Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Snažna uloga ekonomije u evropskim integracijama

Beograd
Foto: PKS
Srpska ekonomija

Srbija kao najveća zemlja i ekonomija u regionu predstavlja i najznačajniju snagu za ekonomski razvoj Zapadnog Balkana, poruka je sa panela koji su u Evropskom parlamentu u Briselu organizovali "Evropa malih i srednjih preduzeća" i Privredna komora Srbije. Evropski parlamentarci i predstavnici privrednih komora zemalja članica EU ocenili su na skupu da je Srbija u poslednjih par godina ostvarila značajan napredak kada su ekonomski rezultati u pitanju, saopštila je Privredna komora Srbije.

"Srbija je najveća zemlja i najveća ekonomija na Zapadnom Balkanu. Značajan napredak ostvaren je u pogledu makroekonomske stabilnosti zemlje za vreme vlade Aleksandra Vučića. Ekonomski rast u zemlji je na nivou od 3 procenta. Istovremeno, Srbija ima jasan strateški cilj, a to je čalnstvo u EU", poručio je evropski parlamentarac i član Odbora "SME Europa" Andor Deli. 

Politička stabilnost, regionalna saradnja, kao i uvođenje dualnog obrazovanja predispozicije su za dalji privredni razvoj Srbije i regiona, ali i napredak ka članstvu u EU, rečeno je na skupu.

Ambasadorka Misije Srbije u EU Ana Hrustanović rekla je da je prošla godina bila ekonomski najuspešnija za Srbiju od početka ekonomske krize u Evropi. Hrustanović je ukazala na činjenicu da je takav privredni rast rezultat ekonomskih reformi prethodnih vlada i iznela očekivanje da će nova vlada na čelu sa Anom Brnabić nastaviti istim putem. 

"Politička stabilnost je ključna za privredni rast. Mi smo ponosni rezultatima koji govore da Srbija beleži privrednoi rast od 3 procenta ove godine uz predviđanje da će sledeće godine rast dostići 4 procenta", kaže ambasadorka Hrustavnović uz napomenu da je Srbija postala dobra destinacija za evropske i međunarodne investicije. 

Šef kancelarije privredne komore Austrije u EU Markus Stok napominje da se Srbija našla među prvih 50 zemlja u svetu po uslovima poslovanja. Stok je izneo pozitivne primere austrijskih privrednika koji posluju u Srbiji naglasivši da u Srbiji ima oko 450 austrijskih privrednih predstavništava, a da 9 od 10 austrijskih privrednika kažu da su napravili dobar izbor investirajući u Srbiju. 

"Srbija je vrlo cenjen poslovni partner. Mnogo toga je urađeno na ekonomskom planu, a mnogo toga još ima da se uradi na reformskom putu. Mi smo optimistični da ako Srbija nastavi ovim putem njen ulazak u EU će doneti uspeh ne samo za državu već i za celu EU", poručio je Stok. 

Evropski parlament usvojio je sredinom juna Rezoluciju o Srbiji u kojoj se pozdravljaju napori Srbije u ekonomski reformama, traže veća ulaganja u mala i srednja preduzeća i pozdravljaju napori poslovnog sektora i Privredne komore Srbije u promociji regionalne saradnje. 

"Ekonomija mora da igra snažnu ulogu u evropskim integracijama- Podrška EU srpskoj privredi jeste velika, ali je i dalje značajno iza onoga što dobijaju zemlje članice- Naš zadatak je da iznova pronalazimo načine kako da naši privrednici i grašani imaju korist od procesa pristupanja EU i pre nego što postanemo članica", istakao je direktor Kancelarije PKS u Briselu Zdravko Ilić. 

Ilić je najavio da će se u cilju bolje regionalne saradnje i sveobuhvatnog regiona na putu ekonomskog razvoja i evrointegracija, na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana koji se održava sledećeg meseca u Trstu otvoriti stalna kancelarija Komorskog investicionog formuma.

Ostali naslovi

Fejsbuk zajednica broji dve milijarde korisnika
Srpska ekonomija
Fejsbuk zajednica od jutros zvanično broji dve milijarde ljudi, objavio je suosnivač ove društvene mreže Mark Zakerberg na svom nalogu na Fejsbuku
Najviša prosečna plata u Surčinu
Srpska ekonomija
Surčin je, sa iznosom od 99.623 dinara, na čelu liste opština u Srbiji po visini prosečne neto plate isplaćene u maju 2017.
U Hrvatskoj skuplje putarine od 1. jula 10 odsto
Srpska ekonomija
U Hrvatskoj u subotu, 1. jula, na snagu stupaju skuplje, letnje tarife putarina za motocikle i putničke automobile na auto-putevima kojima upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb
Najava novih projekata u Beogradu
Srpska ekonomija
Gradonačelnik Beograda Siniša Mali i glavni gradski urbanista Milutin Folić razgovarali su u Starom dvoru sa predstavnicima holandske kompanije „Pinnacle“ koja će na mestu bivše fabrike „Beko“ na Dorćolu graditi poslovno-stambeni kompleks
Pad prodaje automobila u Srbiji
Srpska ekonomija
Prodaja novih vozila u Srbiji, u maju, posle dužeg vremena krenula je silaznom putanjom. Prema podacima Srpske asocijacije uvoznika novih automobila, prodato je 2.543 vozila, što je za oko 25 odsto manje nego u aprilu, kada je registrovano 3.468 vozila, pišu Večernje novosti i dodaju da uvoznici nisu zabrinuti ovim rezultatima
Uštede na kratak rok, problemi dugoročno
Srpska ekonomija
Uvođenje centralizovanih javnih nabavki lekova na recept po generičkom nazivu( INN-u) sa A i A1 liste može da izazove veliki rizik i negativne posledice u lečenju, kao i potencijalne nestašice lekova. Finansijske uštede bile bi kratkoročne, a problemi dugoročni ne samo za pacijente i farmaceutski sektor već i za privredu u celini, istaknuto je u diskusiji u PKS
Standardima protiv mita
Srpska ekonomija
Komisija pod nazivom „A268 – Održivost i društvena odgovornost“, osnovana pri Institutu za standardizaciju Srbije, završila je rad na prevodu standarda „ISO 37001:2016 – Sistemi menadžmenta protiv mita: zahtevi sa uputstvom za korišćenje“
Nova maksimalna vrednost dinara
Srpska ekonomija
Dinar je danas ojačao prema evru za 0,2 odsto i zvanični srednji kurs iznosi 121,3203 dinara za evro, što je nova maksimalna vrednost domaće valute prema jedinstvenoj valuti u ovoj godini
Povećana neto dobit Aerodroma Nikola Tesla
Srpska ekonomija
Aerodrom "Nikola Tesla" Beograd ostvario je u prvih pet meseci 2017. godine neto dobit od 1,07 milijardi dinara, što je za 6,0 procenata više nego u istom periodu 2016. godine
Zahtevi privrednika za finansiranje primaće se do 30.juna
Srpska ekonomija
Svi zainteresovani privrednici zahteve za finansiranje u okviru Programa podsticanja razvoja preduzetništva kroz razvojne projekte, koji zajednički realizuju Ministarstvo privrede i Fond za razvoj, shodno odredbama programa, mogu podneti Fondu za razvoj do 30. juna 2017. godine, saopštilo je Ministarstvo privrede