezultati današnje aukcije pokazuju još jednom da i u ambijentu visoke globalne neizvesnosti, međunarodni tržišni ulagači posmatraju Republiku Srbiju kao zemlju čiji je kreditni rejting faktički investicionog ranga, odnosno da čvrsto veruju da i Republika Srbija pripada ovom kredibilnom društvu zemalja s niskim stepenom rizičnosti ulaganja”, zaključila je guverner Jorgovanka Tabaković.

 

Ostali naslovi

Od danas pojačana kontrola saobraćaja u zonama osnovnih škola
Srpska ekonomija
Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije saopštilo je da će pripadnici Uprave saobraćajne policije, povodom početka drugog polugodišta, u zonama svih osnovnih škola, od ponedeljka 23. januara, sprovoditi mere pojačane kontrole, radi što veće bezbednosti učenika
Stranci u Crnoj Gori kupili nekretnine u vrednosti od 370 miliona evra
Srpska ekonomija
Strani građani i inostrane firme kupile su prošle godine za period januar-oktobar nekretnine u Crnoj Gori u vrednosti od 370 miliona evra, što je značajno više nego i jedne godine ranije, pokazuju podaci Centralne banke
Prethodna godina u znaku deficita i uvoza radne snage
Srpska ekonomija
Već nekoliko godina unazad na tržištu rada u Srbiji primetan je nedostatak određenih kadrova, pre svega zanatskih zanimanja. Tako je i prethodnu godinu obeležio sa jedne strane veliki deficit radne snage, a sa druge uvoz radnika iz inostranstva kako bi se bar u manjoj meri zadovoljile potrebe tršita rada
Konkurs za sufinansiranje programa preduzetništva i zapošljavanja u Beogradu do 25. januara
Srpska ekonomija
Javni konkurs za sufinansiranje programa od javnog interesa iz oblasti promocije preduzetništva i zapošljavanja na teritoriji prestonice za 2023. godinu koji je raspisao Sekretarijat za privredu Grada Beograda, otvoren je do 25. januara. Tekst konkursa sa smernicama i prilozima može se naći na sajtu Grada Beograda www.beograd.rs u rubrici: „Gradski oglasi, konkursi, tenderi”
Turistička organizacija Vojvodine na sajmu CMT The Holiday Exibition
Srpska ekonomija
Turistička organizacija Vojvodine predstalja se na sajmu „CMT The Holiday Exibition“, u Štutgartu od 14-22.01.2023. godine, na štandu Turističke organizacije Srbije. Ovaj sajam okuplja preko 2.000 izlagača, iz preko 100 zemalja, a poseti ga preko 200.000 ljud
Rast cena u decembru 2022. za 0,5 odsto
Srpska ekonomija
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u decembru 2022. godine, u odnosu na novembar 2022. godine, u proseku su povećane za 0,5%. Potrošačke cene u decembru 2022. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 15,1%. U 2022. godini u poređenju sa 2021. godinom potrošačke cene su u proseku povećane za 11,9%
Za navodnjavanje lane zahvaćeno 99 355 hiljada m3 vode
Srpska ekonomija
Za navodnjavanje je u 2022. godini ukupno zahvaćeno 99 355 hilj. m3 vode, što je za 7,3% više nego u prethodnoj godini. Najviše vode crpelo se iz vodotokova - 89,8%, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda, jezera, akumulacija i iz vodovodne mreže
Smanjena konkurentnosti evropske robe
Srpska ekonomija
Početkom nedelje, cene na Evronesktu su beležile negativnan trend usled smanjene konkurentnosti evropske robe zbog jačanja kursa evra. Pored toga, konkurentnost crnomorske robe utiče na dalji pad cena
Na Svetosavskom balu u Beču očekuje se oko 1500 gostiju
Srpska ekonomija
Tradicionalni Svetosavski bal, 24. po redu, biće održan u prestižnoj bečkoj palati Hofburg, 10. februara 2023. godine. Organizator bala je Srpski centar u Beču
Beograd na 186. mestu najskupljih gradova za život
Srpska ekonomija
Stranica Numbeo koja se bavi analizom troškova života u gradovima objavila je svoju listu za 2023. godinu koja jasno pokazuje gde je najskuplji, ili pak najjeftiniji život. Najskuplja za život u regionu je Ljubljana, Beograd se nalazi na 186. mestu. S druge strane, najpovoljniji gradovi za život u regiji su Niš na 232. i Priština na 234. mestu