Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Tanja Miščević izjavila je danas, na sednici Odbora za evropske integracije Skupštine Srbije, da je neophodno uraditi reviziju Nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije (NPAA).
Na sednici pomenutog odbora, predstavljeni su Zaključak o prihvatanju Izveštaja o sprovođenju NPAA za treće tromesečje 2022. godine i Izveštaja o sprovođenju NPAA za četvrto tromesečje 2022. godine, koji je Vlada donela na sednici 23. marta ove godine i Izveštaj o pregovorima o pristupanju Srbije Evropskoj uniji tokom predsedavanja Češke Republike.
Miščević je objasnila da se u izveštajnom periodu ne poklapaju rezulatati onoga što je planirano i onoga što je urađeno, zbog čega je neophodno uraditi reviziju NPAA, dodavši da će ovog puta biti korišćene savremene IT tehnologije, pa će i proces pisanja izveštaja biti mnogo bolji i efikasniji.
Ona je ukazala na to da su ponovo konstituisane radne grupe koje su noseće za pregovarački proces za svaka od 33 pregovaračka poglavlja, jer je došlo do izmene zakona, podsetivši na to da su do sada otvorena 22 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.
Ministarka je napomenula da je u godišnjem izveštaju po drugi put ocenjeno da je Srbija spremna da otvori Klaster tri u kojem se nalaze tri poglavlja – Poglavlje 10, koje se odnosi na informaciono društvo i medije, Poglavlje 16, koje se odnosi na poreze, i Poglavlje 19, koje se odnosi na socijalnu politiku.
Prema njenim rečima, u razgovorima sa Evropskom komisijom i državama članicama, nekoliko važnih pitanja pokazalo se kao ključni izazov za Srbiju, a jedno od njih se odnosilo na viznu politiku zbog talasa nelegalnih migracija.
Miščević je navela da je Srbija izmenila bezvizni režim koji je imala sa nekim državama i promenila neke sporazume o trgovini koji su nastali još u doba Pokreta nesvrstanih.
Ona je predočila da su uvedene vize za šest država - Tunis, Burundi, Gvineju Bisao, Indiju, Kinu i Boliviju, odakle je došao ogroman broj ilegalnih migranata i tražilaca azila u države članice EU.
Ministarka je naglasila da prošlonedeljna poseta komesarke za unutrašnje poslove EU Ilve Johansen, koja je rekla da podaci pokazuju da se ovim merama sedam puta smanjio broj tražilaca azila na balkanskoj ruti, pokazuje da je posao dobro urađen.
Miščević je, govoreći o implementaciji amandmana na Ustav, koji su usvojeni referendumom u januaru 2022. godine, naglasila da su poštovane sve demokratske procedure koje podrazumevaju konsultovanje domaće javnosti, profesionalne javnosti tj. Venecijanske komisije, koja je jedina i nadležna za ove procedure.
U maju nas očekuje novi izveštaj, „non pejper” o vladavini prava, koji je važan za procenu srednjoročnog napretka iz ugla Evropske komisije, rekla je ministarka i dodala da je prioritet i implementacija Medijske strategije i izmena medijskih zakona.
Ona je ukazala na to da Ministarstvo informisanja i telekomunikacija radi na dva zakona – o javnom servisu i elektronskim medijima, istakavši da su ovi dokumenti predmet velikog interesovanja Evropske komisije i moraju da odu na mišljenje u Brisel, ali tek kada prođu javnu raspravu u Srbiji.