Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ugovor o javno-privatnom partnerstvu za deponiju Vinča do kraja meseca

Beograd
Srpska ekonomija

Predlog ugovora između Grada Beograda i francusko-japanskog konzorcijuma koji je pobedio na tenderu za deponiju u Vinči je najvažnija tačka koja će se naći na dnevnom redu sutrašnje sednice Skupštine grada, rekao je gradski menadžer Goran Vesić gostujući na TV Pink. On je dodao da će ukoliko ovaj predlog bude usvojen, ugovor biti potpisan do kraja meseca, preneo je Beoinfo.

– Reč je o najvećem javno-privatnom partnerstvu koje se ikada dogodilo u Srbiji, u vrednosti od 300 miliona evra. Tu se od sedamdesetih godina deponuje otpad koji se sada već nalazi na dubini od 70 metara, skupljaju se gasovi zbog čega često dolazi do požara. Ovo je jedna od najneuređenijih divljih deponija u ovom delu Evrope. Strani partner će prvo sanirati deponiju, što je ogroman posao – rekao je Vesić naglašavajući da se u ovom konzorcijumu našla i jedna domaća kompanija – „Energoprojekt”. 

Prema njegovim rečima, posle saniranja krenuće se sa izgradnjom čitavog niza postrojenja za preradu otpada.

– Na ovu deponiju neće stizati otpad koji može da se reciklira, jer će za recikliranje otpada grad u narednih nekoliko godina na svakoj opštini uraditi po jedno reciklažno dvorište. Ovde će se iz tog otpada proizvoditi struja, gas i u toj industriji koja će nići na deponiji biće nekoliko stotina novih radnih mesta, uglavnom za žitelje Grocke  – rekao je Vesić.

On je dodao da se očekuje da će do kraja sledeće godine početi posao na sanaciji deponije, a grad je svoj deo obaveza završio, a to je rešavanje imovinskih pitanja i priprema svega što je potrebno da se realizuje ova investicija od 300 miliona evra.

Govoreći o javnom partnerstvu u izgradnji podzemnih garaža, gradski menadžer je najavio da će na sutrašnjoj sednici biti doneta odluka o pokretanju tog procesa.

– Pozvaćemo zainteresovane kompanije da grade garaže, reč je o četiri, na Trgu republike, Studentskom trgu, Kosančićevom vencu i u Kosovskoj ulici. Te garaže su nam važne jer se nalaze u samom centru grada, gde nedostaje oko pet hiljada garažnih mesta. Svaka moderna prestonica ima pešačku zonu, pa će tako i Beograd očistiti centar od automobila – rekao je Vesić.

Govoreći o radovima, Vesić je istakao da grad mora da se uredi jer to nije rađeno decenijama, a kada se rade veliki radovi, oni traju.

– Naš je cilj da oni traju što kraće, da budu urađeni na vreme i da budu kvalitetni. Na predstojećoj sednici će zato biti i predlog master-plana razvoja saobraćajne infrastrukture u Beogradu. Kada govorim o ovoj infrastrukturi, govorim o obilaznici, unutrašnjem magistralnom prstenu, novom mostu kod Ade Huje, o mostu koji će se nalaziti na mestu starog Železničkog mosta na Savi, i tim planom ponudićemo viziju Beograđanima kako će izgledati saobraćaj u narednim decenijama – rekao je Vesić.

On je naglasio da ova gradska vlast u poslednje tri godine rešava problem po problem i ima jasnu viziju kako grad treba da izgleda.

Govoreći o predstojećim gradskim izborima, on je istakao da će ova vlast na izbore izaći sa svojim rezultatima koji su više nego impresivni.

– Podsećam da smo zatekli pre tri i po godine dug od 1,2 milijarde evra, što znači da je svaki građanin Beograda bio zadužen za hiljadu evra. Taj dug je smanjen za 500 miliona evra. Tim sredstvima smo mogli da izgradimo 250 obdaništa, isto toliko i škola, obnovimo sve ulice prvog prioriteta, odnosno hiljadu i po kilometara ulica, pet hiljada fasada, 40 javnih garaža, pet fabrika za preradu otpada, svu nedostajuću kanalizaciju. Zatekli smo dug prema trudnicama i porodiljama  u iznosu od oko 500 miliona dinara, a danas ništa ne dugujemo. Zatekli smo oko 40 gradilišta, a danas ih ima preko hiljadu – rekao je Vesić i dodao da građani glasaju za sigurnost, da će se ovaj tempo radova nastaviti i da vođenje grada nije šala. 

Ostali naslovi

Prosečna avgustovska plata 47.220 dinara
Srpska ekonomija
Prosečna neto plata isplaćena u Srbiji u avgustu ove godine iznosila je 47.220 dinara ili 395 evra i nominalno je manja za 1,8 odsto, a realno za 2,0 procenta u odnosu na jul
Zarade u Nemačkoj
Srpska ekonomija
Prosečna mesečna bruto plata u Nemačkoj je prošle godine iznosila 4.078 evra s tim da postoji znatna razlika u zaradi između muškaraca i žena i istoka i zapada zemlje
Slovenci podržali gradnju pruge ka Kopru
Srpska ekonomija
U Sloveniji je održan referendum o zakonu o gradnji pruge Divača-Kopar na kojem je većina izašlih podržala izgradnju pruge
Otvoren rekonstruisani put Krepoljin–Žagubica
Srpska ekonomija
Rekonstruisani put od Žagubice do Krepoljina dug 22,6 kilmetara otvoren je za saobraćaj u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i potprеdsеdnice Vladе i ministarke građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе, prof. dr Zorane Mihajlović
Pada poslovno poverenje u Nemačkoj
Srpska ekonomija
Poverenje među nemačkim kompanijama je blago palo u septembru zbog neizvesnosti uoči održavanja parlamentarnih izbora u toj zemlji
Nemačke berze u minusu
Srpska ekonomija
Frankfurtska berza je danas počela trgovanje u minusu, pri čemu je glavni indeks berze DAX 30 pao za 0,2 odsto na 12.573,35 poena, nakon što je krajnje desničarska stranka AfD na izborima osvojila desetine mesta u nemačkom parlamentu
Evro 119,2091 dinar
Srpska ekonomija
Dinar je danas slabiji prema evru za 0,1 odsto nego u petak, i zvanični srednji kurs iznosi 119,2091 dinar za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Grejanje počinje 15. oktobra
Srpska ekonomija
Sve je spremno za grejnu sezonu, sve toplane su izvršile remonte i sa energentima nema nikakvih problema, rekao je danas ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić
Todorić:Ko je hrvatskoj vladi dao podatke o Agrokoru?
Srpska ekonomija
Bivši vlasnik "Agrokora" Ivica Todorić danas je u novom postu na svom blogu zatražio od hrvatske vlade da odgovori na pitanje ko je dao podatke o toj kompaniji vicepremijerki Martini Dalić, a privremenog upravnika Anta Ramljaka optužio je za "konflikt interesa koji nije viđen u modernoj Evropi"
Moguć povratak Ukrajine ruskom plinu i nafti
Srpska ekonomija
Ukrajina bi do 2030. godine mogla da obnovi zakup ruskog plina i nafte ukoliko se ne uspostavi u zemlji održivi energetski razvoj, izjavio je komercijalni direktor ukrajinskog Naftogaza Jurij Vitrenko