Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obeležena 107-godišnjica iskrcavanja srpske vojske na Krf i Vido

Vido
Foto: Sajt Vlade Srbije
Srpska ekonomija

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković predvodio je državnu komemorativnu svečanost povodom obeležavanja 107-godišnjice iskrcavanja srpske vojske na jonska ostrva Krf i Vido.

Sajt Vlade Srbije prenosi u celini govor ministra Selakovića, nakon odavanja počasti i polaganja venaca kod Spomen-kosturnice na ostrvu Vido:

„Evo nas na mestu na kome ne postoji Srbin koji može da govori zdravorazumno, a da mu ne proradi osećanje i ne poklekne suza i srce. Evo nas na ostrvu smrti, ostrvu Vidu, nedaleko od ostrva Krfa, za nas Srbe ostrva spasa.

Ovde smo da obeležimo 107-godišnjicu iskrcavanja srpske vojske i setimo se te, po mnogo čemu jedinstvene i kobne, mučeničke ali slavne, 1916. godine. Bila je to godina koja je prkosila razumu, bila je to godina koja je prkosila istoriji, bila je to godina koja je prkosila Gospodu Bogu. U toj godini jednom narodu u Evropi dogodile su se stvari koje se nisu od biblijskih vremena dogodile nikome.

Iz krajeva gde žive Srbi, a reke se ulivaju u Jadransko, Egejsko i Crno more, ali te 1916. godine prvi put u istoriji sve srpske reke ulile su se ovde u Jonsko more. Ulile su se kroz Dunavsku, Drinsku, Timočku, Moravsku, Šumadijsku, Vardarsku diviziju, ulile su se kroz Užičku vojsku, ulile su se dobrom voljom braće sa Morače, Zete i Tare.

Cela jedna država, na čelu sa kraljem, vladom, parlamentom, preživelom vojskom i delom naroda, preživela albanske gudure i močvare duž jadranske obale, sjatila se ovde. Došla u potrazi za parčetom zemlje pod nebom da uhvati vazduha i vrati se u život.

I kada su došli ovde, opet se desilo nešto što se na Krfu i Vidu dešava tek svake, u to vreme petnaeste, dvadesete godine, temperature su bile ispod nule, vejao je sneg, padala je ledena kiša, sačekao ih je ledeni tuš sa neba.

I baš tada kada se mislilo da je kraj, kada je izgledalo da se sve urotilo protiv našeg srpskog naroda, krenulo je da greje sunce iz tople krfske duše. Krfljanke i Krfljani, koji pamte milenijumima dugu istoriju svoga ostrva, na kome nema evropske imperijalne sile koja nije boravila, doživeli su da na njihovo ostrvo dođe vojska, ne da tlači i porobljava, već da zatraži bratsku ljubav, utehu i mesto za oporavak.

Evo nas na mestu gde je udaren pečat srpsko-grčkog bratstva, zaliven kostima i krvlju desetina hiljada najboljih srpskih sinova, koji nisu uspeli da dočekaju trenutak vaskrsa, koji su ovde stali i zahvaljujući kojima smo ovo ostrvo tada prozvali ,,Ostrvo smrti”.

Došli smo danas da posetimo naše dedove i pradedove, one koji nisu dočekali da dobiju svoje potomstvo, one koji nisu dočekali da vide sunce slobode, one koji nisu ponovo poljubili rodnu grudu i ostali su ovde, ne da bi bili zaboravljeni, već da bismo ih se sećali, da bismo na njihovoj žrtvi podizali našu Srbiju, podizali naš srpski narod, slavili slobodu, cenili je znajući koliko je skupo plaćena.

Došli smo da vam upalimo voštanicu, da se pomolimo za vaše duše i zamolimo vas da se Gospodu molite za Srbiju i srpski narod gde god on živeo. Došli smo da vam kažemo da Srbija stoji uspravno, da je vode hrabri i čestiti ljudi kojima biste se ponosili, da se bori da sačuva mir i da ne da da padnete u zaborav.

Došli smo slavni preci naši, da se u ime predsednika Srbije, Vlade Srbije i srpskog naroda iz Srbije i Srpske, iz Crne Gore, Severne Makedonije, Hrvatske, iz svih krajeva gde živi, zahvalimo našim sestrama i braći, našoj gradonačelnici Krfa i njenim saradnicima na tome što čuvaju ovo srpsko svetilište.

I došli smo da kažemo i najavimo da ćemo prvi put posle 1936. godine, kada je naša država tada po drugim imenom podigla ovaj monumentalni mauzolej, već od oktobra meseca kao Vlada Srbije i Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja poslati tim kome smo obezbedili sredstva da uradi projekat i da sledeće godine, uz Božju pomoć, uz podršku naših prijatelja sa Krfa i iz Grčke, krenemo u veliku, temeljnu obnovu mauzoleja na ostrvu Vido.

