Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kuda ide Turska

Beograd
Mitko Arnaudov

Pre dva dana u Turskoj je održan dugo najavljivani referendum o promeni Ustava. Na ovom referendumu građani Turske su birali između dve opcije, odnosno da li hoće državu sa parlamentarnim političkim sistemom ili sa predsedničkim. Aktuelni predsednim Redžep Tajip Erdogan zalagao se za promenu Ustava i za novi politički sistem koji bi omogućio efikasniji i efektivniji model u turskom političkom sistemu. Opozicija je ukazivala da je ovaj referendum poslednji korak ka totalnoj autorizaciji turskog političkog sistema. Da li zaista Erdogan želi da postane apsolutni vladar ili postoje drugi razlozi ostaje da vidimo. I ono što je najvažnije za građane Turske -kako će se rezultati ovog referenduma odraziti na tursku ekonomiju?

Samo dva dana nakon Erdoganove pobede lira je ojačala za 0,5% u odnosu na američki dolar. Ali, ipak je prerano da precizno govorimo o posledicama rezultata referenduma. Aktuelni predsednik je uspeo da pobedi i da pokrene proces ustavnih promena, no većina koju je dobiose nalazi bukvalno na „staklenim nogama“. Čak 48% građana koji su izašli da glasaju bilo je protiv novih ustavnih regulativa. Sa političke strane posmatrano, da bi Erdogan uspeo da uživa u „blagodetima“ ustavnih reformi trebao bi da pobedi na narednim predsedničkim izborima koji će se održati tek 2019. godine.

Sa ekonomskog ugla posmatranja, neki smatraju da je Erdoganu dat prevelik kredit za ekonomski rast koji je zabeležila Turska u poslednjih 15 godina. Ipak, njegova reputacija je znatno narušena kao posledica političkih dešavanja u Turskoj i regionu u poslednje četiri godine.

Od početka Erdoganove vladavine u Turskoj, prema podacima Svetske banke, prosečan dohodak po glavi stanovnika porastao sa 3800 $ u 2003. godini na 10.000 $ danas. Konkretnije, na slučaju Turske ovo znači da je broj ljudi koji su živili na ivici siromaštva smanjen sa 23% na manje od 2%. Međutim, u Turskoj je znatno opao prosečni godišnji rast. Prema predviđanjima MMF-a rast u aktuelnoj 2017. godini će se kretati oko 3%, što je duplo manje u odnosu na period od 2002. do 2007. godine kada je prosečni godišnji rast turske ekonomije dostizao 6%. Takođe na polju stranih investicija Turska beleži negativne tendencije. Strane investicije su opale sa 22 milijarde dolara u 2007. godini na 17 milijarde u 2015. Lira je u periodu od poslednih 12 meseci opala za tačno 22% u odnosu na američki dolar. Ovi podaci veoma jasno govore o uzročno-posledičnom odnosu između ekonomije i politike.

Evropski investitori povlače svoja postrojenja iz Turske. Iako je u 2005. godini Turska započela proces pregovaranja sa EU o pristupanju, ovi pregovori danas su zamrznuti. Evropskim liderima ne odgovara model vladanja od strane Erdogana i postojano šalju upozorenja da takva politika udaljava Tursku od punopravnog članstva u EU. Sa druge strane, vlasti u Ankari ukazuju svojim evropskim kolegama da je Turska de facto odustala od učlanjenja u EU. Jedino vezivno tkivo u odnosima na liniji Ankara-Brisel danas predstavlja ugovor o migrantima. EU je dužna da plaća Turskoj na godišnjem nivou tri milijarde evra kako bi ona mogla da brine o milionima izbeglica i migranta koji su na teritoriji te zemlje.

Sa druge strane, uočeno je intenziviranje odnosa između Rusije i Turske. Iako postoje brojna neslaganja između Moskve i Ankare, velika međuzavisnost i dalje preovladava u ovim odnosima. Turska ekonomija uglavnom zavisi od tržišta, turizma i izvora energenata. Rusija u savremenim odnosima predstavlja jedan od ključnih trgovinskih partnera Turske. Nekoliko miliona Rusa troše više milijarde dolara na turističke aranžmane u Turskoj. I što je najbitnije, Rusija snabdeva Tursku sa 12% nafte od ukupne turske potrošnje i sa čak 55% prirodnog gasa od ukupne potrošnje. Međuzavisnost ovih tradicionalnih rivala je više nego očigledna, no ostaje da se vidi koliko je ona i održiva.

