Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uspesi nacionalnog kartičnog DinaCard sistema beleže rast i u godini za nama

Narodna banka Srbije
Srpska ekonomija

Na osnovu ostvarenog broja i vrednosti transakcija u DinaCard sistemu u 2022. godini, može se zaključiti da je iza nas još jedna uspešna godina u kojoj su ostvareni pozitivni rezultati kod korišćenja nacionalne platne kartice DinaCard.

U prethodnoj godini u DinaCard sistemu je nastavljen rast broja transakcija i zabeleženo je povećanje za 20% u broju realizovanih transakcija na fizičkim prodajnim mestima i za oko 66% na internet prodajnim mestima u odnosu na 2021. godinu. Tome je doprineo i rast broja internet prodajnih mesta koja prihvataju DinaCard platne kartice, i u ovom trenutku 1.800 internet prodajnih mesta prihvata DinaCard kartice, dok se DinaCard kartice prihvataju na praktično svim POS terminalima i bankomatima u prihvatnoj mreži.

Narodna banka Srbije podseća građane da korišćenje nacionalne platne kartice donosi značajne pogodnosti i prednosti za društvo u celini i iz tog razloga su nacionalni kartični sistemi prisutni  na velikom broju razvijenih tržišta u svetu – U Nemačkoj, Francuskoj, Danskoj, Španiji, Italiji, Norveškoj, Belgiji i dr, a značaj postojanja nacionalnih kartičnih sistema je višestruk:

niži troškovi koje banke imaju prema nacionalnim kartičnim sistemima, u odnosu na internacionalne, a s obzirom na to da se u praksi troškovi prevaljuju na korisnike- trgovce (preko trgovačke naknade) i građane (preko usluga održavanja tekućeg računa i sl), smanjuju se i troškovi koje plaća društvo u celini;
Na primer, troškovi banaka prema internacionalnim kartičnim sistemima u 2019. i 2020. godini, bili su preko 100 miliona EUR, odnosno preko 95% ukupnog prihoda svih kartičnih sistema na tržištu, dok su s druge strane, u tom periodu imali 75% učešća u ukupnom prometu. Troškovi banaka prema nacionalnom kartičnom sistemu su u istom periodu iznosili 5,6 miliona EUR, odnosno malo iznad 5% ukupnog prihoda svih kartičnih sistema na tržištu, dok je s druge strane, u navedenom periodu, nacionalni kartični sistem imao 25% učešća u ukupnom prometu.

sredstva naplaćena za usluge nacionalnim platnim karticama ostaju u zemlji i ne predstavljaju novčani odliv iz zemlje, već, naprotiv, doprinose nacionalnim privredama;

usluge su prilagođene lokalnim potrebama;

obezbeđuju nezavisnost finansijskog sistema – izvršavanje transakcija platnim karticama ne zavisi od jednostranih odluka kartičnih sistema (koji su privatne kompanije) jer se obrada i netiranje transakcija karticama internacionalnih kartičnih sistema izvršava van Republike Srbije;

finansijska inkluzija - domaći sistemi se bolje prilagođavaju potrebama domaćih kupaca i trgovaca kroz razvoj novih proizvoda, a time se bezgotovinska plaćanja čine dostupnijim i građanima i privredi, a jedan od uspešnih primera je plaćanje na rate debitnom karticom koja je pandan čekovima;

veća konkurencija - sprečava se stvaranje monopola/duopola koji su karakteristični za tržišta platnih kartica (banke imaju više izbora, internacionalni kartični sistemi ne mogu nametati nepovoljne uslove poslovanja);

Spisak prodajnih mesta na kojima možete plaćati domaćom karticom na internetu možete pronaći na sajtu dinacard

Na inicijativu Narodne banke Srbije da se korisnicima ponudi bezgotovinski platni instrument koji će im omogućiti da plaćaju na odloženo, u okviru svojih raspoloživih sredstava i bez potrebe da se dodatno zadužuju u banci korišćenjem kredita, omogućeno je plaćanje na rate DinaCard debitnim karticama. Kako su troškovi za procesiranje transakcija u DinaCard sistemu  daleko niži u poređenju s internacionalnim kartičnim sistemima, kod plaćanja DinaCard karticom na odloženo ili na rate, trgovci plaćaju značajno nižu trgovačku naknadu u odnosu na slične proizvode kartica inostranih kartičnih sistema, što DinaCard karticu čini prvim izborom kod trgovaca i za ovu vrstu plaćanja. U 2022. godini promet korišćenjem ovog platnog instrumenta povećan je za 32% u odnosu na 2021. godinu.

Plaćanje na rate bez kamate debitnom DinaCard platnom karticom u ovom trenutku svojim korisnicima omogućavaju tri banke na našem tržištu – Banka Poštanska štedionica, NLB Komercijalna banka i Banca Intesa.

Kartična infrastruktura i u prethodnoj godini nastavila je uspešan razvoj povećanjem kapaciteta prihvatne mreže i prihvatanjem platne kartice kineskog kartičnog sistema UnionPay, koju sada sve banke prihvataju na svojim bankomatima, kao i na većem delu prihvatne mreže POS terminala. Započete su i aktivnosti na omogućavanju prihvatanja platnih kartica američkog kartičnog sistema Discover Financial Services u Republici Srbiji.

