Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Marin Le Pen i Emanuel Makron – francuski gladijatori

Pariz
Mitko Arnaudov

Nakon jučerašnjeg održavanje prvog kruga predsedničkih izbora u Francuskoj, predviđanja su se poazala istinitim. Od 11 kandidata, predstavnica ekstremne desnice Marin Le Pen i centrista Emanuel Makron postali su favoriti koji ulaze u drugi krug izbora.

Za dve nedelje građani Francuske će birati između politike koja je, bar u retoričkom smislu, veoma bliska britanskim težnjama za ponovnu nezavisnost ili političke smernice koje će dodatno ojačati francusku ulogu u Evropskoj uniji. Brojni analitičara smatraju da su ovi izbori ključni parametri koji bi mogli da predvide kako će izgledati evropska porodica u budućnosti.

Marin Le Pen u ekonomskom smislu predstavlja pravog merkantelistu. Zalaže se za čvrsti protekcionizam i favorizovanje francuskog izvoza, uz mogućnosti maksimalnog smanjenja uvoza. Za razliku od svog protivkandidata, Le Pen se zalaže za nove radikalne izmene u okvirima francuske ekonomije. Zalaže se za novu etapu francuske nacionalne eknomije čije glavne karakteristike bi bile protekcionizam, nove barijere i izlazak iz evrozone. Možda najozbiljniji momenat u svemu ovome predstavlja ponovno vraćanje na nacionalnu valutu „novi francuski franak“. Le Penova smatra da će novi franak sa nižom stopom vrednosti u odnosu na aktuelnu vrednost evra doprineti pospešivanju konkurentnosti francuskog izvoza. Na osnovu ovoga i nacionalni dug bi bio konvertovan u novoj valuti, što bi značilo dodatno olakašanje za francusku privredu. Pored značajnh ekonomskih novina, ona je u predizbornoj kampanji nagovestila i referendum o istupanje iz Evropske unije. Le Penova važi za izrazitrog anti-globalistu i predlaže takozvani intelegentni protekcionizam. Eventualna njena pobeda bi ukinula postojeće i zabranila potpisivanje novih ugovora o slobodnoj trgovini između Francuske i drugih zemalja, francuske kompanie bi bile privelegovane u procesu zaključivanja javnih poslova, ustanovio bi se novi porez za kompanije koje zapošljavaju strance i takođe uvozni proizvodi bi se suočile sa novim podignutim stopama poreza.

U odnosu na domaće stanovništvo Marin Le Pen bi pokrenula veliku socijalnu podršku. Za najsiromašniji deo stanovništva bio bi ukinut porez na prihod, smanjila bi se starosna granica koja je neophodna za ulazak u penziju i celovito bi osujetila proces privatizacije velikih francuskih državnih preduzeća.

Sa druge strane, Emanuel Makron, istaknuti bivši bankar i ministar finansija zagovara socijalni liberalizam. Smatra da francuska ekonomija može da postane konkurentnija jedino ako se prilagodi procesu globalizacije i ojača razinu na zajedničkom tržištu. Ključne mere za koje će se on zalagati u slučaju pobede na izborima biće smanjenje korporativnih poreskih stopa sa sadašnjih 33% na 25%. Druga značajna mera za većinu Francuza će biti takođe smanjenje poreza na imovinu i stanovanje na lokalnom nivou. U svemu ovome možda najobimnija promena će predstavljati smanjenje javne potrošnje za 60 milijarde evra i smanjenje broja državnih službenika za 120 hiljada tako što neće biti primanja novih kadrova nakon penzionisanja starih. Za Makrona ključ održivosti francuske ekonomije se nalazi u slobodnom tržištu na celom evropskom kontinentu. U slučaju pobede on će potrošiti čak 50 milijarde evra za period od pet godina u oblastima profesionalnog usavršavanja, razvoja energetskog sektora, životne sredine, javnog prevoza, zdravstvene zaštite i poljoprivrede.

