Privredna komora Srbije i USAID BEP organizovali su danas u Beogradu “Dan otvorenih vrata s inspektorima”, kako bi se privrednici u neformalnom razgovoru s inspektorima upoznali sa novinama u oblasti inspekcijskog nadzora.
Na pitanja privrednika odgovarali su tržišni, komunalni, poljoprivredni, turistički i inspektori rada i za zaštitu životne sredine. Tokom razgovora otklonjen je niz nejasnoća u vezi sa novom ulogom inspekcija, nadzorom nad primenom zakona i drugih propisa, savetodavnim posetama koje obavljaju, procenom rizika, korišćenjem kontrolnih lista, ovlašćenjima i dužnostima.
Sekretar Udruženja za trgovinu PKS Žarko Malinović rekao je da je cilj ovog skupa da se privrednicima omogući da bolje razumeju nov Zakon o inspekcijskom nadzoru i kvalitetnije primenjuju propise.
Malinović je izjavio da bi inspekcije trebalo da povećaju broj kontrola nad neregistrovanim privrednim subjektima i da se više bave sivom ekonomijom. Pritom je naveo podatak da je prošle godine od 170.000 inspekcijskih kontrola 98 odsto izvršeno nad legalnim privrednim subjektima. Namera je da se, u cilju smanjenja sive ekonomije, broj kontrola kod privrednih subjekata koji posluju u skladu sa propisima smanji na 100.000 kako bi se privreda rasteretila, a poveća kontrola neregistrovanih subjekata sa 322 na bar 10.000. Dodao je da više od šest kontrola godišnje ima prosečan registrovani privredni subjekat i za njih troši preko dve radne nedelje dok inspekcije kontrolišu svega tri odsto neregistrovanih privrednih subjekta. Ukazavši na potrebu da se s inspekcijama naprave i pozitivne liste privrednih subjekata, naveo je primer preduzeća koje 15 godina posluje u skladu sa zakonom, te da ne mora i 16 goidine da se vrši kontrola.
“Treba poštovati one koji posluju legalno, a više se baviti onima koji rade u sivoj zoni”, rekao je Malinović, koji je ukazao i na potrebu da se uspostavi kvalitetnija saradnja između inspekcijskih organa i tužilaštva i sudova.
Anketa PKS iz aprila meseca pokazala je da značajan broj privrednika, oko 40 odsto, smatra da inspekcijski organi nedovoljno kontrolišu kompanije i pojedince koji posluju u sivoj zoni. PKS očekuje da inspekcijski organi deluju preventivno, da budu servis privrede i legalnim privrednim subjektima pomognu da efikasnije posluju.
Milan Stefanović, viši stručni savetnik za regulatorna pitanja i inspekcijski nadzor USAID BEP naglasio je, između ostalog, da je ovo prvi skup te vrste koji se organizuje u Srbiji i da je to prilika da se vide uska grla i unapredi poslovanje u skladu sa zakonima.
„Današnji skup pokazuje suštinsku promenu funkcije inspekcije, koja sada ima savetodavnu i preventivnu, a ne kao nekad, prvenstveno kaznenu ulogu. Osim toga, inspekcijski nadzor sada je zasnovan na proceni rizika, planovima i kontrolnim listama, što omogućava inspekciji da utvrdi prioritete u radu i nadzoru, a privrednicima olakšava poslovanje u skladu sa zakonom. Novine uvedene Zakonom o inspekcijskom nadzoru uticale su na promenu percepcije inspektora kod privrednika, kao i unapređenje delotvornosti inspekcijskog nadzora, naročito stvaranjem uslova za koordinaciju inspekcijskih službi i drugih nadležnih organa“, rekao je Stefanović.
Od početka primene Zakona o inspekcijskom nadzoru izvršeno je oko 630 savetodavnih poseta i primljeno oko 530 izveštaja o samoproveri.
"Trudimo se da pomognemo i savetujemo, a kada naiđemo na neki propust, utvrđujemo stepen rizika u skladu sa jasnim kriterijumima u kontrolnim listama. Ova lista sadrži kriterijume zahvaljujući kojima određujemo stepen rizika i usaglašenosti sa zakonima, kao i bezbednost. Nije nam cilj da odmah sankcionišemo uočene propuste, izjavila je Vesna Ristić, predstavnica tržišne inspekcije iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.
Prema rečima Aleksandra Vasića, direktora kompanije Poslovni savetnik, privrednicima dosta znači što mogu od inspektora da dobiju savet kako da posluju prema propisima i što putem kontrolnih lista mogu sami da procene ispravnost poslovanja i na vreme izvrše korekciju.
"Takođe, prostor za proizvoljno i nezakonito delovanje inspekcije je smanjen, jer nam moraju ukazati koji od uslova iz kontrolnih lista, kojima i sami imamo pristup, nismo ispunili", ukazao je Vasić.
Nakon Beograda, tokom septembra i oktobra „Dani otvorenih vrata sa inspektorima” biće organizovani u Nišu i Novom Sadu.