Uz sve navedeno, podsećamo da je DinaCard platni sistem u saradnji sa Bankom Poštanskom štedionicom, UniCredit bankom i kompanijama NIS Petrol i Merkator Srbija omogućio korisnicima novu i modernu funkcionalnost koja im olakšava podizanje gotovog novca bez odlaska do bankomata ili šaltera banke, što je od posebnog značaja za stanovništvo u mestima u kojima ne postoje instalirani bankomati niti filijale ili ekspoziture banaka. Reč je o servisu „Podigni dinare”, koji korisnicima omogućava da prilikom plaćanja na svim benzinskim stanicama NIS Petrol i Gazprom ili kupovinom u prodajnim objektima Mercator/Roda/iDEA podignu i gotov novac, i to u iznosu do 5.000 dinara, bez dodatnih troškova. Pored navedenih koristi za vlasnike DinaCard kartica, ova usluga značajna je i za trgovce, jer smanjuje vreme potrebno za upravljanje, kao i troškove upravljanja gotovinom, odnosno smanjuje se iznos gotovine u blagajni, budući da se ona, isplatom potrošaču, pretvara u novac na računu trgovca, čime trgovac ovaj deo pazara uplaćuje na račun. Istovremeno, ponuda servisa „Podigni dinare” uvećava konkurentnost trgovaca, jer predstavlja mogućnost za privlačenje dodatnog broja potrošača u prodajni objekat.

Prikazani rezultati potvrđuju da je nacionalna DinaCard kartica prvi izbor kod korisnika platnih kartica, kao i najpoželjnija kartica kod trgovaca, odnosno da predstavlja najisplativiji izbor za sve učesnike na domaćem tržištu platnih usluga, saopšteno je iz Kabineta guvernera.

Ostali naslovi

Na alkoholna pića u BiH potrošeno 231,7 miliona maraka
Srpska ekonomija
Na tržište BiH, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, lani je stiglo alkoholnih pića u vrednosti većoj od 231,7 miliona maraka, što je za oko 40 miliona više nego godinu ranije, a kao omiljeno izdvaja se pivo, na drugom mestu je vino
Vodič za savršen vikend u Beogradu u izraelskim medijima
Srpska ekonomija
zraelska novinarka Roni Eran, koja je nedavno boravila u našoj prestonici, objavila je „Vodič za savršeni vikend u Beogradu”, kojim je podelila svoj prvi doživljaj Beograda u magazinu „Atmag”. „Beograd nije klasična evropska prestonica sa baroknim palatama i širokim bulevarima, ali je grad sa neverovatnom energijom, napisala je
 Svetske zalihe pšenice su snižene na 267,2 mil t
Srpska ekonomija
Količina kukuruza u SAD bi trebala da dostigne 34,08 mil t, što je povećanje za 1,9 mil t u odnosu na prošlomesečnu procenu. Zalihe ove sezone bi trebalo da budu 0,9 mil t manje nego prethodne sezone. Cene ulja uljane repice u Roterdamu su pale ispod 1.000 $/t i to još uvek nije dovelo do značajnog povratka kupaca
Akcija pojačane kontrole saobraćaja do 12. marta
Srpska ekonomija
Pripadnici saobraćajne policije do 12. marta, tokom međunarodne akcije pojačane kontrole saobraćaja, posebnu pažnju usmerićei na kontrolu korišćenja sigurnosnog pojasa i načina prevoženja dece u vozilima
Konferencija Mentalno zdravlje starijih žena
Srpska ekonomija
„Mentalno zdravlje starijih žena“ bila je tema konferencije koja je održana na Fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu. Cilj je da se podigne svest o unapređenju sistema za podršku osobama sa mentalnim smetnjama, problemima koje starost sa sobom nosi, kao i značaju razumevanja starih lica, njihovoj nezi i uvažavanju
Cene namirnica u BiH ne padaju
Srpska ekonomija
Četvročlanoj porodici u Sarajevu mesečno trebaju 3.583 KM za sve troškove, u Mostaru 3.500, a u Banjaluci 3.999
Vienna Blues Spring 2023
Srpska ekonomija
Ovogodišnji Vienna Blues Spring festival će se održati od 20. marta do 31. maja na četiri lokacije u Beču. Nacionalni i internacionalni muzičari će izvesti 50 koncerata i pokazati širinu žanra nudeći mnogo više od klasičnog bluza: sving, fank, rok, bugi i džamp
Air Serbia i ove godine leti iz Niša i Kraljeva do Tivta
Srpska ekonomija
Air Serbia od 14. juna pokreće sezonske letove između Niša i Tivta, kao i letove od Kraljeva do Tivta. Sezonski letovi na relaciji Niš-Tivat, koje je Air Serbia obavljala i prošle godine, realizovaće se svake srede i nedelje do 13. septembra. Linija iz Kraljeva ka Tivtu će se obavljati dva puta nedeljno, sredom i petkom
Turistička ponuda Srbije predstavljena na Međunarodnom sajmu turizma ITB u Berlinu
Srpska ekonomija
Da su nemački turisti prepoznali kvalitet Srbije kao turističke destinacije potvrđuju podaci da na osnovu statistika iz 2022. godine broj noćenja nemačkih turista u Srbiji je dostigao 242.481 (+72%) što je premašilo broj noćenja iz rekordne 2019. godine, što nemačke turiste svrstava na četvrto mesto (posle Rusije, Turske i BiH)
Pad cena žitarica rast obima prometa
Srpska ekonomija
Na robno-berzanskom tržištu, u odnosu na prethodnu nedelju, beleži se veći obim trgovanja, ali se negativni cenovni trend nastavio kod svih primarnih poljoprivrednih proizvoda. Ukupno je trgovano 3.800 tona robe, čija finansijska vrednost iznosi 114.565.000,00 dinara, što je rast od 31,42%