Na skupštini akcionara Galenike, koja je održana danas, doneta je odluka o konverziji duga u vlasnički kapital države u vrednosti od 14,696 milijardi dinara.
Reč je o potraživanjima Republike Srbije i Javnog preduzeća "Srbijagas".
Skupština akcionara Galenike odlučila je da konverzijom duga tog preduzeća u vlasnički kapital države u vrednosti od 14,67 milijardi dinara, država povećava udeo u vlasništvu na 93 odsto.
Dug prema Republici Srbije je 10,9 milijardi dinara, i konvertuje se u akcije države, a ukupan iznos potraživanja Srbijagasa je bio 3,794 milijardi dinara.
Država je povećala vlasnički udeo i mogla bi ga početkom septembra ponuditi na prodaju.
Predsednik sindikata Nezavisnost u Galenici Zoran Pantelić je izjavio nakon skupštine akcionara, da je doneta odluka da se konvertuje dug u kapital, javlja Tanjug.
"To je prva zvanična odluka koja vodi našu kompaniju u proces privatizacije", rekao je on.
Kako kaže, država će posle ove konverzije imati oko 93 odsto vlasničkog udela i sedam odsto će imati mali akcionari odnosno radnici i bivši radnici. Ranije je država imala 85 odsto, a ostalo je bilo u vlasništvu malih akcionara.
"Broj akcija malih akcionara ostaje nepromenjen, ali je veliko pitanje kolika će biti vrednost akcija nakon privatizacije. Sindikati očekuju od novog vlasnika da ima razumevanja i da ne otpušta radnike već da svojim investicijama i ulaganjem u fabriku zaposli te ljude. Očekujemo i da u samom kupoprodajnom ugovoru budu čvrsto definisane stavke koje će obavezivati novog vlasnika da ulaže i ne optpušta zaposlene".
Dodaje da su sindikati i mali akcionari imali predlog da se izmeni statut u smislu zaštite malih akcionara, ali to Minstarstvo privrede, skupština i nadzorni odobr Galenike nisu prihvatili.
Dugovi bankama iznose oko 71 miliona evra i dogovoreno je ranije, kako kažu sindikati, da se taj dug otplati sa 25 miliona evra “jednokratno u kešu".
Prema rečima Pantelića, Galenici se duguje oko 120 milona evra za isporučene, a nikad plaćene lekove.
"To duguju najveće veledrogerije u to vreme, to su bili Velefarm, BG farm i ostali. Ta sredstva nikada nisu naplaćeni i to je bio jedan od razloga zašto je Galenika došla u tešku finansijsku privatizaciju”.
Naveo je da su sudski postupci u toku i da ne veruje da će se utvrditi “ko je kriv i gde je taj novac otišao".
"Ako bi se sudski postupak i okončao i pronašao novac, kome bi te pare išle, da li deo državi, da li deo zaposlenima ili će otići novom vlasniku", zapitao je Pantelić.
On je naglasio da nakon konverzije duga i otplate duga bankama Galenika ostaje "na zelenoj grani" pošto je oslobođena dugova.
Smatra da bi bolje bilo da se sada nađe strateški partner i da država ostane vlasnik svog udela umesto da se ide u prodaju Galenike.
Država je više puta pokušavala da privatizuje Galeniku, a poslednji put je prošle godine raspisala tender za izbor strateškog partnera uz prodaju 25 odsto akcija u vlasništvu države.
Novi tender za Galeniku biće raspisan u septembru, a u Ministarstvu privrede za Tanjug kažu da model privatizacije, na kojem država radi, podrazumeva da kupac uz fabriku preuzima deo duga "uz diskont", a da radnici koji se odluče za socijalni program mogu da računaju na 400 evra po godini staža.
"U ovom trenutku je u toku definisanje uslova privatizacije, kojima bi se budući kupac obavezao da održi kontinuitet proizvodnje, realizuje investicioni program i održi optimalan nivo zaposlenosti", rečeno je Tanjugu u Ministarstvu privrede.
Kako objašnjavaju, u postupku pripreme za sprovodjenje transakcije, Vlada Srbije je 11. jula 2017. godine donela zaključak da se privatizacija Galenike sprovede modelom prodaje kapitala, kojoj bi prethodila konverzija duga Galenike u kapital, a u slučaju uspešne privatizacije, država bi otpisala preostali deo svojih dospelih obaveza.
Među zainteresovanima za Galeniku, kako prenose mediji, nalaze se britansko-ruski konzorcijum Frontijer farma - Petrovaks, Sinforam, Amikus, Hemofarm i EMS iz Brazila.
Galenika ima oko 1.400 radnika i nedavno je počelo anketiranje za dobrovoljni odlazak dela radnika.