Rezultati referenduma ukazuju na opasne tendencije. Ne toliko zbog toga što će Erdogan ili bilo koji drugi predsednik imati mnogo veća ovlašćenja, već zbog činjenice da je tursko društvo izrazito podeljeno i polarizovano. Da li je moguće održati rast turske ekonomije u takvim nestabilnim političkim okolnostima? Da li su turski političari spremni da žrtvuju svoje funkcije u cilju boljitka svojih građana? I da li je Erdogan novi turski sultan koji će osvajati Evropu ekonomskim ratom?

Ostali naslovi

Male pivare unosan biznis
Srpska ekonomija
Proizvodnja zanatskog piva u Srbiji samo u poslednjih godinu dana porasla je oko 150 odsto, što ju je stavilo na spisak pet najperspektivnijih biznisa u zemlji, a prošle godine je otvoreno 12 novih kućnih pivara
Privrednici Srbije i Belorusije za više zajedničkih poslova, investicija i trgovine
Srpska ekonomija
Cilj je da spoljnotrgovinska razmena dve zemlje do 2019. godine dostigne vrednost 500 miliona dolara i da se bilateralna saradnja unapredi realizacijom zajedničkih investicionih projekata, kooperacijama i poslovnim aranžmanima za nastup na trećim tržištima, istaknuto je na Poslovnom savetu i Privredom forumu, koji su u PKS okupili predstavnike 70 kompanija
Srbija je stabilna zemlja
Srpska ekonomija
U prva tri meseca ostvaren je suficit u budžetu od 15,1 milijardu dinara, Srbija je danas politički, ekonomski i finansijski stabilna zemlja. Krenuli smo putem napretka i priznanja dobijamo sa svih strana”, rekao je ministar privrede Goran Knežević u Privrednoj komori Srbije na otvaranju Poslovnog saveta za saradnju Srbije i Belorusije
Naknada za flaširanu vodu smanjena za 12 odsto
Srpska ekonomija
Uredba o visini naknade za vode za 2017. godinu je rezultat uspešne saradnje PKS i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, koje je razumelo potrebu privrede da se na ovaj način pruži podrška za unapređenje konkurentnosti naših proizvoda, kako na domaćem, tako i na tržištu regiona i EU
Saradnja Grada Beograda i kineske provincije Hunan
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović primio je danas u Starom dvoru delegaciju kineske provincije Hunan  i istakao značaj nastavka i produbljivanja saradnje Grada Beograda i Republike Srbije sa kineskim gradovima i provincijama
Vujović na zasedanju MMF-a i Svetske banke u Vašingtonu
Srpska ekonomija
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Dušan Vujović prisustvovaće tradicionalnom prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke, koje će u Vašingtonu okupiti svetsku finansijsku elitu
Martovska inflacija 0,2 odsto
Srpska ekonomija
Inflacija u Srbiji je u martu 2017. porasla za 0,2 odsto u odnosu na februar, dok je u odnosu na isti mesec prošle godine povećana za 3,6 procenata, saopštio je Republički zavod za statistiku
U Srbiji ove godine rast tri odsto, sledeće 3,5
Srpska ekonomija
U dokumentu „Svetski ekonomski izgledi"  MMF prognozira da ona u ovoj godini nezapolenost iznositi 16 odsto, a da će u 2018. ta stopa pasti na 15,6 odsto
Naplatna stanica Beograd kod Vrčina položila prvi ispit
Srpska ekonomija
Kroz naplatnu stanicu „Beograd“ kod Vrčina tokom Uskršnjih praznika od četvrtka, 13.04. do ponedeljka, 17.04.2017.g. do 19 časova ukupno je prošlo 178.197 vozila, saopštilo je JP „Putevi Srbije“
Slanje ponuda za koncesiju aerodroma Nikola Tesla do 15. maja
Srpska ekonomija
Rok za odluku o ponuđačima koji su se kvalifikovali za učešće u fazi 2 ostaje deset kalendarskih dana od dana isteka roka za podnošenje neobavezujućih ponuda,a za podnošenje obavezujućih ponuda ostaje 75 kalendarskih dana od dana objavljivanja ponuđača koji su se kvalifikovali za učešće u fazi 2