Sekretarijat za zaštitu životne sredine 2020. godine pokrenuo je projekat u saradnji sa Institutom za šumarstvo „Unapređenje stanja životne sredine na teritoriji grada Beograda davanjem predloga mera za unapređenje zdravstvenog stanja stabala i sadnju sadnica u dvorištima javnih ustanova – GO Savski venac”. Realizacija projekta završena je ove godine.
Predmet projekta je ocena stanja stabala i doprinos njihovom boljitku predlozima mera sa ciljem unapređenja životne sredine na teritoriji Beograda, konkretno na Savskom vencu. Stabla koja su bila predmet ovog projekta nalaze se na javnim površinama, a njima ne upravlja nijedno javno preduzeće koje posluje na teritoriji Beograda. Za potrebe projekta definisani su interni poligoni parcela, kojih ima 75. Broj stabala na parcelama, čiji su podaci georeferencirani (tačna pozicija stabla, vitalnost i zdravstveno stanje) i na osnovu kojih je dopunjen postojeći GIS zelenih površina, iznosi 9.279, saopšteno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.
Parcele s najvišim udelom stabala su Kompleks kraljevskog dvora, zdravstvene ustanove Kliničkog centra Srbije i Beogradski sajam. Struktura vrsta prema zastupljenosti je takva da najveće učešće imaju crni bor, tisa i duglazija.
Sumiranjem rezultata dobijenih analizom zdravstvenog stanja i vitalnosti stabala metodom VTA (opšta prosečna ocena vitalnosti 3,66, opšta prosečna ocena dekorativnosti 3,47, opšta prosečna vrednost učešća oštećenih stabala 19,71 odsto, opšta prosečna vrednost učešća obolelih stabala 18,40 odsto), može se zaključiti da je zdravstveno stanje stabala u granicama javnih institucija na Savkom vencu vrlo dobro. Ustanovljeno je i da je potrebno zameniti 1.600 stabala novim stablima u što kraćem roku.
Takođe, ovim projektom predloženo je 40 novih stabala za zaštitu koja svojim habitusom i svojom vitalnošću to i zavređuju. Pomenuta stabla su visine preko 15 metara, sa prosečnim prsnim prečnikom oko jedan metar. Zastupljene su vrste platana, hrasta, taksodijuma, lipe, jasena, kedra i smrče. Sekretarijat će proslediti podatke o stablima Zavodu za zaštitu prirode, instituciji koja mora da potvrdi da li i koja stabla mogu biti zaštićena, a zatim i pokrenuti zvaničan postupak zaštite.
Sekretarijat za zaštitu životne sredine će nastaviti s daljim radovima i na ostalim opštinama grada Beograda, a sve u cilju dobijanja tačnih podataka o stanju zelenog fonda u urbanim delovima grada, istaknuto je u saopštenju.