Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Registracija statusa socijalnih preduzeća preduslov za podršku države

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

U Srbiji je dosad registrovano tek nešto više od 10 socijalnih preduzeća, a procena je da između 200 i 500 udruženja, zadruga i drugih pravnih lica posluje u skladu sa solidarnom ekonomijom. Kako bi mogli da konkurišu za mere podrške koje država sprema na proleće i sredstva u iznosu od 50 miliona dinara, NALED poziva sva socijalna preduzeća da iskoriste pravo upisa i spremni dočekaju Program razvoja.

Socijalna preduzeća doprinose pravednijem društvu, jer u osnovnim principima imaju i tržišno poslovanje i inkluzivno i fer zapošljavanje. Ekonomski i socijalni aspekt su im podjednako važni, a način upravljanja i donošenja odluka u ovim preduzećima se zasniva na solidarnosti i jednakosti. Iako u svetu postoji 10 miliona socijalnih preduzeća, koja kreiraju 200 miliona radnih mesta, u Srbiji ovaj termin još uvek nije dovoljno jasan.

Zato NALED u okviru projekta „Javne nabavke i dobro upravljanje za veću konkurentnost“, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) startuje sa konsultacijama o programu i kampanju “Socijalno preduzetništvo: Rešenje za bolje sutra“, da bi oni koji tek treba da se registruju mogli da razumeju kriterijume, uslove i procedure registracije, i najvažnije koristi od dobijanja statusa.

Neke od mera koje je civilno društvo predložilo i koje se nalaze u Nacrtu Programa jesu finansijske prirode i odnose se na podršku početnicima u poslovanju, nabavku opreme i podršku u zapošljavanju, ali tu su i mnoge druge mere poput obezbeđivanja prostora za rad, stručne i savetodavne podrške, pozicioniranja na tržištu, jačanja kapaciteta socijalnih preduzeća i dr.

- Malo ljudi kod nas zna šta je socijalno preduzetništvo, a ono upravo treba da nam posluži, kao državi koja je ozbiljno rešila pitanje nezaposlenosti. Pre 12 godina u Srbiji je nezaposlenost bila gotovo 26%, a danas je 9%. Dakle, mi smo kao država u ozbiljnoj meri iscrpeli raspoložive kontigente radne snage i došao je red da se bavimo teško zapošljivim kategorijama stanovništva - rekao je predsednik Saveta za socijalno preduzetništvo i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković na lansiranju kampanje, koja je započela od posete socijalnom preduzeću „Naša kuća“, kao i Centru „Zvezda" i udruženju „Etno mreža“.

U teže zapošljive kategorije stanovništva spadaju osobe sa invaliditetom, kao i osetljive grupe - dugoročno nezaposlene žena, nekvalifikovane radnici, žrtve nasilja u porodici, itd. U Srbiji ima 260.000 ljudi koji su dugoročno nezaposleni, lica koja nemaju kvalifikacije, od kojih 153.000 čine žene starije od 50 godina.

Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović je istakla da žene koje su dugoročno nezaposlene, najčešće poseduju konkretne veštine koje uz adekvatnu podršku mogu da budu temelj za afirmaciju žena i ostvarivanje prihoda. Jedan od takvih primera je i udruženje „Etno mreža“ koja pruža podršku stotinama žena širom Srbije da čuvaju kulturno nasleđe i ekonomski se osnaže.

- Socijalna preduzeća na čijem se čelu nalaze žene mogu imati veliki uticaj na živote drugih žena, uglavnom kroz obrazovanje, obuku, stvaranje novih radnih mesta, borbu protiv trgovine ljudima i rodnih stereotipa, pristup izvorima finansiranja i davanje glasa ženama u njihovim zajednicama. Jedan od glavnih ciljeva kampanje koju pokrećemo jeste da pozovemo sve subjekte koji deluju u ovom sektoru da upišu status i tako se kvalifikuju za konkurse i mere koji će uslediti kroz Program razvoja – izjavila je Jovanović.

Predsednica udruženja „Naša kuća“ Anica Spasov navodi da je više od deset godina aktivna u donošenju Zakona o socijalnom preduzetništvu, jer pomoću njega jedino može da računa na podršku države i lokalnih samouprava. - Mi nemamo alternativu, ovo je jedini put za bolji život naše dece - zaključila je Spasov.

Pre dve godine, Srbija je dobila Zakon o socijalnom preduzetništvu, kojim su definisani pojam solidarne ekonomije i uslovi za sticanje statusa socijalnog preduzeća. Tada je uspostavljen i Savet za razvoj socijalnog preduzetništva, sa ciljem da osmisli Program za razvoj sektora, koji će se dosledno i u kontinuitetu sprovoditi.

