Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Igre sa stolicama

Beograd
Aleksandar M.Janković

Dobro je poznato da se u našem regionu lako “uzburkaju strasti”, nekad je dovoljno i par reči nekog (ne)zvanog gosta pa da već nedeljama glavno pitanje u našoj javnosti bude :da li je moguće sedeti istovremeno na dve stolice i postati član Unije?

Brajan Hojt Ji, pomoćnik zamenika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju,u poslednjoj poseti Beogradu izneo je stav, ili kako je to kasnije pojasnio “dao savet Srbiji kako da brže ide ka EU” koristeći pri tome našu izreku da se” ne može sedeti na dve stolice” ,naročito ako je udaljenost među njima jednaka razdaljini Brisela I Moskve.

Na još jedan dobronameran savet nije se čekalo dugo,ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin izjavio je ubrzo nakon Hojtove posete, da Rusija nije protiv evropskih integracija Srbije, ali uz sugestiju i da EU ne treba da nam bude jedina opcija,ukratko :sa “dve stolice” ne mozete da izgubite.

Srbija želi u EU.To žele i druge države regiona koje još nisu članice.Ono što razlikuje put Srbije od drugih “balkanskih kandidata” jeste što na tom putu Srbija ne želi da izgubi svoje jake veze sa Rusijom.Primetno je da se Makedonija odavno čvrsto orijentisala ka EU i NATO i da Rusija gubi pozicije u toj državi,a da Crna Gora ,za koju je to bilo nezamislivo zbog svojih veza sa Rusijom, od ovog leta jeste 29. članica NATO saveza . Pri tome ova država je produžila i sankcije Rusiji na još šest meseci, do januara 2018. godine, pošto su takvu odluku doneli lideri EU .Posle pet godina pregovora Crna Gora otvorila je 28 od ukupno 33 poglavlja u procesu pristupanja EU i u tom smislu je vodeća u regionu.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvom polugodištu 2017.iznosila je oko 18,5 milijardi USD, a ukupna razmena Srbije i Rusije u istom periodu iznosila je oko 1,3 milijarde USD.Ruska federacija je treći trgovinski partner Srbiji,čemu je svakako doprinelo i povremeno sedenje na “drugoj stolici”.

Ali u ovoj,ekonomskoj strani igre,za Srbiju postoji i “treća stolica”.Pored svog evropskog puta i onog do Moskve ,Srbija, želi i ide još jednim,”putem svile”.Kina je sve više prisutna na Balkanu,ona investira u infrastrukturne projekete,puteve,luke i železnicu, a Srbija je jedan od njenih najznačajnijih spoljnotrovinskih partnera u regionu.

Ipak ,spoljnotrgvinska razmena Srbije je najveća sa zemljama članicama Evropske unije i ona iznosi 64,9 odsto od ukupnog iznosa.Među ovim zemljama prednjače Nemačka i Italija sa kojima Srbija ima razmenu u prvom polugodištu 2017. od po 2,3 milijarde USD.i to je po svim ekonomskim pokazateljima “prva stolica” za Srbiju.

Takođe, vrlo je važno istaći da su drugi najznačajniji spoljnotrgoivinski partneri Srbiji zemlje članice CEFTA,praktično to su zemlje regiona ,sve čvrsto opredeljene na putu ka Uniji.

Postavlja se pitanje da li onda Srbija ima alternativu u slučaju odustajanja od evropskog puta na kome se nalazi?

Čini se da ekonomska integracija koju podrazumeva članstvo u Uniji jeste još uvek najbolje rešenje, ali to podrazumeva i političko i zakonodavno usaglasavanje kroz pregovarački proces, a zatim i konkretnu primenu politike i zakonodavstva EU .Takođe na tom putu ispred Srbije su i nedovršeni proces reformi ,kako u ekonomskoj ali i drugim sferama društvenog života pre svega na polju prava i sloboda na kojima se u Uniji veoma insistira.Ovo je više važno zbog razvoja i napretka našeg društva od samog članstva.Evropska Unija je trenutno najozbiljniji savez država koji pruža i najveće ekonomske mogućnosti, ali funkcioniše po svojim pravilima koja se prihvataju punopravnim članstvom.

Srbija mora da sagleda i okruženje u kome se nalazi,puteve svojih neposrednih suseda i njihovo ponašanje mora da uzme kao važan faktor pri odabiru svog jer samo tako možemo graditi mir i stabilnost u regionu.

