Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Izazovi s kojima se susreće nemačko društvo

Globalni trendovi
Piše: Milica Krivokapić

Parlamentarni izbori u Nemačkoj prošli su u tradicionalnom maniru. Za građanstvo je migracija i dalje tema koja budi najveću zabrinutost, jer je u poslednje dve godine u zemlju ušlo više od milion tražilaca azila. Odmah iza ovog gorućeg pitanja, u javnosti se vrlo žustro diskutovalo i o nejednakim dohocima, klimatskim promenama i starosnoj dobi stanovništva.

Nemačka je ove godine uspela da nezaposlenost spusti sa 11,5 odsto, kolika je bila 2005, na četiri odsto, čime se svrstala na drugo mesto u Evropi. Na prvom mestu je Češka, na trećem mestu Ujedinjeno Kraljevstvo sa 4,5 odsto, na četvrtom mestu Francuska sa 9,5, a na petom Italija, s procentom nezaposlenosti od 11,5 odsto. Iako se broj zaposlenih povećao, u javnosti se diskutovalo i o tome što veliki procenat radnika radi pola radnog vremena i što je dosta loše plaćenih poslova. Prema podacima Federalne kancelarije, 4,7 miliona Nemaca oslanja se isključivo na mini-poslove, koji su često nesigurni i ne baš dobro plaćeni. I sama Angela Merkel je tokom kampanje angažovala nekoliko zaposlenih iz svoje kancelarije u vladi za mini-posao, što je u javnosti bilo veoma loše prihvaćeno.

Kad se uporede prihodi u Nemačkoj i kod njihovih suseda, možemo zaključiti da su ravnopravniji nego ostali, ali se nejednakost dohodaka u poslednjoj deceniji gotovo ne menja. To je jedna od ključnih briga za nemačke birače.

Ono što Nemce svakako brine jesu i azilanti, jer u ovoj godini Nemačka je primila više od 1,2 miliona prijava. Prisustvo toliko tražilaca azila povećalo je broj stranaca u Nemačkoj na rekordnih 18,6 miliona. Merkelova i dalje brani svoju politiku otvorenih vrata, ali naglašava da radi sve kako bi broj izbeglica koji stižu u Nemačku bio postojano nizak.

U terorističkom napadu 2015. godine poginulo je šest ljudi, a 2016. zbog terorizma su umrle 22 osobe, dok je povređenih bilo mnogo više. Napadi su doveli do pozivanja na strožu kontrolu migracije. Reakcija građanstva bila je takva da je dovela do 3.500 napada na izbeglice i izbegličke domove, prilikom čega je povređeno 560 ljudi, od čega 43 dece.

Naredna tema koja se našla u medijima je emitovanje štetnih gasova, Nemačka emituje više CO2 po glavi stanovnika od mnogih suseda, uključujući Austriju, Dansku, Italiju i Španiju. Od svih ispitanika, 95 odsto izjasnilo se da želi rast obnovljive energije. Prema poslednjim istraživanjima, Nemce više brinu klimatske promene nego rat ili teroristički napadi. Zato su u Nemačkoj i konzervativci i socijaldemokrate obećavali proširenje obnovljivih resursa.

Naredni problem koji je pred ovom nacijom jeste starosna dob njenih stanovnika. Nemačka ima više penzionera nego ikad ranije, a radnog stanovništva koje ih izdržava sve je manje. Zato je siromaštvo penzionera bilo važno izborno pitanje. Preko 17 odsto Nemaca je starije od 65 godina, što je u odnosu na 2008. 1,5 odsto više.

Kancelarka Angela Merkel dobila je novi mandat, ali i nove izazove s kojima će se suočavati u narednom periodu. Iako je za naše poimanje životnog standarda Nemačka država blagostanja, oni imaju drugačiju percepciju svog života i pred svoju kancelarku postavljaju nove ciljeve, a videćemo u kojoj meri će se oni ostvariti.

Ostali naslovi

Atina obnavlja ekonomski suverenitet
Piše: David Klepić
Ohrabrenja međunarodne javnosti i ekonomskih analitičara da će doći do potpunog oporavka grčke privrede proizvod su nekoliko uspešnih koraka grčke vlade i međunarodnih kreditora
Odlivom mozgova iz Srbije curi i privredni rast
Srpska ekonomija
Naučna zajednica Srbije je veliki neiskorišćeni potencijal zemlje u koji mora više da se ulaže i na to se mora gledati kao na investiciju za budućnost, a ne samo kao na javni rashod, izjavio je menadžer za trgovinu i konkurentnost Svetske banke Paulo Korea
Neto profit Benk of America veći 15 odsto
Srpska ekonomija
Benk ov Amerika (BofA), druga najveća banka u SAD po veličini aktive, objavila je danas da je ostvarila rast kvartalne dobiti od 15 posto, zahvaljujući strogoj kontroli troškova i benefitima od viših kamatnih stopa
Vujović promenio ekonomsku perspektivu Srbije
Srpska ekonomija
Časopis "Global Markets" je povodom nedavnog proglašenja srpskog ministra Dušana Vujovića za ministra finansija godine za centralnu i istočnu Evropu po izboru uredništva, objavio članak u kojem se navodi da je "ekonomska perspektiva Srbije promenjena u velikoj meri od kada je on preuzeo funkciju ministra finansija sredinom 2014. godine"
Ruralni razvoj dobija na značaju
Piše: Marko Petrešević
Srbija čeka na IPARD II, program Evropske unije koji predstavlja instrument za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja za programski period od 2014. do 2020. godine, nakon koje se očekuje nova reforma ZPP
Ptičji grip u Holandiji
Srpska ekonomija
Živinarske farme u Holandiji, koje se još uvek oporavljaju od skandala sa kontaminiranim jajima, zadesio je novi problem u vidu ptičjeg gripa, zbog kojeg će uslediti masovno uništavanje živine
Kompanije iz Srbije na Sajmu u Dizeldorfu
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije i Razvojna agencija Srbije organizuju nastup srpskih privrednika u okviru nacionalnog štanda Srbije na jednom od najznačajnijih međunarodnih sajmova bezbednosti, sigurnosti i zaštite zdravlja na radu „A+A“ 2017, koji će se održati u Dizeldorfu, Nemačka, od 17. do 20. oktobra
 Česi i Slovaci preuzeli kruševački „14. oktobar“
Srpska ekonomija
Novi vlasnik kruševačkog „14. oktobra“, slovačka kompanija „MSM grup“, članica „Čehoslovak grup“ u čijem su vlasništvu i svetski poznate firme „Tatra“ i „Avia“, danas je zvanično preuzeo nekadašnjeg privrednog giganta koji je bio u stečaju od januara 2016. godine
MMF: Uspeh reformi Vlade Srbije nedvosmislen
Srpska ekonomija
Tao Zang, izvršni direktor Međunerodnog Monetarnog fonda, pohvalio je vredan rad Vlade Srbije u naporima da ojača domaću privredu i sprovede teške reforme, rekavši da je namera ove finansijske institucije da nastavi sa pružanjem intenzivne podrške Vladi Srbije u reformama koji vode ka povećanom poverenju investitora i potencijalnom rastu koji podržava Program
Goga:Obnovićemo 14 oktobar
Srpska ekonomija
Predsednik slovačke MSM grupe Marjan Goga koja posluje u okviru "Čehoslovak grupe" koja je danas preuzela kruševački "14. oktobar" rekao je da imaju viziju koju će ostvariti i podići "na noge" nekadašnji gigant, kao što su to učinili i sa Tatrom i Avijom, koje su takođe imale teške trenutke