Ostali naslovi

Osmi ATR 72-600 pridružio se floti Er Srbije
Srpska ekonomija
Osmi avion Er Srbije tipa ATR 72-600, sleteo je na beogradski aerodrom i posle obaveznih procedura trebalo bi da uđe u saobraćaj Er Srbije u narednim danima. Nova letelica ima devet godina i nosi registarsku oznaku YU-ASF. U boje i oznake srpske nacionalne avio-kompanije avion je ofarban u Tuluzu, a od 10. marta bio je u proceduri primopredaje i tehničkih kontrola u Francuskoj
Galenika: Partnerstva sa globanim brendovima i investicije u proizvodnju
Srpska ekonomija
Farmaceutska kompanija Galenika nastavlja strateško širenje portfolija kroz partnerstvo i ekskluzivni ugovor sa kompanijom Cantabria Labs, jednim od vodećih španskih proizvođača dermatoloških brendova. Galenika je prošle godine, samo u Srbiji, lansirala 25 proizvoda, a tokom 2024. planira lansiranje čak 80 novih proizvoda
UN i Srbija zajedničkim naporima postižu napredak ka održivijem društvu
Srpska ekonomija
Ujedinjene nacije su objavile Izveštaj o rezultatima za 2023. godinu, pokazujući značajne napretke ostvarene u partnerstvu sa Vladom Srbije. Ovaj zajednički napor, koji uključuje 20 UN agencija, fondova i programa, fokusira se na ubrzavanje Ciljeva održivog razvoja u okviru 3 strateške oblasti: zelena transformacija, razvoj ljudskog kapitala i utvrđivanje agende vladavine prava i ljudskih prava
Er Srbija tri puta nedeljno leti između Beograda i Mostara
Srpska ekonomija
Er Srbija je letom JU634 uspostavila direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara. Do tog grada u Bosni i Hercegovini, srpska nacionalna avio-kompanija saobraća tri puta nedeljno, svakog ponedeljka, petka i nedelje. Let traje oko 50 minuta
Izložba Terazije, osvrt i sećanja – beogradsko nasleđe
Srpska ekonomija
Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda već tradicionalno, u okviru programa „Dani Beograda”, realizuje izložbe na kojima predstavlja beogradsko nasleđe. Ove godine bavi se i poznatim činjenicama, ali i manje poznatim podacima koje predstavlja izložbom „Terazije, osvrt i sećanja – beogradsko nasleđe”
U Novom Pazaru 750 domaćinstava dobija kante za odvojeno prikupljanje reciklažnog otpada
Srpska ekonomija
Novi Pazar je dobio 1.500 kanti za razvrstavanje reciklabilnog otpada, kao donaciju Evropske unije, a opštinama će u uspostavljanju primarne selekcije pomoći NALED sa ciljem da se procenat prikupljanja unapredi za 20% na lokalu. Inicijativa je deo projekta ,,BEST Saradnja u upravljanju otpadom – Do održive životne sredine“
Istaknuti hirurg i urolog Dejvid Krenston posetio UKC Kragujevac i FMN
Srpska ekonomija
U poseti UKC Kragujevac i Fakultetu medicinskih nauka je boravio istaknuti hirurg i urolog sa Univerziteta Oksford Dejvid Krenston
Trideseta solarna elektrana sa udelom građana u Beču
Srpska ekonomija
Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pušta u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i počinje sa prodajom akcijskih paketa. U ovoj prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imaju mogućnost da kupe pakete
Vrapci su se vratili u Beograd i nastanili u Savskom parku 
Srpska ekonomija
U Savskom parku nedavno je postavljena trodelna skulptura Vratimo vrapce u Beograd, inspirisana pticom koja je nezvanični simbol Beograda. Autori Andrija Matić i Nikola Knežević na ovaj način nastoje da skrenu pažnju na činjenicu da se cvrkut ovih ptičica sve ređe čuje u našim parkovima i na ulicama
Otvoren konkurs za StarTech grantove i Program ubrzanog razvoja
Srpska ekonomija
Inovatori u Srbiji po četvrti put imaju priliku da se prijave na StarTech program i dobiju do 50.000 dolara bespovratne pomoći. Osim toga, ove godine uveden je i konkurs za Program ubrzanog razvoja koji obuhvata obuke i mentorstvo, kao i podršku u izradi i plasiranju materijala koji naše inovatore treba da predstave u najboljem svetlu potencijalnim investitorima, a njihove proizvode stranim tržištima