Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Digitalna globalizacija: Nova era svetskih tokova

Beograd
Srpska ekonomija

Sve veći protok različitih podataka i informacija u digitalnom obliku danas proizvodi veću ekonomsku vrednost nego razmena svetskih dobara. Neki bi pomislili da se globalizacija polako zaustavlja. Međutim, iako je svetska razmena dobara uravnotežena, a prekogranični tokovi kapitala naglo opali 2008. godine, globalizacija se ne usporava, naprotiv, ona ulazi u novu fazu definisanu porastom protoka podataka i informacija.

Prema izveštaju McKinsey Svetskog instituta Digitalna globalizacija: Nova era svetskih tokova, digitalni tokovi i razmena informacija, koji praktično nisu ni postojali pre 15 godina, sada imaju veći uticaj na rast BDP-a nego vekovna trgovina robom. Takva promena, iako je omogućila kompanijama da dosegnu međunarodno tržište sa manjim intenzitetom kapitala, ipak sa sobom donosi i nove rizike i izazove.

Svi delovi sveta su povezaniji nego ikad, ali se priroda tih veza suštinski promenila. Iznos prekograničnog protoka podataka danas je 45 puta veći u odnosu na isti period 2005. godine. Predviđeno je da će se rast nastaviti, i to za čak devet puta u narednih pet godina, kako tokovi informacija, pretraživanja, komunikacija, video-zapisa i transakcija nastavljaju da rastu. Osim toga što prenose vredne informacije i ideje, tokovi podataka danas omogućavaju i kretanje roba, usluga, finansija i ljudi. Praktično gledano, gotovo svaka vrsta prekogranične transakcije i povezivanja, sada ima i digitalnu komponentu.

Digitalni oblik globalizacije otvorio je vrata zemljama u razvoju, malim kompanijama, novim preduzećima, kao i milijardama pojedinaca. Desetine miliona malih i srednjih preduzeća širom sveta uspela su da se pozicioniraju kao izvoznici, ulaskom na tržište elektronske trgovine i platformi poput Alibabe, Amazona i eBay-a.

Znate li da se oko 12 odsto ukupne svetske trgovine vrši putem međunarodne elektronske trgovine? Danas i najmanje firme mogu brzo postati globalne - prema izveštaju McKinsey instituta, čak 86 odsto start-up kompanija koje se bave tehnologijama, prijavljuju neku vrstu prekogranične aktivnosti, što stvara uslove da se čak i najmanja preduzeća mogu takmičiti sa najvećim multinacionalnim kompanijama.

Globalne digitalne platforme pojedinci koriste za učenje, traženje posla, predstavljanje svojih talenata i izgradnju sopstvenih mreža kontakata i poznanstava. Oko 900 miliona ljudi na društvenim mrežama ima kontakte sa inostranstvom, a 360 miliona učestvuje u prekograničnoj elektronskoj trgovini. Digitalne platforme za tradicionalno zapošljavanje, ali i predstavljanje „freelance“ projekata, počinju da stvaraju globalno tržište rada.

To nas dovodi do zaključka da u ovom progresivnom, digitalnom dobu, velike kompanije mogu upravljati svojim međunarodnim poslovima na mnogo bolji i efikasniji način. Koristeći digitalne platforme i alate, oni mogu da učestvuju na brzorastućim tržištima dok održavaju vezu sa svojim virtuelnim timovima u realnom vremenu. Ovo je trenutak kada kompanije treba ozbiljno da preispitaju svoje organizacione strukture, proizvode, imovinu i konkurente!

Analizom McKinsey Svetskog instituta utvrđeno je da su, tokom samo jedne decenije, različite vrste protoka i razmene podataka zajedno uvećale svetski BDP za 10 odsto. Ipak, ne koriste sve zemlje ovaj potencijal. U McKinsey istraživanju, koje rangira čak 139 zemalja po prilivu i odlivu robe, usluga, finansija, ljudi i podataka, uočene su velike razlike između nekolicine vodećih zemalja i ostatka sveta. Singapur se nalazi na vrhu najnovije rang liste, nakon čega slede Holandija, Sjedinjene Američke Države i Nemačka. Kina je zabeležila rast u povezivanju i dospela na sedmo mesto, ali razvijene ekonomije generalno se više povezuju od zemalja u razvoju. Zapravo, svaka vrsta toka koncentrisana je u malom skupu blisko povezanih zemalja.

Kada je reč o regionu Zapadnog Balkana, podaci McKinsey-ja pokazuju da zemlje sa ovog podneblja umnogome zaostaju u odnosu na razvijene zemlje Zapadne Evrope. Naime, kada govorimo o aktivnim internet korisnicima u odnosu na celokupnu populaciju, uočljive su značajne razlike u regionu Zapadnog Balkana u odnosu na zemlje Zapadne Evrope, od čak 32 odsto. U zemljama Zapadnog Balkana u ovom segmentu prednjači Slovenija, sa 72 odsto, dok se Srbija nalazi na šestom mestu sa 51,5 odsto aktivnih korisnika interneta. Slika je, ipak, potpuno drugačija ako pogledamo podatke o broju mobilnih telefona u odnosu na ukupnu populaciju – Srbija izbija na visoko drugo mesto, odmah iza Crne Gore. Građani Srbije internet koriste uglavnom putem mobilnih telefona – po čemu je Srbija takođe na drugom mestu, dok je, ako uporedimo broj domaćinstava sa pristupom širokopojasnom internetu, naša zemlja na petom mestu. U korišćenju društvenih mreža, u regionu prednjače Makedonija, Crna Gora, Slovenija i Albanija, dok Srbija zauzima peto mesto, navodi se u izveštaju McKinsey Svetskog instituta.

