Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Stvarano u Srbiji i žig Čuvarkuća rastu iz godine u godinu podstičući domaću privredu

Zajedno gradimo prave vrednosti
Srpska ekonomija

Projekat Privredne komore Srbije (PKS) „Stvarano u Srbiji“, usmeren na podršku domaćoj proizvodnji i proizvođačima, kao i žig „Čuvarkuća“ koji nose naši proizvodi istaknutog kvaliteta, u 2025. ulaze u petu godinu postojanja sa sve većim brojem kompanija koje šire palete proizvoda sa ovim prestižnim znakom i kandiduju nove.   

„U procesu obnove korišćenja žiga trenutno je 45 kompanija čiji su proizvodi „Čuvarkuće“, a firme imaju uvek isti cilj - da se potrošači okrenu kupovini domaćih proizvoda. Proizvod koji poseduje žig ima vrednost koja dolazi iz Srbije, bilo kroz resurse, zaposlene ili proizvodne procese. To su kompanije i prepoznale, stalno proširuju svoje liste proizvoda na kojima žele da bude žig 'Čuvarkuća'“, istakao je Đorđe Živanović, savetnik predsednika PKS.

„Stvarano u Srbiji“, koji je PKS zajedno sa Vladom Srbije pokrenula 2020, podseća Živanović, ne obuhvata samo prehrambeni sektor, iako je tu najviše „Čuvarkuća“. Ovaj žig koriste kompanije iz različitih industrija, uključujući građevinarstvo, farmaciju, tekstilnu industriju i mnoge druge, a u narednom periodu je u planu da se širi i na druge sektore, objavila je PKS.

Ovaj projekat od početka ima cilj da potrošačima omogući da na jednostavan način prepoznaju proizvode koji ne samo da ispunjavaju visoke standarde kvaliteta i zaštite životne sredine, već i direktno doprinose razvoju domaće privrede, očuvanju radnih mesta i zaposlenosti.

„Domaći proizvođači ne opstaju sami. Oni su deo lokalnih priča koje se razvijaju u fabrikama, poljima i radionicama širom Srbije. Svaki njihov napredak znači i nova radna mesta. Ljudi koji zarađuju proizvodeći ovde troše taj novac na druge domaće robe i usluge, što omogućava ekonomiji da raste u krugovima. Ovo nije apstraktna teorija. Podaci pokazuju da je prodaja srpskih poljoprivrednih proizvoda porasla za 7,5 posto, dok sve više artikala na policama nosi lokalni pečat. Taj rast nije slučajnost. On počiva na poverenju potrošača koji sve češće cene svežinu, transparentan lanac snabdevanja i veću kontrolu nad procesom proizvodnje“, objašnjava Živanović.

Čuvamo životnu sredinu

Ekološki aspekat je jednako važan. Domaće voće, povrće ili proizvodi od mesa ne moraju da pređu pola planete da bi stigli do stola. Kraći put od njive do prodavnice znači manje emisije gasova, manju potrebu za konzervansima i veću sigurnost za krajnjeg kupca. Sve se ovo pretoči u zdraviju ishranu, očuvanu prirodu i ozdravljenje lokalnog ekosistema, a još jedan cilj koji sam projekat „Čuvarkuća“ ima jeste i zaštita životne sredine, istakao je predstavnik PKS.

Čuvarkuće od zanatskih radnji do velikih brendova

Važno je što „Čuvarkuća“ ne pripada samo velikim brendovima. Inovatori, mala preduzeća i zanatske radnje imaju priliku da se istaknu i ravnopravno konkurišu na tržištu. Mnoge firme koje učestvuju u ovom programu posluju duže od jedne decenije, ali nikad nije kasno da se uključe i novi akteri. Projekat svima pruža šansu da se dokažu, donosi jasne uslove i prati rezultate.

„Kada kupimo proizvod sa ovom oznakom, dobijamo mnogo više od samog artikla. Dobijamo priču o ulaganju u mlade stručnjake, održive prakse i tehnologije razvijene u našoj zemlji. Mnogi brendovi izvoze te iste artikle na inostrana tržišta, pokazujući da srpski kvalitet i inovativnost mogu stati uz rame sa svetskim imenima. To je svojevrsna potvrda da smo sposobni da kreiramo konkurentne proizvode i gradimo reputaciju zemlje koja veruje u svoje resurse“, dodaje Živanović.

Podrška kreativcima i inovatorima

Važno je da kupovina domaćeg ne bude samo odluka vođena cenom ili navikom već svestan potez koji znači podršku onima koji u Srbiji stvaraju nova rešenja, kvalitet i stabilnost. Svaki put kad biramo domaće, pokazujemo da verujemo u zajednicu, u ljude oko nas i u potencijal koji čeka da bude oslobođen.