Šta će odlučiti francuski građani za dve nedelje umnogome zavisi i od tokova koji će uslediti u narednih 14 dana. Da li će bezbednosni rizici biti relativizovani? Da li će proces BREXIT-a imati nove momente? I na kraju, da li će turbulencije u Siriji i na Korejskom poluostrvu ostati u status quo stanju.

Ostali naslovi

Promenjive cene nafte
Srpska ekonomija
Cena nafte na početku izveštajnog perioda beleži pad, pod uticajem ponovnog otvaranja najvećih naftnih polja u Libiji i znakova veće proizvodnje nafte iz uljanih škriljaca u SAD, usled čega je došlo do rasta zabrinutosti oko viška ponude nafte na globalnom nivou
Predviđa se pad cene rude gvožđa
Srpska ekonomija
Cena rude gvožđa će naredne godine pasti ispod 50 dolara po metričkoj toni, jer zalihe nastavljaju da rastu, prema proceni ekonomiste australijske banke Vestpak benking korp, Džastina Smirka
Građani Đevđelije protiv rudnika zlata
Mitko Arnaudov
Čak 68,5% od ukupnog broja glasača na biračkom spisku u Đevđeliji odazvalo se pozivu na referendum i odlučno se usprotivilo otvaranju rudnika. Od 13.384 građana koji su izašli na izbore, njih 13.097 je glasalo protiv, što je skoro 99% od ukupne izlaznosti
Rang lista uspešnosti za mart 2017. godine
Srpska ekonomija
Sektor za katastar nepokretnosti je u postupku kontrole i praćenja rešavanja predmeta u službama za katastar nepokretnosti izvršio analizu podataka za mart 2017. godine. Analizirani podaci se odnose na upravne predmete, spiskove akata (kopija plana, uverenje, list nepokretnosti), vodove, masovnu procenu i vanupravne predmete, saopštio je Republički geodetski zavod
Raste cena zlata
Srpska ekonomija
Cena zlata beleži rast od 3. aprila pod uticajem geopolitičkih tenzija, nakon što je predsednik SAD, Donald Tramp, ukazao na mogućnost da se spoljnotrgovinski odnosi sa Kinom iskoriste kako bi se obezbedila saradnja između Kine i SAD i njihov zajednički nastup protiv Severne Koreje
Nagrade na Sajmu građevinarstva
Srpska ekonomija
Stručni žiri Beogradskog sajma dodelio je tradicionalna priznanja izlagačima i učesnicima 43. Međunarodnog sajma građevinarstva SEEBBE 2017, koji je od 19. do 23. aprila okupio više od 550 izlagača iz 30 zemalja
Softverski stručnjaci iz Srbije nagrađeni u Švacarskoj
Srpska ekonomija
Rešenje na kome su radili softverski stručnjaci iz Srbije pod nazivom 2Relaunch Sunrise. Mobile First" trijumfovalo je na najstarijem evropskom konkursu u internet industriji pod nazivom „Best of Swiss Web"
Dinar ojačao
Srpska ekonomija
Dinar je danas ojačao 0,1 odsto prema evru u odnosu na danas i zvanični srednji kurs je 123,45 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije
Srbija na 4. mestu po transparentnosti u izvozu malog i lakog naoružanja
Srpska ekonomija
U redovnoj godišnjoj publikaciji „Trade Update 2016, Transfers and Transparency“, koja se bavi trgovinom malim i lakim naoružanjem, Srbija se u 2016. godini našla na četvrtom mestu po transparentnosti u izvozu malog i lakog naoružanja, iza Nemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Holandije. Od zemalja regiona, Hrvatska je na 18, a BiH na 44. mestu
Napravljena baza nezakonito izgrađenih objekata
Srpska ekonomija
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Vlade Republike Srbije napravilo je prvu bazu nezakonito izgrađenih objekata, nakon uspešno obavljenog sveobuhvatnog popisa po gradovima i opštinama u Srbiji