Najskuplji kvadratni metar nekretnine prodate u Srbiji i u četvrtom kvartalu prošle godine bio je u Beogradu na vodi i iznosio je 8.754 evra. Za isti stan je dato i najviše novca - 1.426.888 evra, saopštio je Republički geodetski zavod (RGZ) u svom najnovijem izveštaju o prometu nekretnina za poslednje lanjsko tromesečje.
Osim ovog stana, još 12 najskupljih stanova po kvadratu, takođe, je prodato u Beogradu na vodi.
Kada je reč o starogradnji, najviše je plaćen kvadrat u Ulici Kralja Petra u opštini Stari grad, 4.452 evra, a najviše novca za stan u starogradnji izdvojeno je za stan u Francuskoj ulici u istoj opštini, za koji je plaćeno 400.000 evra. I najskuplji kvadrat poslovnog prostora prodat je u Starom gradu, najskuplji kvadrat garažnog prostora u novogradnji u kompleksu Novi Dorćol, a u starogradnji u Golsvordijevoj ulici u opštini Vračar, dok su najskuplje kuće bile u opštini Savski venac.
Кod zemljišta namenjenog za industrijsku gradnju, najveće jedinične cene ostvarene su u Valjevu i Novom Pazaru, dok su najviše ugovorene cene u Кaću, Кrnješevcima i Novim Banovcima
Kada je reč o načinu plaćanja, preovlađivalo je gotovinsko plaćanje. Najveći udeo plaćanja kešom bio je u Kragujevcu, 80 odsto, a u Beogradu i Novom Sadu 76 i 77 procenata.
Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nekretnina iznosio je, kako navodi RGZ, više od 1,3 milijarde evra, pri čemu se 54 odsto novca odnosilo na promet stanova.
Najviše su se prodavali stanovi, gde je zabeleženo blizu 4.000 mesečnih kupoprodaja. Stanovi su činili oko 29 odsto prodaja nekretnina u četvrtom tromesečju 2020. Prodato je ukupno 2.000 stambenih objekata, što u poređenju sa istim kvartalom pre godinu dana, predstavlja povećanje od 21,7 odsto.
Opao je promet vikendica u odnosu na treći kvartal 2020. i to za 29,5 odsto ali je prodaja vikendica u odnosu na četvrto tromesečje 2019. bila veća za 42,1 procenat.
Što se poljoprivrednog zemljišta tiče mesečno je beleženo oko 2.200 kupoprodaja, dok je kod građevinskog zemljišta bilo oko 2.600 kupoprodaja. Inače, tokom četvrtog kvartala su javni beležnici i osnovni sudovi Republičkom geodetskom zavodu dostavili 44.742 ugovora, a broj registrovanih ugovora o prometu bio je veći za 2.996 u odnosu na isti kvartal 2019. godine.
Gledano po gradovima, u Beogradu i Nišu je zabeleženo smanjenje učešća poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu nepokretnosti od 0,8 odsto, odnosno 0,2 odsto, dok je u Novom Sadu i Кragujevcu učešće poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu nepokretnosti uvećano za 0,4 odsto, odnosno 0,1 odsto.
U odnosu na isti kvartal 2019. godine, učešće poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu smanjeno je za 3,3 procenta.
Na mesečnom nivou, u četvrtom kvartalu 2020. godine ostvareno je 2.600 kupoprodaja građevinskog zemljišta, naveli su iz RGZ.
Građevinsko zemljište učestvuje u ukupnom prometu nepokretnosti sa 19 odsto, što predstavlja smanjenje od jedan odsto u odnosu na učešće u trećem kvartalu 2020. U Nišu, Novom Sadu i Beogradu zabeleženo je smanjenje učešća prometa građevinskog zemljišta u odnosu na ukupan promet nepokretnosti i to od dva odsto, 0,3 odsto, odnosno 1,6 procenata, dok je u Кragujevcu zabeleženo povećanje učešća od 1,6 odsto.
Iako je obim prometa građevinskog zemljišta bio u blagom padu u odnosu na treći kvartal 2020. godine, u odnosu na četvrti kvartal 2019. godine obim prometa bio je u porastu 52,9 odsto.