Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tri nedelje za podnošenje zahteva za izmirenje duga Direkciji za građevinsko zemljište

Beograd
Srpska ekonomija

Više od 200 dužnika podnelo je zahtev za zaključenje ugovora od kada je u januaru Skuština Beograda usvojila Odluku o načinu izmirenja dospelog duga po osnovu naknade za uređivanje građevinskog zemljišta, saopšteno je iz Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda. 

Grad Beograd će po zaključenim ugovorima prihodovati više od 200 miliona dinara, a investitorima je omogućeno da plate svoje dosadašnje dugovanje sa ili bez popusta, uz otpis obračunate, a neplaćene kamate. U skladu sa odlukom iz januara, zahtevi se mogu podneti do 27. aprila.

Primera radi, investitor danas ima osnovni dug od dva miliona dinara i kamatu od 500 hiljada dinara, dakle ukupno duguje 2,5 miliona dinara, preneo je Beoinfo.

Prema usvojenoj odluci, investitor koji podnese zahtev do 27. aprila stiče pravo na otpis 500.000 dinara kamate, ali mu se daje i mogućnost da osnovni dug od dva miliona dinara plati do 27. maja sa popustom od 50 posto. Investitor na kraju uplaćuje milion dinara i prestaje da bude dužnik po osnovu naknade za uređivanje građevinskog zemljišta. Postoji i druga mogućnost, po kojoj se takođe otpisuje kamata, kada se osnovni dug plaća bez popusta na 12 rata, uz dostavljanje sredstava obezbeđenja, hipoteke ili bankarske garancije.

Odlukom nisu obuhvaćeni dužnici protiv kojih je doneta pravosnažna sudska presuda ili koji su u nekoj od faza stečajnog postupka.

Važno je napomenuti da time što plaća milion dinara dužnik nije u povlašćenom položaju u odnosu na one investitore koji danas pribavljaju građevinsku dozvolu i plaćaju doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta. Analiza jasno pokazuje da za iste kvadrate planiranog objekta, današnji redovni investitor plaća približno isti iznos doprinosa sa popustom, kao što i dužnik izmiruje nominalni dug sa popustom. Time se ne čini šteta budžetu grada, već naprotiv, obezbeđuju se sredstva koja stoje zarobljena u dugotrajnim sudskim postupcima, za koje nema garancije kada bi bili okončani.

Do sada je 215 dužnika podnelo zahtev za izmirenje duga, od kojih je jednom manjem broju već odgovoreno da nema pravo na zaključenje ugovora jer je protiv njih doneta pravosnažna sudska presuda ili su u stečaju. Sa onim dužnicima koji imaju pravo na otpis kamate i plaćanje sa popustom, zaključeni su ugovori i do sada su naplaćena 162 miliona dinara. Analiza ostalih zahteva za koje se priprema ugovorna dokumentacija pokazuje da se može očekivati još oko 100 miliona dinara koji će biti naplaćeni po osnovu odluke o izmirenju dospelog duga. To su ozbiljna budžetska sredstva od kojih može da se izgradi nekoliko desetina kilometara kanalizacione ili vodovodne mreže, što ukazuje da je Skupština grada ispravno postupila kada je prihvatila ovu inicijativu direkcije.

U saopštenju se navodi da je najveći broj dugovanja nastao u periodu od 2004. do 2011. godine, u vreme kada je tada važećom gradskom odlukom bilo omogućeno da investitori plate samo 10 odsto ukupnog iznosa naknade i dobiju građevinsku dozvolu. Istina, neki od investitora su zapali u stvarne finansijske probleme usled ekonomske krize i nisu bili solventni za izmirenje preostalih obaveza iz ugovora sa direkcijom, ali bilo je puno i onih koji su svesno mešetarili sa ovom mogućnošću plaćanja 10 odsto od ukupnog iznosa naknade. Dobijajući građevinsku dozvolu nalazili su sugrađane koji su, zarad niže cene kvadrata u izgradnji, davali novac tim investitorima za izgradnju objekata ili su davanjem ovlašćenja investitoru, građani ulazili u ugovorni odnos sa direkcijom. Time su postajali solidarno odgovorni za plaćanje preostalih rata iz ugovora, što ih je, od slučaja do slučaja, ostavljalo bez novca i bez završenih stanova ili sa stanovima za koje ne mogu da dobiju upotrebnu dozvolu i upišu svoje vlasništvo u evidenciju nepokretnosti. Jedino što im je ostalo, sigurno jesu dugovanja prema direkciji.
 

