Svetosavski bal, 24. po redu, biće po prvi put održan u prestižnoj bečkoj palati Hofburg, 10. februara 2023. godine, najavio je organizator, Srpski centar u Beču. Prethodni Svetosavski balovi oržavani su u bečkom Parkhotelu Šenbrun.
Na prvom Svetosavskom balu u Hofburgu očekuje se do 1500 gostiju iz zemlje i sveta, koji će se se naći u Svečanoj sali, Ceremonijalnoj sali, Zimskoj bašti, Bočnoj galeriji, Hofburg galeriji i Hofburg salonu. Više o najprestižnijem okupljanju srpske zajednice u Beču na https://savaball.at/
Palata Hofburg, koja je od 13. veka do 1918. godine bila rezidencija carske dinastije Habzburg, danas je sedište najviših austrijskih državnih institucija poput predsedničke kancelarije i Narodne biblioteke. Neki od najpoznatijih bečkih balova se održavaju u traktu Svečane sale ovog zdanja.
Srpski centar u Beču na svom sajtu podseća da je ideja za organizovanje Svetosavskog bala i obnavljanje tradicije nastala kada je društvo „Johan Štraus“ iz Beča zatražilo podršku srpskih privrednika u Austriji za štampanje sabranih dela Johana Štrausa. U okviru tih dela nalazio se i „Srpski kadril“. Tragajući za istorijatom nastanka ove kompozicije došlo se do zanimljivog podatka da je knez Miloš Obrenović, koji je od 1842. godine živeo u Beču i posećivao bečke balove, dao nalog Johanu Štrausu sinu Mlađem da napiše kompoziciju prikladnu za Slavenski bal. Tako je nastala kompozicija „Srpski kadril“, a ista je prvi put izvedena na Slavenskom balu u Beču 1846. godine. Miloš Obrenović je Slavenskim balom želeo da okupi ugledne Srbe koji su živeli i radili u austrjskoj prestonici u to vreme, a među njima su bili i velikani Vuk Stefanović Karadžić i Branko Radičević. Slavenskom balu svojim prisustvom su na značaju davali strane diplomate, srpski zvaničnici, visoki oficiri sa svojim porodicama, kao i mnogi ugledni građani Austrije.
Nakon stogodišnje pauze, godine 1998. po prvi put se organizuje srpski bal pod novim imenom – „Svetosavski bal“. To ime bal nosi i danas, a dobio ga je po prvom srpskom arhiepiskopu i prosvetitelju, Svetom Savi.
Zvanični program Svetosavskog bala povezuje dve kulture i na njemu se izvode kako bečki valcer tako i srpske tradicionalne igre. Operske arije i šansone deo su balskog programa, kao i neizostavni „Srpski kadril“ Johana Štrausa Mlađeg. Svetosavski bal godinama uspeva da okupi građane srpske zajednice u dijaspori. Među balskim gostima sreću se ugledni gosti iz sfere kulture, obrazovanja i nauke, diplomate, sveštenstvo, ali svakako i studenti, poslovni ljudi i obični živalj, nezavisno od porekla i nacionalnosti, te se svi rado druže, zabavljaju i nazdravljaju uz uvek zanimljiv kulturni program Svetosavskog bala.