Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Da li će ekonomija uspeti da spasi Evropu

Beograd
Mitko Arnaudov

Novi američki predsednik Donald Tramp smatra da će izlazak Velike Britanije povoljno uticati na očvršćivanje evropskog jedinstva. On dodatno navodi da to zapravo predstavlja svojevrstan prirodan tok, jer dok su Britanci bili integralni deo evropske porodice pojavljivalo se otvoreno suparništvo i takmičenje između drugih zemalja članica EU sa jedne strane i Velike Britanije sa druge strane. Da li će to zaista tako i biti, odnosno da li će EU – 27 uspeti da preživi aktuelne političke turbulencije umnogome zavisi i od ekonomskih (ne)prilika na kontinentu. U ovom trenutku evropski lideri i dalje nisu sigurni kako će se odvijati proces britanskog napuštanja Unije i da li to u stvarnosti može da izazove domino efekat.

Ekonomska situacija u okviru evrozone ukazuje da tokovi ne idu u lošem smeru. U februaru 2017. godine nezaposlenost u granicama evrozone pala je na 9,5% i dostigla je najniži nivo od maja 2009. godine. Rezultati istraživanja koje je sprovedeno u 3000 proizvodnih postrojenja, takođe u okvirima Unije, ukazuju na novu dinamiku odnosno da je proces proizvodnje povećan na nivou koji nije bio dostignut još od aprila 2011. godine.

Ipak, političke turbulencije su veoma glomazne da bismo mogli da ih izolujemo u odnosu na aktuelne ekonomske performanse. Izalazak Velike Britanije predstavlja čin sa kojim se po prvi put suočava evropska porodica u svojoj 60 godišnjoj istoriji. Predsednički izbori u Francuskoj takođe će značajno uticati na očuvanje ili izmenu postojećeg načina funkcionisanja Unije. Iako su građani Holandije na izborima u martu odbacili ideje desničarskog populiste Geerta Vildersa, to ne znači da je savremeni populizam i desničarski ekstremizam pobeđen na evropskom kontinentu.

Značaj izbora u Francuskoj je više nego evidentan. Francuska će u svojstvu jedne od ključnih zemalja članica Evropske unije označiti kraj ili novi početak evropskih integracija. Čuvena desničarka Marin Le Pen smatra da je evropska valuta prilagođena Nemačkoj, a ne potrebama francuske ekonomije. Međutim, blago poboljšanje ekonomskih tokova u granicama EU uočeno je i u Francuskoj. Proizvodna postrojenja beleže rastuće linije u procesu proizvodnje, no procenat nezaposlenih Francuza je i dalje oko 10%, što u realnosti znači oko 10 miliona Francuza bez posla.

U okvirima evrozone od aprila 2013. godine, kada je broj nezaposlenih dostigao nivo od 19,3 miliona, do danas otvoreno je 3,9 miliona novih radnih mesta. Postoje pozitivni pomaci, no i dalje je više od 15 miliona građana Evropske unije nezaposleno. Najveću opasnost predstavljaju negativne tendencije u kreiranju novih radnih mesta za mlade. U Španiji i Grčkoj situacija je alarmantna jer je više od 40% mladih nezaposleno.

Evropska unija svakako ulazi u novu etapu svog postojanja. Da li će nova etapa doprineti višem stepenu integracija ili ćemo se ponovo sresti sa Evropom jakih nacionalnih država umnogome zavisi od aktuelnih političkih i ekonomskih tokova, kao i od načina njihovog sinhornizovanja.

Ostali naslovi

Porasla prodaja BMW vozila
Srpska ekonomija
Automobilska kompanija BMW sa sedištem u Minhenu prodala je prošlog meseca na američkom tržištu luksuznih automobila 31.015 vozila, i time nadmašila nadmašila Dajmlerov Mercedes-Benc za oko 1.900 jedinica
Aleksić zainteresovan za Jubmes banku
Srpska ekonomija
Za Jumbes banku, u kojoj država ima najveći broj akcija, 20,1 odsto, zainteresovan je biznismen Miroljub Aleksić, vlasnik Alko grupe, čiji deo Alfa plam ima 4,99 odsto udela u akcijama ove banke
Nova opcija plaćanja javnog gradskog prevoza u Beogradu
Srpska ekonomija
Korisnici javnog gradskog prevoza od danas na raspolaganju imaju još jednu mogućnost plaćanja i to on-lajn, saopštio je „Bus plus” sistem. Ovaj vid plaćanja odnosi se na mesečne dopune, dopune za prvu ili drugu polovinu meseca, kao i na godišnje
Vučić i Plenković razgovarali o Agrokoru
Srpska ekonomija
„Plašim da će Agrokor da nam bude teška, teška, veoma teška tema i kod nas u Srbiji, ne samo u Hrvatskoj i BiH“, izjavio je danas u Mostaru premijer Srbije Aleksandar Vučić
Poboljšani izgledi za članstvo Srbije u EU
Srpska ekonomija
Imamo novu političku paradigmu i veliki zaokret ka izuzetno ekonomski orijentisanom programu koji vodi Vlada Srbije. Javni dug je smanjen, nezaposlenost je opala sa 26 odsto pre dve godine na sadašnjih 13 procenata, izjavio je za američki portal Politiko Vladimir Krulj, glavni ekonomista srpskog pregovaračkog tima sa EU i predsednik Upravnog odbora Komercijalne banke
Budva najzaduženiji crnogorski grad
Srpska ekonomija
Najzaduženija crnogorska opština 31. decembra prošle godine bila je Budva sa 66,7 miliona evra, od čega je većina ili 64,5 miliona prema inostranstvu. Na drugom mestu je Podgorica sa 19,3 miliona, a na trećem Bijelo Polje sa 13,1 milion eura
Sve više banaka u rukama srpskih privrednika
Srpska ekonomija
AIK banka, u vlasništvu kompanije iz "MK grupe" Miodraga Kostića, kupuje 100 odsto akcija Alfa banke u Srbiji. Takođe, Direktna banka (nekadašnja Kredi banka, potom KBM banka Kragujevac) iza koje stoje Andrej Jovanović i Bojan Milovanović, dobila je dozvolu za preuzimanje Findomestik banke
Kretanje ekonomske i spoljnotrgovinske aktivnosti
Srpska ekonomija
Industrijska proizvodnja je u februaru 2017. zabeležila rast od 1,7% u odnosu na prethodni mesec, dok je u odnosu na februar prethodne godine bila niža za 1,7%. Posmatrano prema strukturi ukupne industrije, prerađivačka industrija beleži međugodišnji rast od 2,5%, dok je u sektorima rudarstva i snabdevanja električnom energijom, gasom i parom zabeležen pad od 1,4% i 12,8%
Plaćanje u RTGS sistemu i kliringu
Srpska ekonomija
Vrednost prometa u RTGS sistemu u martu iznosila je 3.396,4 milijarde dinara, a vrednost prometa u kliringu 38,4 milijarde dinara, ili 1,1% ukupne vrednosti. Prosečna dnevna vrednost prometa u RTGS sistemu iznosila je 147,7 milijardi dinara, a prosek vrednosti prometa u kliringu 1,7 milijardi dinara
Povećan javni dug Mađarske
Srpska ekonomija
Javni dug Mađarske iznosio je na kraju prošle godine 25.922 milijarde forinti (84 milijarde evra), odnosno 74,1 odsto bruto domaćeg proizvoda