Ostali naslovi

Rast izvoza konditorskih proizvoda
Srpska ekonomija
Srpska konditorska industrija prošle godine je povećala ukupan izvoz za 20 odsto i zaradila 150,6 miliona dolara. Godinu dana ranije zarada je iznosila 128 miliona
Česi zainteresovani za Petrohemiju
Srpska ekonomija
Javni poziv za privatizaciju tri fabrike petrohemijskog kompleksa objavljen je prošle nedelje, a zainteresovani investitori već su počele da "merkaju" pogone. Tako su, kako "Novosti" saznaju, Česi već obišli "Petrohemiju", dok su rad MSK u Kikindi otišle da provere dve firme, jednu iz Azije i jednu evropsku. Za "Azotaru" zainteresovane su firme iz Indije, Mađarske i Rusije
Brža realizacija infrastrukturnih projekata u saradnji sa Kinom
Srpska ekonomija
Modernizacija pruge Beograd - Budimpešta i obilaznica oko Beograda su projekti koji su prošle godine potpisani na Samitu 16 zemalja centralne i istočne Evrope i Kine koji je održan u Rigi
Novi sistem platnih razreda od 2018.
Srpska ekonomija
Uskoroće  biti donet Zakon o platama zaposlenih u autonomnoj pokrajini i lokalnim smoupravama, što je prvi korak ka novom sistemu platnih razreda, koji će početi da fukcioniše od početka 2018, najavila je danas ministarka državne uprave i lokalne samouprave Ana Brnabić
Smena u vrhu Merkatora
Srpska ekonomija
Predsednik uprave Merkatora Toni Balažič podneo je ostavku na tu funkciju, a na njegovo mesto došao je Tomislav Čizmić, koji je od 2013. godine bio zadužen za vođenje poslovanja slovenačke kompanije u Hrvatskoj i za integraciju i poslovnu sinergiju između nje i Agrokora
Logit Solutions nagrađen za platformu platformu AgriSens
Srpska ekonomija
Beogradska kompanija Logit Solutions dobitnik je ovogodišnje nagrade "Aurea 2017", za jedinstvenu tehnološku platformu AgriSens za obradu snimaka sa poljoprivrednih površina, koje prikuplja sa dronovima ili drugim letelicama, a koje kasnije obrađuje u softveru pružajući farmerima konkretne, sažete i upotrebljive informacije od značaja
Vlada Vojvodine o Banatskoj magistrali
Srpska ekonomija
Pokrajinska vlada uputila je Skupštini AP Vojvodine na usvajanje predlog o putnom koridoru na državnom putu I reda br. 24 Subotica-Zrenjanin-Kovin, a radi uređivanja zaštićenih područja prirode na teritoriji AP Vojvodine, predloženo je donošenje i odluka o izradi prostornih planova područja posebne namene: revitalizacija kanala Begej, parkova prirode „Jegrička“ i „Ponjavica“ i predela izuzetnih odlika „Potamišje“
Mirović i švedski privrednici o investicijama
Srpska ekonomija
Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović primio je danas ambasadora Kraljevine Švedske nj.e. Jana Lundina, a nakon toga održao sastanak i sa predstavnicima švedskih preduzeća, koja uspešno posluju u Vojvodini, sa kojima je razgovarao o primeni plana privrednog razvoja u našoj pokrajini i investicijama za unapređivanje njihovog poslovanja
Potreban sistemski model finansiranja upravljanja farmaceutskim otpadom
Srpska ekonomija
Na sednici Grupacija veledrogerija razmatrao se izveštaj sa sastanka Grupacije proizvođača humanih lekova, veledrogerija i udruženja "Hrabri čistač" o predlogu sistemskog modela finansiranja upravljanja farmaceutskim otpadom sakupljenim od građana, a koji bi bio u skladu sa postojećom zakonskom regulativom i primenljiv u praksi
Infrastruktura i programi za savremeno obrazovanje
Srpska ekonomija
Državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, saopštila je na otvaranju stručnog skupa „Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju“, da je podsticanje primene novih tehnologija u obrazovanju jedan od prioritetnih strateških ciljeva resornog ministarstva