Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šest crkava proglašeno za spomenike kulture

Ministarstvo kulture
Foto: Kancelarija za saradnju s medijima
Srpska ekonomija

Ministarstvo kulture Vlade Republike Srbije saopštilo je da je Vlada donela odluku da se šest crkava proglasi za spomenike kulture: crkva Blažene deve Marije u Zemunu, Grkokatolička crkva u Kucuri, Evangelističko hrišćanska crkva A.V. u Vrbasu, crkva Uspenja Bogorodice u Vukoni, crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Cvetulji i crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Vrelu.

Kamen temeljac za crkvu Blažene deve Marije u Zemunu položen je 1785. godine, a 1794. godine je stavljena pod krov. Obnovljena je 1817. godine, a temeljno restaurirana sredinom XIX veka.

Ovaj spomenik kulture ima kulturno-istorijske i arhitektonsko-urbanističke vrednosti  u kontekstu beogradskog spomeničkog nasleđa, predstavlja markantno obeležje i značajnu spomeničku vrednost prostorne kulturno-istorijske celine Staro jezgro Zemuna, koja je proglašena za kulturno dobro od velikog značaja za Srbiju.

Grkokatolička crkva u Kucuri, posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, podignuta je 1792. godine u klasicističkom stilu, sa baroknim uticajima koji su vidljivi na zvoniku crkve.

Ikonostas, naslikan 1813. godine, rad je Arse Teodorovića, jednog od najznačajnijih slikara srpskog porekla u razdoblju klasicizma.

Slikarska dela Arse Teodorovića, koja se nalaze u Grkokatoličkoj crkvi u Kucuri, predstavljaju važno kulturno i istorijsko nasleđe, poseduju značajan umetnički kvalitet i važna su za istraživanja slikarstva XIX veka u Vojvodini.

Izgradnja Evangelističko hrišćanske crkve u Vrbasu započeta je 1816. godine, a dovršena 1820. godine. Crkva ima stilske karakteristike klasicizma, što je tipično za objekte podignute u prvim decenijama XIX veka.

Zbog veoma zanimljive obrade fasade, kao i enterijera, crkva poseduje veliku arhitektonsku i kulturno-istorijsku vrednost i spada među najznačajnije protestantske crkve u AP Vojvodini.

Crkva Uspenja Bogorodice u Vukoni sagrađena je 1905. godine prema projektu čuvenog srpskog arhitekte Svetozara Ivačkovića.

Svojom konstrukcijom i skladno obrađenim fasadama, objedinjuje ključne elemente neovizantizma, svedočeći o arhitektonskim stremljenjima krajem XIX veka i oživljavanju srpskog nacionalnog stila.

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Cvetulji podignuta je u prostranoj porti, na uzvišenju na kome se sve do 1884. godine nalazila druga po redu crkva brvnara u tom selu s početka XIX veka.

Crkva je uobličena u skladu sa bogoslužbenom praksom i potrebama vernika prema modelu koji je razvijan krajem XIX veka na teritoriji Srbije.

S obzirom na svoje kulturno-istorijske i graditeljske vrednosti crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Cvetulji je od posebnog kulturnog i istorijskog značaja.

Crkvu Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Vrelu sagradio je Todor Todorović, najpoznatiji neimar koji je radio u severozapadnoj Srbiji sredinom XIX veka.

Nastao po ugledu na sakralni arhitektonski uzor iz prestoničkog Beograda, vrelački hram svedoči o tome kako se menjalo tradicionalno graditeljsko nasleđe dominantno u zapadnim krajevima Kneževine Srbije.

Posebnu spomeničku vrednost ima ikonostas, koji svojim likovnim rešenjima i plastičnim ukrasom predstavlja jedno od najboljih ostvarenja slikara Lazara Krdžalića.

U unutrašnjosti je ostvaren harmoničan odnos konstruktivnih i dekorativnih elemenata, zbog čega, uz pokretna dobra koje baštini, spomenik kulture predstavlja vrednu umetničku i kulturno istorijsku celinu.

U spomeniku kulture se čuva zlatotkana plaštanica, izrađena srmom na kadifi koja je nagrađena na svetskoj izložbi u Parizu.

Crkvenu riznicu upotpunjuje oko 40 bogoslužbenih knjiga iz XVIII i XIX veka, od kojih se izdvaja Prolog priližen vrelačkom hramu 1795. godine, navodi se u saopštenju.

Ostali naslovi

Hrvatska je najbolja jedriličarska destinacija na svetu
Srpska ekonomija
Zizoo, globalni lider u iznajmljivanju čamaca za odmor, objavio je ključne tržišne podatke koji pokazuju da je skoro 30 odsto svih rezervacija kompanije Zizoo 2022. napravljeno u Hrvatskoj, a slede Grčka i Španija
Četiri nove destinacije Er Srbije u Italiji u 2023. godini
Srpska ekonomija
Tokom sledeće letnje sezone, Er Srbija će uvesti direktne letove između Beograda i italijanskih gradova Katanije, Napulja, Firence i Palerma, čime će ukupan broj destinacija do kojih nacionalna avio-kompanija saobraća u ovoj mediteranskoj zemlji biti deset
Počinje puna primena e-faktura u privredi
Srpska ekonomija
Od 1. januara 2023. razmena e-faktura biće u potpunosti obavezna i u transakcijama unutar privatnog sektora čime će proces prelaska na novi moderni način rada, započet u maju 2022. godine, biti završen
Besplatni programi u oblasti sporta za vreme zimskog raspusta
Srpska ekonomija
Sekretarijat za sport i omladinu i u školskoj 2022/2023. godini nastavlja besplatne programe za vreme zimskog školskog raspusta, koji će se realizovati od 3. do 22. januara 2023. godine, za učenike osnovnih i srednjih škola sa područja grada Beograda
Nadzor javnih preduzeća od 1. januara 2023. putem softvera
Srpska ekonomija
Nadzor svih javnih preduzeća u Republici Srbiji će se od 1. januara 2023. godine sprovoditi putem softvera razvijenog na inicijativu Ministarstva privrede u okviru  Projekta "Reforma lokalnih javnih finansija II" (RELOF 2) koji podržava Vlada Švajcarske
Korekcije cena struje i gasa od 1. januara
Srpska ekonomija
Cena električne energije će od 1. januara 2023. godine biti korigovana za 8%, a cena gasa za 11%. 
Kvadrat stana u novogradnji u Crnoj Gori 1.754 evra
Srpska ekonomija
Prosečna cena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu 2022. godine iznosila je 1.319 evra, saopšteno je iz Uprave za statistiku (MONSTAT)
Porast broja prvi put registrovanih motocikala
Srpska ekonomija
Od ukupnog broja prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila tokom trećeg kvartala 2022. godine, proizvedenih 2022. godine, u odnosu na ukupan broj registrovanih, najzastupljenija su priključna vozila (56,9%), dok je novih putničkih automobila najmanje (15,2%)
Pupinova autobiografija na letovima Er Srbije
Srpska ekonomija
Er Srbija u saradnji sa beogradskim Zavodom za udžbenike odštampala je autobiografiju jednog od najvećih svetskih naučnika Mihajla Pupina, pod nazivom „Sa pašnjaka do naučenjaka“. Ta knjiga prvi put je objavljena 1923. godine u Njujorku na engleskom jeziku, a godinu dana kasnije nagrađena je Pulicerovom nagradom
Srećni praznici
Srpska ekonomija
Srećnu Novu godinu i Božić želi vam Srpska ekonomija!