Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izbor između evra i novog franka

Šta će doneti predsednički izbori u Francuskoj
Mitko Arnaudov

Predsednički izbori u Francuskoj republici, koji će biti održani 23. aprila i 7. maja ove godine, predstavljaju svojevrstan referendum za građane Francuske o tome da li žele da se vrate političkim „stopama De Gola“ ili da nastave evropskom putanjom.

Za svetske kladionice vodeći kandidati u ovoj izbornoj trci biće Marin Le Pen, predsednica desničarskog Nacionalnog fronta i Emanuel Makron, bivši ministar ekonomije i istaknuti bankar. 

Marin Le Pen u svojoj predizbornoj kampanji čvrsto se zalaže sa ukidanje valute evra. Ona smatra da je vreme da Francuska vrati svoju nacionalnu valutu „novi“ franak koji bi imao manju vrednost u odnosu na sadašnju vrednost evra. Prema njenim rečima, takav potez bi učinio francuske proizvode konkurentnijim na međunarodnom tržištu, a samim tim bi uvećao francuski izvoz. U predizbornoj političkoj platformi liderke Nacionalnog fronta spominju se i brojne restriktivne mere u odnosu na francuske kompanije koje nameravaju da premeste svoje proizvodne kapacitete u državama sa niskim primanjima. Ona je upozorila rukovodstva francuskih kompanija da odustanu od takve ideje. Najavila je da će njena vlada uvesti uvozne takse na proizvode francuskih kompanija koje su proizvedene izvan francuskih granica. Marin Le Pen smatra de će njena pobeda na izborima dovesti do nove reindustrijalizaciju Francuske. Svoj predizborni ekonomski program naziva „pametnim protekcionizmom“ i veruje da je to jedini način da francuska ekonomija ponovo postane održiva.

Sa druge strane, Emanuel Makron, koji važi za Le Peninog najvećeg oponenta na ovim predsedničkim izborima, zastupa potpuno drugačije mišljenje. Makron predlaže drugačije mere na putu kreiranja stabilne francuske ekonomije. Za njega su principi otvorenih granica i još dublja integracija u okvirima Evropske unije jedinstvena alternativa u pravcu ekonomskog oporavka Francuske. Posmatrano sa političkog ugla, Makron smatra da Francuska treba da ostane u srcu Evrope. U svom predizbornom programu zalaže se za sklapanje novih ugovora o slobodnoj trgovini između Evropske unije i drugih subjekata međunarodnog prava, a pruža i snažnu podršku realizaciji sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Kanade. Makronove ključne mere koje bi sprovodio ukoliko pobedi na ovim izobrima su reforma sistema zdravstvenog osiguranja, smanjenje javne potrošnje do 60 milijarde dolara, kreiranje uslova za fleksibilno radno vreme kako bi kompanije bile efikasnije, kao i investicije od 50 milijarde dolara u periodu od 5 godina u oblastima energetike, životne sredine, javnog transporta, zdravstvenog sistema i osiguranja.

Izbor ostaje u rukama francuskih građana. Da li žele osnaženu francusku ekonomiju u okvirima nove Evropske federacije ili nezavisnu francusku ekonomiju koja će samostalno igrati tržišnu utakmicu. Predstojeći predsednički izbori u Francuskoj će postaviti novi kurs u njenim političkim i ekonomskim tokovima. Prethodna izborna godina je bila veoma izazovna i iznenađujuća kako na Evropskom kontinentu, tako i u Severnoj Americi. Da li će se isti takav trend nastaviti u ovoj godini?
 

Ostali naslovi

Poslovne zone za 10.000 radnih mesta
Srpska ekonomija
Efekti poslovnih zona su otvaranje najmanje 10.000 radnih mesta, ali i zapošljavanje velikog broja radnika u samoj izgradnji te infrastrukture. U narednom periodu cilj je da aktiviramo i gradove i opštine koji do sada nisu učestvovali na konkursima jer nemaju projekte, naglasio je državni sekretar u Ministarstvu privrede Dragan Stevanović
Skup o novim mogućnostima proizvodnje industrijske konoplje
Srpska ekonomija
Tema uzgoja industrijske konoplje u Srbiji i svi prateći aspekti ove rastuće poljoprivredne grane razmatrani na posećenom skupu "Proizvodnja konolje u Srbiji - nove mogućnosti" održanom u Privrednoj komori Srbije
Rusija vraća BiH dug bivšeg SSSR-a
Srpska ekonomija
Sporazum o regulisanju obaveza bivšeg SSR-a prema BiH koji su u Moskvi potpisali zamenik predsedavajućeg Saveta ministara Bosne i Hercegovine i ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda i zamenik ministra finansija Ruske Federacije Sergej Storčak obavezuje Moskvu da u roku od 45 dana od ratifikacije Sporazuma vrati BiH 125 miliona dolara, koliko joj duguje bivši SSSR
Fond SCV investira u srpski Kjub
Srpska ekonomija
Regionalni investicioni fond South Central Ventures (SCV) investiraće milion evra u srpsku kompaniju Kjub (Cube), kako bi nastavila da razvija inovativnu platformu poslovnih podataka, saopštio je SCV
Dinar miruje
Srpska ekonomija
Zvanični srednji kurs iznosi 123,9093 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
En-Si-Ar otvara još 1.500 radnih mesta u Srbiji
Srpska ekonomija
Ministar privrede Goran Knežević i generalni direktor En-Si-Ara (NCR) za Srbiju Vladan Živanović potpisali su danas u Vladi Srbije Ugovor o dodeli podsticajnih sredstava za investicioni projekat: "En-Si-Ar Kampus – proširenje i konsolidacija poslovanja En-Si-Ara u Republici Srbiji"
Mihajlovićeva i direktorka EIB o železničkim projektima kod Niša
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa direktorkom Regionalne kancelarije Evropske investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan Dubravkom Negre o finansiranju projekta izgradnje obilazne pruge oko Niša, ali i drugim projektima na železnici na jugu Srbije, vrednim ukupno 230 miliona evra
Srpski proizvođači lekova i medicinskih sredstava uskoro na tržištu Albanije
Srpska ekonomija
Lefter Sulkaj, predsednik kompanije Sulkaj razgovarao je u PKS sa predstavnicima srpskih proizvođača lekova i medicinskih sredstava o mogućnostima saradnje, a u narednom periodu očekuje se i sklapanje poslovnih aranžmana
Jafa novi vlasnik Baninija
Srpska ekonomija
Kompanija Jafa iz Crvenke novi je vlasnik preduzeća Banini u stečaju iz Kikinde. Jafa je kupila Banini na aukciji po početnoj ceni od 15 miliona evra
Predsednik PKS primio ambasadorku Sudana
Srpska ekonomija
Ambasadork Sudara, nj.e. Ilhan Ahmed u susretu sa predsednikom PKS Marko Čadežom izrazila je interes za poslovanje srpske privrede i mogućnost uspostavljanja većih poslovnih veza između dve zemlje, saoštila je Privredna komora Srbije