Prevladavanje barijera i stavova koji ograničavaju saradnju, kao i konkretna podrška kompanijama najvažniji su za unapređenje poslovanja privrednika Srbije i Kosova, izjavio je danas u Prištini, Marko Čadež, predsednik Privredne komore (PKS) Srbije.
Čadež je, na konferenciji „Prevladavanje barijera za poslovanje i normalizacija” na kojoj je predstavljena analiza ekonomskog i zakonodavnog okvira za poslovanje između Srbije i Kosova, rekao da nema magičnog štapića da se barijere u trenutku prevaziđu. Kako je podsetio, važno je da je pre dve i po godine na forumu u Beogradu postavljen temelj saradnje predstavnika carinskih i veterinarskih službi i poslovne zajednice.
Od tada, navodi, usaglašeni su fitosanitarni sertifikati, pre svega obrasci, prihvaćeni rezultati ispitivanja akreditovane laboratorije, usvojeni modaliteti saradnje u domenu razmene informacija, saopštila je PKS.
“Trenutno se usklađuju 52 obrasca, unapređena je komunikacija carinskih službi, rešavaju se konkretni problemi privrednika u vezi sa slobodnim prometom robe”, ukazao je Čadež.
Dušan Janjić iz Foruma za multietničke odnose, koji je učestvovao u izradi studije, naglasio je da je proces normalizacije “more bez obala i svetonika” i da ostaje na akterima da definišu kuda idu.
“Borimo se da političari shvate da ne treba institucije da sarađuju, nego da postoji institucija saradnje”, rekao je Janjić i istakao privatizaciju i svojinu kao temelj makroekonomske stabilnosti.
Rukovodilac stručnog tima studije Boban Stojanović, kao probleme naveo je tranzit kosovske robe kroz Srbiju, nedostatak kvalitetne putne strukture, kao i administrativne prelaze.
“Sporo se grade i ne postoje regularni tehnički uslovi kao na drugim tržištima, nedovoljno su opremljene prostorije za rad inspekcijskih službi. To sve prouzrokuje spor protok vozila, gužve i velika zadržavanja na prelazima. Kasni se sa uspostavljanjem novih administrativnih prelaza, kao i sa proširenjem i rekonstrukcijom prelaza Merdare”, rekao je Stojanović.
Takođe, kako je naveo, radna vremena službi koja prate protok robe na prelazima nisu usklađena i neke službe ne rade non- stop, što je problem kod prometa određenih roba.
Ne postoji ni direktna komunikacija između nadležnih službi na administrativnim prelazima, komunikacija je preko treće strane i to, ističe Stojanović, dosta usložnjava proces i čini da gubitak postoji, makar u smislu gubitka vremena. Problem jeste i funkcionisanje platnog prometa, neophodna je konverzija deviza u dinare, ali sama konverzija, naglašava, čini da troškovi budu veći i to je, ocenjuje, značajan izdatak za male privrednike.
“Govori se o barijerama i normalizaciji ekonomskih odnosa između Kosova i Srbije. Kao privredne komore, podigli smo glas da te barijere odu u prošlost. Stvoriti povoljan ambijent za biznis, iako je politička agenda opterećena, ne samo na Kosovu, već i u regionu. Ostaje na nama da puno toga radimo, ojačamo dijalog i saradnju, jer samo tako možemo rešiti sve te probleme”, rekao je Safet Grdžaliju, Privredne komore Kosova (PKK).
PKS i PKK, navodi Grdžaliju, pokušaće da iskoriste sve mehanizme da ekonomska saradnja bude ključ povezivanja i da se samo kroz skidanje barijera gradi budućnost svih koji žive ovde.
“Barijera ima sa obe strane, ali nijedna od njih nije nerešiva. Treba malo više političke volje, ja mislim da je vreme da politika podržava ekonomske procese, jer to je budućnost i to je nama svima potrebno”, naglasio je Grdžaliju.
Neke od preporuka studije “Prevladavanje barijera za poslovanje i normalizacija” jesu i da je potrebno razmotriti i analizirati zakonsku regulativu i propise Kosova koji regulišu osnivanje i poslovanje preduzeća, poreske i druge namete, koji su od značaja za srpsku zajednicu na Kosovu zatim, razmotriti zakonsku regulativu i propise Srbije koji regulišu status i poslovanje preduzeća, identifikovati dobre i loše prakse i barijere za poslovanje.
Takođe, smatra se da je potrebno definisati prepreke sa kojima se preduzeća susreću u poslovanju sa trećim zemljama, usled nepotpunog i nepreciznog zakonskog okvira u Srbiji i na Kosovu, analizirati primenu CEFTA sporazuma, uz preporuke za efikasniju primenu, kao i analizirati primenu sporazuma postignutih uz posredovanje i saradnju privrednih komora Srbije i Kosova.