Ukoliko analiziramo podatke o korišćenju i promovisanju informaciono komunikacionih tehnologija (IKT), primetno je da su razlike između regiona Zapadnog Balkana u odnosu na Zapadnu Evropu i dalje velike, pogotovo kada je reč o inovacijama u IKT sferi. Preduzeća u Srbiji su se rangirala na peto mesto u regionu prema stepenu usvajanja novih tehnologija a tek na sedmo, poslednje, mesto prema stepenu korišćenja IKT tehnologija u B2B („business to business“) transakcijama. Prema stepenu korišćenja IKT-a u državnom sektoru Srbija se nalazi na šestom mestu u regionu Zapadnog Balkana, iza Makedonije, Crne Gore, Slovenije, Albanije i Hrvatske, a isti je slučaj i u merenju uspešnosti vlada u promovisanju IKT u državi.

Nerazvijene zemlje nadoknađuju svoj zaostatak veoma sporo, a njihovo ograničeno učešće skupo je koštalo svetsku ekonomiju. Da je ostatak sveta povećao svoje učešće u globalnim tokovima u istoj vrednosti kao i u najprofitabilnijem kvartalu u protekloj deceniji, svetski BDP bi danas bio veći za 10 triliona dolara, odnosno za 13 odsto. Za zemlje koje su još u razvoju, mogućnosti za rast su i suviše značajne da bi bile ignorisane, zaključuje se u izveštaju McKinsey Svetskog instituta.

Ostali naslovi

Frankfurt - evropsko sedište Mizuho banke
Srpska ekonomija
Japanska banka Mizuho fajnenšel grupa, jedna od "četiri vodeće" banke u Japanu, otvoriće podružnicu u Frankfurtu, iz koje će rukovoditi poslovima trgovine hartijama od vrednosti u zemljama Evropske unije posle izlaska Britanije iz tog bloka
I Hrvatska banka za obnovu i razvoj žrtva Agrokora
Srpska ekonomija
Među kompanijama koje su se "zaigrale" u kreditiranju Agrokora, a potom ostale bez mogućnosti brze naplate duga, jeste i kompanija Nexus ulaganje, u vlasništvu fonda Nexus FGS za ekonomsku saradnju, čiji je ulagač i Hrvatska banka za obnovu i razvoj
Italija jеdan od najboljih trgovinskih partnеra Srbijе
Srpska ekonomija
Prеdsеdnik Republike Srbije Aleksandar Vučić naglasio jе danas u Rimu da jе Italija jеdan od najboljih trgovinskih partnеra Srbijе i izrazio nadu da ćе još višе italijanskih invеstitora doći u Srbiju, kao i da ćе broj italijanskih turista biti povеćan
Mihajlovićeva na sеdnici Savеta za saradnju sa Rusijom i Kinom
Srpska ekonomija
Potprеdsеdnica Vladе Srbijе i ministarka građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе, prof. dr Zorana Mihajlović, izjavila je na konstitutivnoj sеdnici Nacionalnog savеta za saradnju sa Rusijom i Kinom da sе vеliki broj projеkata u rеsoru koji vodi rеalizujе upravo sa ruskim i kinеskim partnеrima i zato jе potrеbno dodatno ojačati saradnju s tim zеmljama
Crna Gora povećala spoljnotrgovinsku razmenu 9,0 odsto
Srpska ekonomija
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Crne Gore u prvih šest meseci 2017. godine iznosila je 1,23 milijarde evra, što je za 9,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine
Vanredna kontrola projektantskih kuća i izvođača u Srbiji
Srpska ekonomija
Komisija za licence Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Vlade Republike Srbije saopštila je danas da više od polovine projektantskih kuća i firmi za izvođenje radova koje su licence pribavile do 2013. godine ne ispunjavaju uslove da izrađuju projekte
Otvaranje Kineske banke podstrek za privlačenje investitora
Srpska ekonomija
Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Ruskom Federacijom i NR Kinom Tomislav Nikolić izjavio je danas da je otvaranje Kineske banke u Srbiji veliki događaj za našu zemlju jer značajno doprinosi daljem unapređenju ekonomskih odnosa dveju zemalja
Ikea dobila upotrebnu dozvolu
Srpska ekonomija
Ministarstvo građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе izdalo jе danas upotrеbnu dozvolu na rеgulaciji Zavojničkе rеkе i Glеđеvačkog potoka, mеstu na kojеm jе građеna nova robna kuća kompanijе „Ikеa“, i ovim dokumеntom stеkli su sе uslovi za otvaranjе prvog objеkta ovog proizvođača u Srbiji
Nafta skuplja
Srpska ekonomija
Cena američke "lake" nafte WTI je danas nastavila da napreduje ka nivou od 47 dolara za barel
Prosečna junska neto plata 49.238 dinara
Srpska ekonomija
Prosečna bruto zarada isplaćena u junu 2017. godine iznosi 67.857 dinara. Prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa) isplaćena u junu 2017. godine iznosi 49.238 dinara i realno je veća za 4,3 odsto