A kako se na tom putu uklapaju igre sa dve i više stolica kojima težimo?

Za nas su takve igre moguće samo ako budemo deo nekog većeg saveza.O tome najbolje možemo da učimo od najvećih.Bez obzira na sve razlike u važnim političkim stavovima i konkurenciju ,SAD imaju sa Rusijom trgovinske veze, političku saradnju, tamo gde su interesi slični.A američki i kineski predsednik su nedavno u jednom danu našli “250 milijardi razloga” da potvrde “nastavak stabilnog razvoja kinesko-američkih ekonomskih odnosa” uprkos svim političkim i ekonomskim razlikama u svim drugim danima.

I Evropska Unija i njene članice pojedinačno traže danas mogućnosti da ostvare saradnju sa Rusijom i Kinom tamo gde se interesi poklapaju,a primer je i nedavni susret ruskog predsednika Putina i hrvatske predsednice Grabar-Kitarović, obostrano ocenjen kao veoma pozitivan.A tako će bitii kada Srbija jednog dana bude punopravni član Unije što joj uz pomoć specijalnih veza i bliskosti koje ima sa Rusijom i Kinom može “povećati cenu” unutar samog evropskog saveza.

Na “više stolica" uvek mogu da računaju samo veliki,mali takvom igrom i stalnim premeštanjem rizikuju da ostanu bez svog “rezervisanog mesta”bez obzira kako su ga skupo platili.

Ostali naslovi

Reportaža o Beogradu u prestižnom Bell’Europa magazinu
Srpska ekonomija
U septembarskom izdanju renomiranog italijanskog magazina Bell’Europa objavljena je reportaža o Beogradu kao turističkoj destinaciji koja se preporučuje turistima iz Italije
U Dagestanu otkriveno nalazište zlata
Srpska ekonomija
U ruskoj republici Dagestanu je otkriveno nalazište koje sadrži 100 tona zlata, izjavio je ruski ministar za prirodne resurse Sergej Donskoj
Važna je privatizacija državnih preduzeća
Srpska ekonomija
Stiven Ndegva, šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji, je u prvom intervjuu za srpske medije, sinoć na RTS-u, čestitao Vladi 43. mesto na listi uslova poslovanja, te da je za dalji napredak potrebno olakšavanje procesa plaćanja poreza i priključenja na električnu mrežu
Muke malih proizvođača duvana
Srpska ekonomija
Deo "malih" proizvođača duvana u Srbiji smatra da je ukidanje premije za duvan pre osam godina dovelo do povećanja crnog tržišta ovog proizvoda u zemlji, a tvrde i da je državni budžet proteklih godina zbog toga oštećen za desetine miliona evra
Isporuke azijskom tržištu gasa uskoro kao Evropi
Srpska ekonomija
Azijsko tržište gasa raste takvom brzinom da će se uskoro izjednačiti sa evropskim kada je reč o obimu Gaspromovih isporuka gasa, izjavio je generalni direktor Gasproma Aleksej Miler
Dinar jača posle vikenda
Srpska ekonomija
Dinar miruje tokom vikenda, ali će u ponedeljak, 13. novembra, ojačati prema evru za 0,2 odsto u odnosu na danas i zvanični srednji kurs iznosiće 118,5863 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Italija do 2025. izbacuje ugalj iz proizvodnje struje
Srpska ekonomija
Italijanska vlada tvrdi da će ta zemlja do 2025. godine ukinuti korišćenje uglja za podmirivanje domaćih potreba za električnom energijom u okviru razvoja održive i konkurentne energetske strategije
Tri puta veći odliv kapitala iz privatnog sektora Rusije
Srpska ekonomija
Odliv kapitala iz ruskog privatnog sektora je u periodu januar-oktobar ove godine dostigao 23,8 milijardi dolara, što je skoro tri puta više nego u istom periodu prošle godine
Fed u decembru podiže kamate
Srpska ekonomija
Kamatne stope u SAD će verovatno idućeg meseca ponovo biti povećane, a naredne godine još tri puta, izjavio je Džon Vilijams, član Komiteta za operacije na otvorenom tržištu američke Uprave federalnih rezervi (FOMC)
Energetska zajednica dala dobru ocenu Srbiji
Srpska ekonomija
Ministar energetike Aleksandar Antić rekao je da je Energetska zajednica (EZ) u godišnjem izveštaju Srbiji dala generalno dobru ocenu, prevashodno u zakonodavnom delu