U slavu srpskih junaka i mučenika da se nikada ne zaboravi, živela Srbija, živeo srpski narod i živelo srpsko-grčko bratstvo”, naveo je Selaković, koji je položio venac u „Plavu grobnicu”.

Ostali naslovi

Transparentnost i obim prometa na tržištu nepokretnosti po regionima
Srpska ekonomija
U izveštaju RGZ navodi da je broj registrovanih pregleda podataka na sajtu pokazuje zainteresovanost interesnih grupa i javnosti za praćenje tržišta nepokretnosti. Tokom prvog polugodišta 2023. godine bilo je 69.457 pregleda sa mesečnim prosekom od 11.576, s tim da je najveći broj pregleda bio u mesecu martu 13.910
 Online sajam poljoprivrednih mašina od 15. septembra do 15. oktobra
Srpska ekonomija
Online sajam poljoprivrednih mašina okupio je i ove godine preko 35 izlagača, a posetioci na jednom mestu mogu pronaći ponude novih traktora, priključnih mašina, prikolica, kombajna, kosilica, kao i ponudu alata i ostale opreme. Izlagači su pripremili brojne sajamske pogodnosti, a svi oglasi sa unetim olakšicama za potencijalne kupce biće posebno označeni
Projekat eTaksi pokrenut u Beču i Gracu
Srpska ekonomija
Puštanjem u rad prvih električnih taksi stajališta pokrenut je projekat „eTaksi“ u Beču i Gracu koji će postaviti smernice za čitavu industriju. Ukupno osam taksi stajališta sa 56 električnih taksi vozila u Beču i dva stajališta sa deset vozila u Gracu će biti preuređeno u specijalizovanim radionicama
Publikacija Francusko prisustvo u Srbiji svečano uručena francuskom ministru Olivier Becht-u
Srpska ekonomija
Povodom posete francuskog ministra za spoljnu trgovinu, ekonomsku atraktivnost i dijasporu, gospodina Olivier Becht-a Francusko-srpska privredna komora objavila je ažurirano izdanje publikacije Francusko prisustvo u Srbiji – uspesi i perspektive
Manifestacijom Prijatelji dobre energije završeno obeležavanje Klimatske nedelje u Beogradu
Srpska ekonomija
Manifestacija „Prijatelji dobre energije“ okupila je veliki broj posetilaca svih uzrasta ove subote na Kalemegdanu, pokazujući da kod Beograđana i stanovnika okolnih mesta postoji veliko interesovanje za brigu o životnoj sredini i očuvanje klime
Otvorene prijave za Školu privatnosti
Srpska ekonomija
Na drugu po redu školu privatnosti pozivaju se svi oni koji žele da saznaju više o razvoju prava na privatnost, savremenim izazovima za zaštitu privatnosti, posebno u kontekstu razvoja novih tehnologija i bezbednosnih pretnji, ali i o načinima na koje mogu da ostvare i zaštite svoje pravo na privatnost u različitim sferama života
Održan poslednji Serbia Business Run u ovoj sezoni – Trka za šume u punom jeku
Srpska ekonomija
Na Adi Ciganliji je održana Schneider Electric Belgrade Business Run trka, sa do sada najvećim brojem takmičara. Serbia Business Run je prošle godine u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac pokrenuo i kampanju “Trka za šume. Cilj je da društveno najodgovornije kompanije doniraju stabla koja će biti zasađena u saradnji sa ovogodišnjim partnerom, Vojvodina šumama
Održan sajam stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini
Srpska ekonomija
Sajam, koji je organizovan po 14. put otvorio je potredsednik Valde Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević. Reč je o manifestaciji izložbeno-takmičarskog karaktera koja se svake godine organizuje u drugom gradu ili opštini, s ciljem da promoviše žene iz ruralnih područja Vojvodine, njihovo stvaralaštvo, potencijale i preduzetnički duh, kao i društveni aktivizam
Obeležena 105-godišnjica proboja Solunskog fronta
Srpska ekonomija
I došli smo zato ne samo iz Srbije, već i iz Republike Srpske, došli smo zato ne samo iz Šumadije, nego iz junačke Boke iz Crne Gore. Došli smo ovde da svojim precima kažemo da je Srbija bolja i da je Srpska bolja, da su Srbi jedinstveniji no što su bili ranije i da ovde ne dolazimo samo da tugujemo i plačemo, već dolazimo da se osetimo ponosnim, rekao je između ostalog ministar Selaković
Srbija i Kina potpisale Sporazum o međusobnom priznavanju ovlašćenja pomoraca
Srpska ekonomija
Sporazum će omogućiti pomorcima iz Srbije da u potpunosti slobodno, sa srpskim diplomama i ovlašćenjima, rade na teritoriji Kine, odnosno na brodovima koji plove pod zastavom Kine, što važi i za kineske pomorce koji mogu da rade i na brodovima pod zastavom Srbije