Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dva nova projekta za upravljanje otpadom

Beograd
Srpska ekonomija

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je danas da naša zemlja godišnje stvara približno 2,4 miliona tona komunalnog čvrstog otpada, od čega se 800.000 tona može reciklirati.

Trivan je na konferenciji, na kojoj su predstavljena dva projekta – „Podrška razvoju strateškog okvira u oblasti upravljanja otpadom“ i „Projekat razvoja separacije otpada“, istakao da će Srbija zahvaljujući ovim projektima napredovati u ovoj oblasti.

On je objasnio da je cilj projekata odvajanje reciklažnog materijala iz komunalnog i čvrstog otpada, ali i približavanje standardima EU u toj oblasti, uz ocenu da su ovi projekti sjajna prilika da se Srbija ozbiljnije pozabavi pitanjima upravljanja otpadom i otpadnim vodama, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Upravljanje otpadom je oblast za koju su Srbiji potrebne milijarde evra i zato treba izraziti zahvalnost Evropskoj uniji i njenim članicama za svaku donaciju namenjenu za unapređenje stanja u ovoj oblasti, naglasio je ministar.

Prema njegovim rečima, interes naše zemlje je bolja, zdravija i čistija životna sredina i od toga nećemo odustati.

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Mateja Norčič Štamcar istakla je da je pretvaranje otpada u resurs jedan od glavnih elemenata cirkularne ekonomije i da se na tome i u Uniji ozbiljno radi.

Kao deo zahteva Poglavlja 27 u okviru pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, Srbija je u obavezi da uskladi domaće propise sa evropskim, odnosno da preduzme neophodne mere za obezbeđivanje efikasne implementacije i kontrole primene novih tekovina EU u oblasti zaštite zivotne sredine.

Zbog toga se sprovodi projekat “Podrška razvoju strateškog okvira u oblasti upravljanja otpadom”, čije je predviđeno trajanje 24 meseca.

Cilj ovog projekta je da se srpskoj administraciji pruži podrška za delotvorno upravljanje evropskim integracijama i pretpristupnom pomoći, kako bi se ubrzalo članstvo u EU.

Jedan od konkretnih ciljeva projekta jeste izrada nove nacionalne strategije upravljanja otpadom, koja će predstavljati osnovni dokument za dugoročno upravljanje otpadom. 

Strategija će se odnositi na period od 2019. do 2024. godine, a planira se i izrada nacionalnog plana upravljanja otpadom koji će bii sastavni deo strategije.

Takođe, izradiće se i nacionalni program prevencije otpada, a očekuje se i razvoj seta ekonomskih instrumenata za implementaciju Plana upravljanja čvrstim komunalnim otpadom.

Projekat “Podrška razvoju strateškog okvira u okviru u oblasti upravljanja otpadom” podržala je EU u iznosu od 1.500.000 evra kroz IPA pristupnu pomoć, Ministarstvo zaštite životne sredine, Agencija za životnu srednu Austrije i Švedske i Ministarstvo za životnu sredinu Litvanije.

Drugi projekat, “Projekat primarne separacije otpada” podržali su resorno ministarstvo, EU i Švedska, a on će pomoći uvođenje primarne separacije u četiri regiona sa sanitarnim deponijama kojima upravljaju javna preduzeća – Duboko, Pirot, Srem–Mačva i Pančevo. 

Zajedno ovi regioni prikupljaju više od 215.000 tona otpada godišnje, od čega može da se reciklira 70.000 tona.

Ovaj projekat će pružiti tehničku pomoć u radu sa lokalnim vlastima na planiranju ili nadogradnji sistema primarne selekcije. Investicija će obezbediti neophodnu opremu, uključujući vozila za prevoz otpada, kontejnere i kante.

Takođe, biće potrebno da lokalne vlasti sufinansiraju investicije u vidu lokalne infrastrukture i podizanja svesti javnosti.

Cilj ovog projekta jeste da stopa reciklaže u četiri regiona poraste na 15 odsto u roku od dve godine nakon uvođenja, što bi značilo da više od 32. 000 tona reciklažnog materijala godišnje ne bi bilo deponovano u ovim regionima.

Ostali naslovi

Berza iz Amsterdama kupila Irsku berzu
Srpska ekonomija
Evropska berza "Juronekst" (Euronext) sa sedištem u Amsterdamu kupuje 100 odsto vlasništva u Irskoj berzi ISE za 137 miliona evra
Dobit banaka u Hrvatskoj prepolovljena - uzrok Agrokor
Srpska ekonomija
Banke u Hrvatskoj ostvarile su od januara do kraja septembra 2017. dobit pre oporezivanja u ukupnom iznosu od 2,63 milijarde kuna (oko 348 miliona evra), što je oko 47 posto manje nego u istom periodu prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke
Ekonomija Rusije ulazi u fazu rasta
Srpska ekonomija
Ruska ekonomija ulazi u fazu rasta, a uočljive su i povoljne promene, izjavio je danas ruski premijer Dmitrij Medvedev
Poboljšati rad Agencije za licenciranje stečajnih upravnika
Srpska ekonomija
Pomoćnik ministra privrede u Vladi Republike Srbije Dragan Ugrčić izjavio je da Ministarstvo privrede kao pozitivno ocenjuje konstantan napredak i razvoj profesije stečajnih upravnika
Stabilizacija Zapadnog Balkana ključna za razvoj ekonomije
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić poručio je danas u Vašingtonu da je stabilizacija Zapadnog Balkana ključna za razvoj ekonomije tog regiona
Centralna banka Južne Koreje povećala referentnu kamatu
Srpska ekonomija
Centralna banka Južne Koreje povećala je danas referentnu kamatnu stopu za čevrtinu procenta na 1,5 odsto, prvi put od 2011. godine
MITECO Forum o cirkularnoj ekonomiji u BGD
Srpska ekonomija
Pod sloganom "Danas odgovorno. Sutra održivo", u beogradskom hotelu Radison Blu Old Mil sutra će biti održan V Međunarodni MITECO Forum posvećen cirkularnoj ekonomiji
Brnabić na Ekonomist konferenciji Svet u 2018. godini u Hong Kongu
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić biće glavni govornik na gala večeri koju ugledni magazin Ekonomist (The Economist) organizuje u okviru godišnje konferencije "Svet u 2018. godini" (The World in: 2018), danas u Hong Kongu
Energetski pakt da ne važi za Severni tok2
Srpska ekonomija
Rusija i Nemačka su saglasne oko toga da projekat Severni tok 2 treba da bude realizovan bez primene propisa iz Trećeg energetskog paketa EU
Edukativna predavanja za farmere
Srpska ekonomija
Privredna komora Srbije u saradnji sa kompanijom Patent CO organizuje edukativna predavanja i radionice za farmere u regionima Srbije o štetnosti i prevenciji mikotoksina