Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pojašnjenje Uredbe o paušalnom oporezivanju

Beograd
Srpska ekonomija

Vlada Republike Srbije usvojila je 25. avgusta Uredbu o izmenama i dopunama Uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti. Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije, a primenjivaće se za uvtrđivanje poreza počev za 2015. godinu, osim pojedinih članova koji će se primenjivati za utvrđivanje poreza počev za 2018. godinu.

Poreska osnovica (paušalno utvrđeni prihod) određuje se u odnosu na prosečnu mesečnu zaradu u odnosu na paušalnu  grupu u koju je prema obimu prometa i vrsti delatnosti za koju je registrovan razvrstan poreski obveznik. Tako dobijena polazna osnovica se koriguje korektivnim elementima.

Za svakog poreskog obveznika, inspektor u postupku utvrđivanja paušalnog prihoda sagledava elemente koji su od uticaja na istu – mesto na kojem se radnja nalazi, broj zaposlenih radnika, tržišne uslove u kojim se delatnost obavlja, površinu lokala, starost obveznika i njegovu radnu sposobnost, visinu prihoda obveznika, koji pod istim ili sličnim uslovima obavlja istu ili sličnu delatnost, ostale okolnosti koje utiču na ostvarivanje dobiti, a to su elementi koje je potrebno utvrditi u svakom pojedičnom slučaju.

Poreska uprava će do kraja oktobra, nakon sprovođenja odgovarajućih aktivnosti neophodnih za implementaciju Uredbe, utvrditi poreske obaveze i doneti rešenja obveznicima, a Privredna komor Srbije objavila je objašnjenje najčešćih pitanja i nedoumica u vezi sa Uredbom o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti.

Zašto rešenja za određene grupe obveznika nisu bila do sada izdata?

Rešenja do sada nisu mogla biti izdata, jer su aktivnosti na utvrđivanju obaveza, rešenjem poreskog organa, za obveznike koji pripadaju petoj grupi delatnosti i koji porez plaćaju na paušalno utvrđeni prihod, morale da sačekaju izmenu navedene Uredbe.

Da li su šifre delatnosti iz oblasti informacionih tehnologija donošenjem navedene Uredbe prebačene iz jedne grupe obveznika u drugu?

Ne. Jedan broj šifara pretežne delatnosti vezanih za informacione tehnologije se nalazi u grupi tri (2611, 2612, 2620, 2630, 2640, 2680, 2711, 5821 ,6110, 6120, 6130, 6190, 6209, 9511, 9512), dok su određene šifre (5829, 6201, 6202, 6203, 6311, 6312) bile i ostale u grupi pet, zbog čega je utvrđivanju obaveza rešenjem poreskog organa za obveznike iz ove grupe moralo da sačeka izmenu navedene Uredbe.

Da li će se, nakon usvajanja Uredbe, povećati poreske obaveze paušalnim obveznicima?

Izmenama Uredbe je propisano da se paušalni prihod preduzetnicima kojima je povećana polazna osnovica za utvrđivanje visine paušalnog prihoda, može uvećati u odnosu prethodnu godinu najviše do 10% ukoliko su elementi iz člana 6. Uredbe (kojima se vrši korekcija polazne osnovice) ostali isti i vrendovani na isti način kao za godinu koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez.

To znači da se za obveznike iz pete grupe delatnosti, kojima do sada Poreska uprava nije izvršila utvrđivanje poreske obaveze za 2015, 2016. i 2017. godinu, procenat povećanja polazne osnovice može uvećati maksimalno do 10% u odnosu na prethodnu godinu, i na taj način će poreski obveznici biti zaštićeni od nagle promene visine poreske obaveze koja bi im mogla ugroziti poslovanje.

Da li će se izaći u susret poreskim obveznicima koji do sada nisu plaćali porez, i koji u kratkom roku od 15 dana moraju da uplate ukupan iznos poreske obaveze?

Na pismeni i obrazloženi zahtev poreskog obveznika, Poreska uprava može u celosti ili delimično, da odloži plaćanje dugovanog poreza, pod uslovom da plaćanje dugovanog poreza:

1) za poreskog obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje;

2) nanosi bitnu ekonomsku štetu poreskom obvezniku.

Odlukom ministra ili lica koje on ovlasti - na osnovu pismenog predloga rukovodioca organizacione jedinice Poreske uprave - može se odobriti odlaganje plaćanja dugovanog poreza na rate, ali najduže do 60 meseci.

Da li će ubuduće rešenja za paušalno oporezivanje obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti stizati redovno?

Da. Usvajanjem Uredbe o izmenama i dopunama Uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti, stekli su se uslovi da se ubuduće rešenja izdaju redovno svake godine.

Aktivnosti na utvrđivanju obaveza paušalno oporezovanim poreskim obveznicima mogu otpočeti nakon objavljivanja prosečnih zarada u gradu, odnosno opštini od strane Republičkog zavoda za statistiku, a to je krajem januara tekuće godine za prethodnu godinu. Poreska uprava nastoji da u optimalnom roku sprovede sve aktivnosti vezane za utvrđivanje obaveze i iste otpočne u prvom kvartalu tekuće godine.

Zbog čega nije moguće da svi preduzetnici unapred znaju koliki će im biti iznos poreskih obaveza?