„Sve se na kraju slije u jednu jednostavnu misao: da vrednost koju stvaramo ovde ostaje ovde. Kupovina domaćih proizvoda gradi ekonomske temelje kojima se ponosimo, čini nas otpornijim na globalne izazove i inspiriše sledeću generaciju da veruje u sopstvene kapacitete“, poručuju iz tima „Čuvarkuća“.

 

Ostali naslovi

Najbolje prakse za bezbedno korišćenje interneta
Srpska ekonomija
Rezultati ankete u Srbiji otkrivaju da 64% učesnika prepoznaje značaj enkripcije s-kraja-na-kraj, tehnologije koja osigurava da su poruke i podaci zaštićeni kodiranjem na uređaju pošiljaoca i dekodiranjem na uređaju primaoca
Peta Nedelja privatnosti 2025 od 29. do 31. januara u Beogradu
Srpska ekonomija
Nedelja privatnosti 2025 stavlja u fokus pitanja privatnosti i zaštite podataka o ličnosti, kroz diskusiju sa stručnjacima/kinjama iz civilnog, privatnog i javnog sektora. Centralni, javni događaj, koji će biti održan 30. januara u Hotelu Metropol Palace u Beogradu, će biti podeljen u nekoliko panela
Produžen rok za uključivanje poslodavaca u dualno obrazovanje do 31. januara
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije, zbog velikog interesovanja privrede, produžava rok za prijavu poslodavaca za uključivanje u dualno obrazovanje do 31. januara 2025. godine. Za školsku 2025/2026. godinu za dualni model obrazovanja do ovog trenutka se prijavilo čak 20 procenata novih kompanija, koje do sada nisu bile uključene u realizaciju ovakvog načina školovanja
Raste broj turista iz SAD
Srpska ekonomija
Turistička organizacija Srbije, na čelu sa direktorkom Marijom Labović, učestvovala je, zajedno sa nacionalnim avioprevoznikom „Er Srbija“ i turističkim agencijama i organizatorima putovanja - „Pro Travel DMC” i “Glob Metropoliten Tours”, na prestižnom sajmu turizma „New York Travel & Adventure Show“, održanom 25. i 26. januara u „Jacob Javits Convention“ centru u Njujorku
Turistička organizacija Srbije na sajmu turizma u Madridu
Srpska ekonomija
Turistička organizacija Srbije učestvivala je na 45. međunarodnom sajmu turizma u Madridu  „FITUR“, koji je počeo 22. i trajae do 26. januara. Osim TOS-a i nacionalne aviokompanije „Er Srbija“, na zajedničkom štandu svoju ponudu predstavile su i turističke organizacije Vojvodine i Subotice, kao i brojne agencije i hoteli
Oprez pri izboru aplikacija
Srpska ekonomija
Korisnici brojnih aplikacija retko kada imaju punu informaciju o praksi pri obradi njihovih ličnih podataka kako bi izbegli čestu situaciju da, ako je aplikacija besplatna, lični podaci postaju valuta
Na letovima ER Srbije u 2024. godini 4,44 miliona putnika
Srpska ekonomija
Sa matičnog aerodroma u Beogradu, kao i druga dva međunarodna aerodroma u Srbiji - niškog i kraljevačkog, kompanija je realizovala 47.022 leta, odnosno 4 % više u poređenju sa prethodnom godinom. Kada je reč o robi, za proteklih godinu dana, srpska nacionalna avio-kompanija prevezla je preko 7.144 tona, što je 25,14 % više u odnosu na 2023. godinu
Beč: novim tehnologijama u potrazi za saradnicima
Srpska ekonomija
Bečki gradski prevoznik „Wiener Linien“ u potrazi za novim saradnicima pored standardnih metoda zapošljavanja koristi i inovativne pristupe zahvaljujući novim tehnologijama i digitalnim alatima. Opsežnim merama zapošljavanja, škole vožnje Bečkih linija već su dobro popunjene do kraja prvog kvartala 2025. godine
Početak usavršavanja 14. klase Visokih studija bezbednosti i odbrane
Srpska ekonomija
Svečanost povodom početka usavršavanja 14. klase polaznika Visokih studija bezbednosti i odbrane održana je danas u amfiteatru Škole nacionalne odbrane „Vojvoda Radomir Putnik“ u Beogradu. Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Mile Jelić, tom prilikom, istakao je da su ove studije dobro organizovane i vešto vođene u Školi nacionalne odbrane te da su opravdale  sva očekivanja
Otvoren višenamenski prostor u Pirotu u okviru Sajma pirotske peglane kobasice
Srpska ekonomija
Tokom Sajma pirotske peglane kobasice, u Pirotu je otvoren višenamenski prostor koji će biti domaćin brojnih manifestacija koje su se do sada održavale širom grada i mesto gde će se sprovoditi različiti sadržaji lokalnih, građanskih inicijativa. Ovaj objekat je hala površine 943 kvadratna metra sa dodatnim prostorijama, a projekat sprovodi GIZ