Zaštićeni proizvodi sve češće na meti falsifikatora

Iako Srbija ima 41 poljoprivredni i prehrambeni proizvod zaštićen geografskim poreklom, samo za njih devet su zainteresovanim proizvođačima i izdate markice koje to protvrđuju i koje smeju da zalepe na proizvode. Međutim, neki se žale da se markice falsifikuju što im, kako kažu, pravi nelojalnu konkurenciju, javlja RTS.

Da se bore protiv onih koji se lažno hvale njihovim ponosom, Futožani su osnovali udruženje futoškog kupusa koje okuplja 35 proizvođača.

Ako se neko odluči da kupi kupus, može da bude siguran da je sa futoških njiva jedino ako poznaje prodavca. U markicu kupci ne smeju da se uzdaju, jer je često falsififikovana.

Zato su futoški kupusari počeli da obeležavaju prodajna mesta, prikolice, pa čak i kuće koje prodaju original. Poreklo proizvoda na tezgama mnoge odlučuje na kojoj će pazariti.

Kasko javlkja RTS, ankete pokazuju da potrošači imaju veliko poverenje u domaće brendirane proizvode i rado ih kupuju zbog dobrog kvaliteta.

Piroćancima je dugo trebalo da zaštite svoj brend – ručno pravljeni kačkavalj.

"Po tome što se preklapa može da se prepozna koji je kačkavalj ručne izrade, dok kod mašinskog to ne možete da vidite. Kod preseka na kačkavalju kada ga savijete, on se lista, znači to je ručna izrada, dok kod mašinske je monolitna", kaže proizvođač kačkavalja Boban Jovanović.

Od države očekuju da ih zaštiti od nelojalne konkurencije, a građane od zagledanja u kačkavalj.

"U nekim lancima prodavnica van Pirota su nam ljudi dostavljali slike sa kačkavaljem koji nije iz Pirota, koje su neke druge mlekare radile i proizvodile, ali mi jednostavno nismo mogli da reagujemo jer to nije u našoj nadležnosti. Postoje institucije koje treba da reaguju na to, mi smo učinili sve što smo mogli procesom zaštite našeg brenda", kaže gradonačelnik Pirota Vladan Vasić.

Markica imenom garantuje potrošačima sa kog područja dolazi proizvod i kvalitet u skladu sa specifikacijom proizvoda. Svaka ima jedinstven serijski broj na osnovu koga se uspostavlja pouzdan sistem sledljivosti u procesu proizvodnje i prometa.

"Pravo da stavlja te markice imaju samo oni proizvođači koji su sertifikovani od kontrolnih kuća ovlašćenih od Ministarstva poljoprivrede. Kaznene odredbe se kreću od 30.000 za fizička lica, 400.000 za preduzetnike i milion dinara za pravna lica", navodi Branislav Raketić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Prekontrolisati ponudu sa svih rafova i tezgi praktično je nemoguće, zaključuje se u prilogu bRTS-a i dodaje da kupcim ostaje da se uzdaju u markice koje su za sada izdate samo ovlašćenim proizvođačima futoškog svežeg i kiselog kupusa, leskovačkkog domaćeg ajvara, fruškogorskog lipovog meda, homoljskog kravljeg sira, kačerskog meda, pirotskog kačkavalja od kravljeg mleka, sremskog kulena i sjeničkog sira.