Poreska osnovica (paušalni prihod), određuje se u odnosu na prosečnu mesečnu zaradu po zaposlenom ostvarenu u Republici, u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez i koju objavljuje Republički zavod za statistilku, prema grupi u koju je razvrstan poreski obveznik (prema obimu prometa i vrsti delatnosti za koju je registrovan) i u skladu sa korektivnim elemenatma iz člana 6. Uredbe, kojim se poreska osnovica koriguje (polazna poreska osnovica se uvećava odnosno umanjuje primenom sedam korektivnih elemenata).

Nadležni poreski organ vodi računa da utvrđena visina paušalnog prihoda odgovara visini prihoda obveznika koji pod istim ili sličnim uslovima obavlja istu ili sličnu delatnost,  i uzima u obzir i sve dokaze, činjenice i podatke do kojih je došao putem kontrole i na drugi način.

Preduzetnici mogu da se opredele da porez plaćanju na stvarno utvrđeni prihod, odnosno da vode poslovne knjige po sistemu prostog ili dvojnog knigovodstva i da u njima iskazuju svoje poslovanje. Osnovica za obračun poreza u tom slučaju je oporeziva dobit.

Šta će se dešavati sa paušalcima koji su platili porez za 2015. i 2016. godinu, da li dobijaju nova rešenja? Da li će plaćati razliku? Da li će im biti nadoknađen iznos ukoliko su platili više nego što je bilo potrebno?

Poreska uprava je u prvom kvartalu 2017. godine, za vlasnike samostalne delatnosti, osim za petu grupu obveznika, utvrdila poresku obavezu poreskim rešenjima. Tim poreskim obveznicima se neće ponovo donositi rešenja.

Ukoliko je poreski obveznik uplatio veći iznos poreza i doprinosa po osnovu akontacija od onog koji je utvrđen novim rešenjem, isti može da koristi kao poreski kredit ili da traži da se izvrši povraćaj sredstava.

Ukoliko je poreski obveznik uplatio manji iznos poreza i doprinosa po osnovu akontacija od onog koji je utvrđen novim rešenjem, moraće da uplati razliku.

Ostali naslovi

Kako se izmiruju stambeni krediti
Srpska ekonomija
Stambeni kredit mnogima je jedini način da obezbede sopstveni krov nad glavom, ali i pretnja da bez njega ostanu ako se otplata zakomplikuje. Za sada oko 4.000 dužnika neuredno izmiruje stambeni kredit, što je svaki dvadeset peti
Srpska odbrambena industrija ima šta da ponudi svetu
Srpska ekonomija
Ministar odbrane u Vladi Republike Srbije Aleksandar Vulin počeo je juče prvu zvaničnu posetu Republici Kazahstan obilaskom međunarodne izložbe „Astana EXPO 2017“, koja se ove godine organizuje pod motom „Energija je budućnost“, a Srbija je jedna od gotovo 50 zemalja koje su predstavljene na ovoj značajnoj manifestaciji
Paviljon Srbije na Ekspo 2017. posetilo 400.000 ljudi
Srpska ekonomija
Delegacije 50 zemalja okupile su se na Paviljonu Republike Srbije na Svetskoj izložbi Ekspo Astana 2017, kojima se Srbija predstavila kao zemlja okrenuta inovacijama i tehnološkom razvoju
Digitalizacija kao razvojni prioritet Srbije
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sinoć sa potpredsednikom Vlade Slovenije i ministrom javne uprave Borisom Koprivnikarom na marginama "Strateškog foruma" na Bledu, koji danas počinje, o planovima i aktivnostima Slovenije u oblasti digitalizacije i iskustvima te zemlje u uvođenju elektronske uprave i najboljim praksama koje bi Srbija mogla da primeni
Dinar u blagom padu
Srpska ekonomija
Dinar je danas oslabio prema evru za 0,1 odsto u odnosu na petak, i zvanični srednji kurs iznosi 119,2717 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Drugi ispitni rok za profesionalne upravnike 20. septembra
Srpska ekonomija
Drugi ispitni rok II /2017 za polaganje ispita za sticanje licence profesionalnog upravnika počinje 20. septembra, a rok za podnošenje prijava je 10. septembar
Srbija treba da kontroliše izvorišta
Srpska ekonomija
Nedopustiva je bilo koja forma prepuštanja kontrole i upravljanja izvorištima pijaće vode strancima, bilo da je reč o prodaji ili davanju koncesija, izjavio je ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan
Rad RTGS sistema u avgustu
Srpska ekonomija
U RTGS sistemu i kliring sistemu Narodne banke Srbije u avgustu, za 23 radna dana, realizovano je ukupno 17,2 miliona plaćanja. Od ukupnog broja plaćanja, 4,4 miliona, ili 25,7%, čine nalozi za plaćanje u kliringu, a 12,8 miliona, ili 74,3%, nalozi za plaćanje u RTGS sistemu
Strana ulaganja u BiH porasla 28,7%
Srpska ekonomija
Ukupna direktna strana ulaganja u prvom kvartalu 2017. godine su iznosila 210,8 mil. KM (neto finansijska pasiva) i veća su za 28,7% u odnosu na isti period prošle godine, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje u makroekonomskoj analizi
Porez na nekretnine u Hrvatskoj nedovoljno raspravljen
Srpska ekonomija
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu u Orašju u Bosni i Hercegovini kako mu se čini da porez na nekretnine oko čije primjene traju prijepori u hrvatskom društvu, nije dovoljno raspravljen u hrvatskoj javnosti, ali kako odluka kojom se taj porez uvodi i dalje stoji